Hoće li razvoj tehnologije, s njom i umjetne inteligencije (AI) u potpunosti čovjeka, radnika zamijeniti robotima, učiniti nas ljude nepotrebnima, pretvoriti nas u višak?
Ipak ne bi trebalo biti bojazni da će se nešto tako globalno dogoditi. Ljudski poslovi ipak nikada neće nestati. Hoće li nam mijenjati sustav rada? O da, donijet će određene promjene, ali i nas ljude navesti na nova učenja, prilagođavanja?. Trebamo li se plašiti AI sustava? U slučaju da uđe u krive ruke, ima temelja za bojazan.
No upravo zato treba raditi na edukaciji, držanju koraka s novim tehnologijama, hvatanju novih znanja. Naš svijet grabi naprijed velikim znanstvenim koracima, i oni koji su svjesni te činjenice AI već obilato koriste u svom radu.
Dio je to zanimljivih spoznaja koje su se mogle čuti na 12. Rotary forumu Split, na kojem se otvorila iznimno zanimljiva, štoviše intrigantna tema "Umjetna inteligencija: stvaranje novih obzora".
A koliko je pogodila u sridu govori i podatak da je sala Medilsa na Mejama bila dupkom puna. Više od stotinjak ljudi došlo je poslušati niz istaknutih hrvatskih stručnjaka iz područja umjetne inteligencije. Podijelili su oni, kako je naveo jedan od organizatora i moderator, dr. Damir Roje, svoja znanja i perspektive o utjecaju AI-ja na društvo, poslovanje i svakodnevni život. Priča je to koja se u suštini tiče svakoga od nas.
– Gdje svijet ide? Teško je živjeti u vremenu tehnologije koja se stalno mijenja, što je konstantno treba pratiti. Tu je i izražena bojazan ljudi koji često postavljaju goruće pitanje – hoće li umjetna inteligencija utjecati na naše poslove. Imaju strah da će nestati, kako će ljude zamijeniti terminatori. Činjenica je da se to već i sada dijelom događa. I sami primjećujemo kako ljudi sve više koriste robote, računala. Dogodile su se putem stvari koje su nam stvorile alat još bolji nego dosadašnja računala. U budućnosti će takvi poslovi biti još izraženiji, ne može se zanemariti činjenica da računalo može doći do bržih rješenja nego čovjek. To će rezultirati i oslobađanjem dijela radne snage koja će se prebaciti u druge poslove. Ili će morati postati bolji u svom poslovanju – poručio je Ivan Biliškov, direktor Codeasyja i osnivač AI startupa Necogi.
Brojni ljudi već sada u svom radu koriste platformu AI kao prednost u borbi s konkurencijom. Implantiraju AI u poslovanju, u marketingu, u izradama prezentacija, u kalkulacijama... Zato se AI-ja ne treba plašiti. No prateći njegov brzi, snažni razvoj, treba biti spreman za nova saznanja.
Umjetna inteligencija se razvija već 70 godina, već 50 ima primjenu u zdravstvu. Ušla je i u hrvatski zdravstveni sustav, navela je Anja Barešić s Instituta "Ruđer Bošković", otvarajući zanimljivo pitanje, može li kao takva napredna tehnologija zamijeniti liječnički rad. Ne, iako AI može raditi veliki spektar stvari, prvenstveno olakšati zdravstvenom osoblju proces rada, za razliku od njega ipak ne može na interaktivnu komunikaciju s pacijentima staviti odgovorni potpis.
– U implantaciji AI-ja u zdravstveni sustav vidi se njegov veliki potencijal. No na kraju dana treba jasno znati tko je taj koji preuzima odgovornost. To je razlog zbog čega u medicini doktor neće biti iza AI-ja. Jako je važno vidjeti što ta tehnologija može, a može jako puno. Ljudi iz straha od nje zaziru, i upravo zato svi mi sudionici tog sustava moramo sjesti za stol, i što više međusobno razgovarati. Jer AI jako puno može pomoći sustavu u obavljanju čitavog niza zadataka. Samim tim se liječniku ostavlja više vremena za bavljenje poslom za koji se školovao. Tu vidimo pomoć AI-ja, kroz njegovo kretanje prema efikasnijem sustavu, a ne prema otimanju posla – navela je Anja Barešić.
Kako AI može pomoći u obrazovnom sustavu? Puno, posebice kod učenika koji imaju problema, primjerice disleksičara. AI im pomaže u razbijanju teksta na riječi i naglašavanju svake, pri čemu umjetna inteligencija ima mogućnost njihova izgovaranja. O tom je aspektu govorio stručnjak Saša Mladenović sa splitskog PMF-a, navodeći i kako AI pomaže kod procesa ispitivanja znanja.
– Sustav umjetne inteligencije može djelovati kao ispitivač. I to na način da mu date udžbenik u PDF-u, i navedete ga potom da vam postavi pitanje. A vi mu onda ponudite odgovor. To su dobri aspekti, no postoji i opasnost, primjerice, u slučaju prevelikog oslanjanja na takve sustave u svakodnevnom životu. Drugi problem su lažne vijesti, što može biti opasno za djecu. Može im se generirati nešto što oni žele čuti, a da to ne bude istina. Zato moraju postojati sustavi kontrole, putem roditelja, obrazovanja, društva u cjelini – naveo je Mladenović.
Na Rotary forumu su govorili i Martina Silov, predsjednica CroAI-ja, Jan Štedul koji je predstavio inovativne pristupe u AI marketingu, Jelena Jelušić s bogatim iskustvom u upravljanju ljudskim potencijalima, te Ernest Vlačić. Brojne sudionike foruma pozdravili su i Igor Drašković, predsjednik splitskih rotarijanaca, te Sunčica Bulat Würsching, prva rotarijanka Hrvatske za ovu godinu.