Grad Split i dalje gubi imovinu na koju je upisan u zemljišnim knjigama. Naime, na sjednici Gradskog vijeća idućeg četvrtka naći će se "Prijedlog zaključka o sklapanju nagodbe sa RH o kupališnoj zoni Bačvice".
Riječ je od 15 poslovnih prostora u sklopu velikog objekta koji je faksimilno izgrađen 2003. na Bačvicama, a na koje je uknjižen Grad Split.
Po Prijedlogu nagodbe Grad bi odustao od vođenja sporova s Državnim odvjetništvom, koje je prije par godina pokrenulo postupke da upiše pomorsko dobro na 18 poslovnih prostora. Do danas je Grad pravomoćnim presudama izgubio tri poslovna prostora.
U obrazloženju Prijedloga o sklapanju nagodbe, gradskim vijećnicima se objašnjava kako je Republika Hrvatska pristala na nagodbu koju je Općinskom državnom odvjetništvu u listopadu 2022. ponudio Ivica Puljak.
Ukratko, ukoliko Grad odustane od parničenja s državom, Republika Hrvatska će "odustati od dosuđenih parničnih troškova, odnosno, u slučaju zaključenja predložene nagodbe od Grada Splita neće se potraživati naknada iz osnova korištenja pomorskog dobra bez valjanog pravnog osnova".
Ova rečenica po kojoj država neće potraživati novce zbog nezakonitog korištenja pomorskog dobra je bitna za Grad. Naime, prihvaćanjem nagodbe se zapravo priznaje da su Grad i "Splitska obala" sve ove godine bespravno zarađivali od iznajmljivanja poslovnih prostora koji nisu vlasništvo Grada. Naime, prvo je Puljak priznao, a sad bi trebalo i Gradsko vijeće, kao legalnu granicu pomorskog dobra koja je utvrđena još 2011. godine.
Gradskim vijećnicima je dostavljen dokument nazvan "Nagodba" od 1. ožujka 2023. kojeg potpisuju Puljak i zamjenik županijskog državnog odvjetnika Dario Jukić.
No, oprost države zbog korištenja pomorskog dobra bez valjane pravne osnove odnosi se "isključivo na Grad Split". Pitanje ostaje, što će biti sa "Splitskom obalom" koja je, po odluci Gradskog vijeća, 2014. godine dobila 15 poslovnih prostora na upravljanje i gospodarsko korištenje?
Direktor "Splitske obale" Marijan Ciprijan je u rujnu 2022. za "Slobodnu Dalmaciju" kazao kako je ova gradska tvrtka podnijela Županijskom povjerenstvu za utvrđivanje granica pomorskog dobra prijedlog da se izmjeni granica pomorskog dobra na Bačvicama. Tvrdio je kako bi se moglo izgubiti značajna sredstva od najma.
U Banovini očito nisu računali da će se promijeniti granica na Bačvicama, jer je već u listopadu 2022. Puljak slao Općinskom državnom odvjetništvu prijedlog nagodbe po kojem Grad odustaje od parničenja za sve poslovne prostore.
Kako smo doznali od Ciprijana, sadašnja je situacija na Bačvicama nedefinirana.
- Trenutno smo u pregovorima s Gradom i s državom. Od siječnja "Splitska obala" ne upravlja tim prostorima, ali objekti i dalje rade. Nadamo se da će se uskoro pronaći rješenje. - kaže Ciprijan.
Kako bilo, nagodba koja dolazi na Gradsko vijeće, nakon tri pravomoćne sudske presude u korist države, navještava još jednu od promjena koje će se događati u skoroj budućnosti s Bačvicama. Nakon što se upiše pomorsko dobro na ugostiteljske sadržaje nadležnost nad njima i službeno prelazi u ruke Županije koja će moći izdavati koncesiju.
Spomenimo da su Bačvice ostale i bez "Žbirca", koji je doduše bez potrebnih papira vodio posao. S druge strane, Grad privremeno upravlja kupalištem na Bačvicama, nakon što je tvrtki "Bačvice plaža" istekla koncesija.
No, već se uskoro može Županiji obratiti netko tko će zatražiti koncesiju na deset godina. Dodajmo ovome i "bisernu ogrlicu" od hotela koji se nižu iznad plaže, da ne spominjemo apartmane. Pa se postavlja pitanje - kako će Bače izgledati i za koga će biti, ako ne idućeg ljeta, a onda za koju godinu?
Zašto je Grad spreman potpisati nagodbu kojom gubi prostore na Bačvicama, odnosno, ne postoji li drugi način da zaštiti svoj pravni interes, upitali smo pročelnicu za gradsku imovinu Maju Đerek.
Pročelnica tvrdi da je Grad Split još 2011. godine svojim nečinjenjem nepovratno izgubio vrijedne poslovne prostore u jednom od simbola grada.
- Granica pomorskog dobra u uvali Bačvice utvrđena je pravomoćnim rješenjem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture od 16. svibnja 2011. godine, a na temelju prijedloga Povjerenstva za granice pomorskog dobra Splitsko-dalmatinske županije. - objašnjava Đerek i dodaje kako je u obuhvat granice pomorskog dobra ušlo i 18 etažiranih poslovnih prostora, do tada u vlasništvu Grada Splita.
Đerek ističe kako se ondašnja predstavnica Grada u Povjerenstvu Branka Mimica nije bunila, kao ni gradonačelnik Željko Kerum.
Pročelnica kaže kako se ni na koji način ne može smisleno i pravno objasniti što su izvan granice ostali prostori u vlasništvu "Konstruktor inženjeringa".
Unatoč svemu, 2014. na prijedlog Ive Baldasara Gradsko vijeće dalo je "Splitskoj obali" na upravljanje i korištenje poslovne prostore. No, Đerek tvrdi da "Gradsko vijeće takvu odluku uopće nije moglo donijeti, jer isti prostori od 2011. godine više nisu vlasništvo Grada Splita, nego su u obuhvatu pomorskog dobra. Time je nastala financijska šteta društvu Splitska obala d.o.o. i Republici Hrvatskoj".
Godine 2020. u vrijeme Andre Krstulovića Opare Grad se oglušio na prijedlog RH na mirno rješenje spora i upis pomorskog dobra u zemljišnoj knjizi, napominje Đerek pa je država pokrenula 18 sudskih sporova.
- Nažalost, Grad Split nema nikakve šanse dobiti predmetne sporove jer je pravomoćni upravni akt o utvrđivanju granice pomorskog dobra donesen još 2011. godine.
- Sve i da se granica pomorskog dobra izmijeni, 18 poslovnih prostora koji su još od 2011. u obuhvatu pomorskog dobra, neće se više vratiti u vlasništvo Grada Splita, nego sukladno zakonskim propisima postaju vlasništvo Republike Hrvatske - napominje Đerek.
Dodaje kako se granica ne može retroaktivno mijenjati, pa je jedina mogućnost bila spriječiti daljnji nastanak štete, pa se zato Grad Split obratio RH sa prijedlogom za mirno rješenje sporova i to na način da Grad prizna sve tužbene zahtjeve, a da RH odustane od naplate svih troškova (minimalno 80 tisuća eura), što je država prihvatila.
- Potpuno je neshvatljivo zašto se tadašnja gradska vlast 2011. godine uopće nije borila za svoju vrijednu imovinu i jedan od simbola Splita. Također, potpuno je nejasno zašto su gradske vlasti i 2014. i 2020. godine odlučile Gradu prouzročiti daljnju štetu - zaključuje Maja Đerek.