StoryEditor
SplitNAJGORI U DALMACIJI

Državni revizori utvrdili niz nepravilnosti u poslovanju Grada Splita: zakupci duguju 54 milijuna kuna, a Banovina nije učinila ništa da to naplati!

3. lipnja 2020. - 08:56
Iz Banovine su za 2019. godinu neplatišama slali opomene, ali one ne ukidaju mogućnost zastare Ante Čizmić/HANZA MEDIA

Državni ured za reviziju objavio je "Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji Grada Splita za 2018. godinu". Recimo odmah da je od većih dalmatinskih gradova Split i ove godine dobio najslabiju ocjenu od državnih revizora.

Naime, Split je lošije ocijenjen od Dubrovnika, Zadra, Šibenika i Kaštela. Malo ćemo objasniti kriterije ocjenjivanja prije nego što prijeđemo na primjere lošeg poslovanja koje je revizija otkrila.

Revizijsko izvješće daje dva mišljenja – za financijske izvještaje i za usklađenost poslovanja nekog grada. Mišljenje, odnosno ocjena može se kretati od bezuvjetne (nema primjedbi), uvjetne (postoje primjedbe, ali pogreške nisu katastrofalne), a kad su u pitanju značajne pogreške, koje znatno utječu na financijsko izvješće, daje se nepovoljno mišljenje. Takvo mišljenje obično dobivaju mali gradovi ili općine.

Najgori smo u Dalmaciji

Split je dobio dva uvjetna mišljenja za financije i usklađenost poslovanja. Zadar je ponovno prošao najbolje i dobio oba bezuvjetna mišljenja, Dubrovnik je ovaj put dobio samo jedno bezuvjetno mišljenje, za razliku od prošlih godina. Po jedno bezuvjetno i jedno uvjetno mišljenje imaju Šibenik i Kaštela.

 

Split nikad nije ostavio dobar dojam na državnu reviziju, svake godine bilo je primjedbi. Razlog za to što koji put nije dobio strožu ocjenu od uvjetne možda leži u tome što je, kako nam je neslužbeno rečeno, bilo slučajeva kad je revizorima savjetovano "s viših instancija" da u izvješćima ne budu baš "strogi". No, to ne znači da njihova mišljenja nisu detaljno i profesionalno napravljena.

Ono što odmah upada u oči jest činjenica da je Grad i u 2018. godini nenamjenski potrošio većinu novca koji je uprihodio od odlagališta otpada na Karepovcu. Naime, u Izvješću se utvrdilo da je Grad zaradio više od pet milijuna kuna na ime "naknade za utjecaj na okoliš i razvoj" od drugih gradova i općina koji odlažu svoj otpad na tom deponiju. Ali od tih namjenskih sredstava je većinu, više od tri milijuna kuna, potrošio na sređivanje infrastrukture u ostalim dijelovima grada.
Gradsko vijeće je u doba Keruma 2010. odlučilo da ovu naknadu plaćaju jedinice lokalne samouprave izvan Splita zbog toga što komunalnim otpadom koji odlažu na Karepovcu "utječu na okoliš i razvoj i umanjuju položajnu i gospodarsku rentu istog i okolnog prostora".

image
Revizija je utvrdila da se više od tri milijuna kuna namjenskih sredstava za Karepovac potrošilo drugdje
Jakov Prkić/HANZA MEDIA

Međutim, revizija je utvrdila da trošenje Grada u 2018. nije bilo u skladu s namjenom koja je utvrđena gradskom odlukom, a po kojoj se novac dobiven od drugih gradova i općina treba koristiti na uređenje i sanaciju okoliša Karepovca i za poboljšanje uvjeta stanovanja stanovnika koji žive pokraj tog odlagališta. Umjesto toga, očito se u nekim drugim kvartovima Splita poboljšalo uvjete stanovanja trošenjem većine od tako prikupljenog novca na održavanje komunalne infrastrukture.

Nema evidencije

Revizori spominju da su njihova izvješća za 2015. i 2016. utvrdila da se radilo isto. Podsjetimo ovdje i na Kerumovo rekordno nenamjensko trošenje, jer je od sredstava za sanaciju Karepovca uredio Zapadnu obalu. Utvrđeno je da Grad uopće nema evidenciju koliko se troši na okoliš i razvoj područja Karepovca, a koliko u druge (nenamjenske) svrhe. Državni ured za reviziju naložio je Gradu da počne namjenski trošiti sredstva i voditi uredno knjigovodstvo.

Izvješće spominje nepravilnosti oko iznajmljivanja poslovnih prostora. Kaže se da odluka koju je donijelo Gradsko vijeće 2012., a po kojoj gradonačelnik može neposredno dodjeljivati prostore udrugama, političkim strankama, umjetnicima i drugima čiji je rad od osobite važnosti za grad, nije u skladu sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora. Ističe se da je gradonačelnik u 2018. neposredno dodijelio četiri poslovna prostora udrugama i jednoj političkoj stranci, ali revizori napominju kako se davanje u zakup ne smije obavljati bez javnog natječaja, prema članku 6. Zakona.

image
Prema zakupcima poslovnih prostora u dugu Grad nije poduzeo prisilne mjere naplate 
Zvonimir Barišin/HANZA MEDIA

U Izvješću se napominje da za naplatu dospjelih potraživanja za zakup poslovnih prostora u iznosu od čak 53,8 milijuna kuna Grad u 2018. nije poduzimao mjere naplate! Kaže se da je Grad u 2019. slao opomene, ali da to nisu prisilne mjere naplate i ne ukidaju opasnost od zastare, koju se može izbjeći podnošenjem tužbi protiv onih koji ne plaćaju.

'Popravit ćemo se'

Iz Grada su u očitovanju na nalaz državne revizije naveli da je u tijeku donošenje nove odluke kojom više neće biti utvrđena mogućnost neposredne dodjele poslovnog prostora na korištenje. U vezi s preporukom revizora da Grad donese odluku kojom će se urediti način postupanja u vezi s bespravnim korištenjem poslovnih prostora i stanova za koje su ugovori o zakupu ili korištenju istekli, ili nisu zaključeni, Grad u svojem očitovanju navodi da je u 2019. donesena Odluka o iznosu zakupnine za neposredne posjednike poslovnih prostora.

U vezi s preporukama državne revizije kako bi se poslovi djelatnika gradske uprave mogli bolje koristiti, iz Grada su, između ostalog, odgovorili da je "Pravilnik o unutarnjem redu i načinu rada upravnih tijela grada Splita" donesen u veljači 2018., a da je otada doneseno deset izmjena i dopuna navedenog Pravilnika (!), od čega dvije u 2018. i čak osam izmjena i dopuna u 2019. godini.

Više zaposlenih ne znači bolje funkcioniranje Grada


Prema podacima u revizorskim izvješćima, u 2018. godini Grad Dubrovnik imao je 256 zaposlenih na neodređeno vrijeme u gradskoj upravi, Grad Šibenik imao ih je 99, a Grad Zadar imao je 202 zaposlenika. Grad Split je prije dvije godine imao 453 stalno zaposlena činovnika. S obzirom na to da je dobio najlošije ocjene od državne revizije, a to se već ponavlja zadnjih par godina zaredom, očito je da veličina administracije ne znači da neki grad bolje funkcionira, nego znači da u njemu cvjeta uhljebništvo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

18. rujan 2020 12:21