StoryEditor
SplitNOVI/STARI DEKAN

Dr. Srđan Podrug: FESB završi tek polovica studenata, a najviše ih odustane na 1. i 2. godini. Za brodogradnju je slab interes, računarstvo ‘gori‘

26. listopada 2020. - 20:33
Jakov Prkić/Cropix

Splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) s početkom listopada dobio je novog dekana, zapravo starog/novog. Nakon pet godina ponovno ga vodi dr. Srđan Podrug, i sam "produkt" FESB-a, na kojemu je u protekla tri deseteljeća ostvario zavidnu znanstvenu karijeru. Godinama na Visokoj vodi katedru za elemente strojeva.

– Bila je to moja želja biti ponovno dekan. Nije baš uobičajeno, ali eto. Prvi put sam bio dosta mlad, s 40 sam preuzeo. Osjećao sam da nisam gotov i da imam još dosta toga u sebi. Osim toga, smatrao sam da ovaj fakultet može bolje i da je moja obveza pridonijeti – kaže dr. Podrug.

Na hrvatskom vrhu

Našao se na čelu visokoznanstvene ustanove koja je po odabiru i studenata i poslodavaca, ako ne najtraktivnija, onda među "top 3" u Dalmaciji, kao i na hrvatskom vrhu. Za Podrugovu i generaciju ovog autora, koja je u studentske vode zakoračila tamo s kraja 80-ih i početka 90-ih godina, možda je to čudno, jer su u to doba nekako više "in" bile ekonomija, pravo...

– Mi smo često imali te amplitude, ali postoji paleta studija za koje uvijek postoji interes jer nude široku mogućnost zapošljavanja ne samo ovdje, nego u cijelom svijetu.

To je, recimo, računarstvo, dok su u mom strojarstvu ti usponi i padovi nekako izraženiji. Prije dva i više desetljeća vladao je puno manji interes za strojarstvo nego što je bilo prije pet godina, da bi sada opet postao nešto manji.

To se mijenja, a najviše ovisi o ponudi i potražnji, mogućnostima, pa koliko i mi s fakulteta uspijemo ispropagirati činjenicu gdje se sve traže te kvalifikacije – pojašnjava dekan.

Barata podatkom da se 80 posto studenata FESB-a, bez obzira koji studij završili, zapošljava u roku od pola godine od stečene diplome.

– Najatraktivniji je svakako studij računarstva. Tu punimo standardno cijelu upisnu kvotu, ali imamo pad u segmentu strojarstva, industrijskog inženjerstva. Studij smo prije 17-18 godina pokrenuli zajedno s Ekonomskim fakultetom.

Program je to koji je vani dosta popularan, a kod nas još traži svoje mjesto na tržištu rada, iako se naši studenti koji ga završavaju također brzo snalaze s poslom.

Iz njega izlaze diplomirani inženjeri s tehničkim i ekonomskim znanjima. Mislilo se na potrebu manjih tvrtki gdje se traži i jedno i drugo. Povratne informacije govore o jako zahvalnim zaposlenicima na tržištu rada – objašnjava.

image
Profesor Podrug mentor je i Racing teama FESB-a 
Jakov Prkić/Cropix

Ne znaju što bi

A što je s brodogradnjom i koliko turbulencije kroz koje prolaze domaći škverovi odbijaju mlade ljude s diplomom da sutra tamo potraže svoju egzistenciju?

– Jako puno – na prvu će profesor Podrug i odmah ponuditi objašnjenje:

– Nažalost, mi, i ne samo mi, već u Zagrebu i Rijeci, kao i cijela Europa, to osjećamo. Po mojemu mišljenju, neopravdano, jer svatko tko završi i taj studij zapošljava se vrlo brzo. Osim velikih brodogradilišta, postoji čitav niz manjih i specijaliziranih tvrtki za brza plovila i proizvodnju razne opreme.

I dok se brodogradnja u Splitu danas malo upisuje i posljedično još manje završava, pravi bum je na računarstvu. FESB godišnje upisuje 120 studenata, a da je i višestruko, bez problema bi se popunilo.

Dekan Podrug, pak, prilično je suzdržan kada je u pitanju povećanje tih upisnih kvota:

– Na području koje nam gravitira postoji ograničen broj studenata koji mogu studirati u području tehničkih znanosti. To traži napor, veliki angažman, a uz to povećavanjem kvote na jednom uzimate studente s drugog studija.

Veliki broj studenata, naravno, od početka zna što će upisati i studirati, ali dobar dio želi općenito tehničke znanosti i s 18 godina ne znaju točno što bi i gdje bi.

Pitanje je zato bismo li velikim povećavanjem kvote na računarstvu postigli puno veći broj na izlazu. Nama studij prosječno završava 50 posto upisanih, svaki drugi.

Gubitak studenata o kojemu govori dr. Podrug najveći je nakon prve i druge godine, kada ih odustaje 30-40 posto.

U čemu je problem – radnim navikama, lošem predznanju ili nečemu trećem?

– To su individualne stvari. Moraju biti prvenstveno motivirani, a onda i sposobni za svladati to gradivo. Mi smo u sustavu obrazovanja zadnja stepenica i ovisimo o svemu što je bilo prije nas.

Kako bi se povećao broj studenata u STEM području, zapravo se treba početi raditi puno ranije, da sve ne bude do promidžbe fakulteta i koliko smo mi uspješni u privlačenju studenata.

Mlade ljude treba osposobiti da, kada dođu, mogu i završiti takve fakultete. Ako nemaju potrebna predznanja, količinu znanja, onda nema smisla upisivati. Mišljenja sam da treba puno prije početi raditi, poput informatike, od početka školovanja, ali ne deklarativno.

To znači da treba naći ljude koji će kvalitetno predavati od prvog razreda osnovne, osigurati opremu, a sve skupa da bi se zainteresiralo za ova područja, dala znanja i usmjerilo ih se prema onome što ovo društvo može dignuti, zanimanja koja daju dodanu vrijednost – mišljenja je prvi čovjek splitskog FESB-a.

image
Božidar Vukičević/Cropix

Poslodavci griješe

I, po njegovu mišljenju, najporaznije je ići logikom da se čeka do četvrtog razreda srednje škole i gleda u zanimanja gdje najprije naći posao, u čemu ne griješe samo maturanti, nego i njihovi roditelji.

– To nije dobro. Mi smo često imali situacije da su se upisivali superodlikaši koji na kraju ne bi završili. Vjerojatno su došli jer je taj i taj studij u tom i tom trenutku bio "in", u modi. To, međutim, ne znači da nekog studij zanima, da to voli, da ima predispozicije i znanja.

Za to sam da se odabire ono što se voli, dok dodana vrijednost može biti ako s tim poslom sutra možeš raditi gdje želiš i dobro živjeti. Po mojemu mišljenju, uz predznanje, najvažnija je motivacija – veli.

Dobro mu ne sjedaju prigovori poslodavaca da od mladih ljudi s fakultetskom diplomom u ruci ne dobivaju ono što i treba – gotov proizvod.

– To su često priče nekih poslodavaca i njihova očekivanja da netko tko završi fakultet odmah od sutra može raditi. Tako naprosto ne može biti.

Poanta fakulteta i studiranja trebala bi biti širina razmišljanja, širina znanja, sposobnost pronalaženja rješenja, a tek onda će na nekom specifičnom poslu ili zadatku moći ostvariti neki rezultat. Nije fakultet tečaj koji će nekoga naučiti da crta u nečemu, da odmah radi na izradi kakvog cjevovoda, recimo.

Poanta inženjera je da stvara novu vrijednost, da onom što se tamo negdje radi desetljeća pridonese svojom idejom kako bi to moglo i moralo biti bolje. Da bi to mogao, mora proći sve što prolazi na fakultetu. Može se pričati što će jednom inženjeru tri matematike, ali to je upravo priprema za rad sutra – kaže dr. Podrug.

Kritičan je u pogledu upisnih kvota općenito u našoj visokoj znanosti, jer su one puno veće od broja maturanata, pa kao takve nemaju veze s potrebama na tržištu rada, ali i kada poslodavci već od druge ili treće godine počinju angažirati studente gotovo kao svoje zaposlenike.

– Sve ima svoje plusove i minuse. U doba kada sam ja studirao, malo tko je radio. U mom slučaju to je bilo nekoliko puta preko studentskog servisa u poslovima zaprašivanja komaraca. Bili smo "full time" studenti. Istina da studenti koji rano počnu raditi dobivaju stručna znanja, ali, s druge strane, gube u akademskom dijelu.

Naši studenti isključivo su redoviti i ne mogu legalno raditi, tek dijelom preko servisa. Svakome od njih studij bi trebao biti prvenstveni posao. Ako se preračunaju, često im pati studiranje.

Onda krene priča tipa što meni sada to treba, to su neke teorijske stvari, ja ću sutra radit nešto potpuno drugo. Svakome bih preporučio nešto što mi potičemo, a to je praksa unutar fakulteta – reći će dekan Podrug.

Borba za najbolje

I sam je još uvijek mentor Racing teama FESB-a, koji je napravio dvije formule i dva motocikla.

image
Božidar Vukičević/Cropix

– To je jedna mala tvornica u kojoj bi studenti iz gušta samo sastavljali i rastavljali. Lako to njih uhvati, ali ih uvijek, koliko god mogu, upozoravam da to može biti nadogradnja na studij, a ne nešto primarno.

Upravo rade na novoj formuli i električnom motociklu, slijedeći trend autonomnih i električnih vozila. Mi imamo i Aerotehničku udrugu, za čiju su se bespilotnu letjelicu zainteresirali švedski SAAB, kao i naš Pomorski centar za elektroniku.

Zna se da na naše kadrove računaju i "Rimac automobili", jer je propulzivnim tvrtkama jasno da bez mladih i obrazovanih ljudi ne mogu ništa. To su tvrtke koje hoće biti blizu fakulteta.

Ako misle samo raspisati natječaj i dobiti zaposlenika, ja garantiram da će biti u nekom problemu. Moraju biti blizu, doći, imati doticaj, što prije zainteresirati najbolje da dođu kod tebe jer ti mladi ljudi imaju u današnje vrijeme čitav niz opcija.

Pa i mi sami na FESB-u, kada hoćemo zaposliti nekoga, ostaviti na fakultetu, moramo se boriti da najbolji ostanu kao asistenti i slično – navodi prvi čovjek institucije s više od 2300 studenata i 256 zaposlenika, od čega 160 njih u nastavnom procesu.

– Naša snaga je u tome što smo svi tu na jednom mjestu. Tako se još više može iskoristiti suradnju katedri i zavoda, ali i rušiti unutrašnje zidove. Ima onih koji ih vole, ali ja ne. Ta sinergija je naša prednost u odnosu na Zagreb. To smo već dokazali – poručuje dekan splitskog FESB-a dr. Srđan Podrug.

Naši bivši studenti su u Googleu, Microsoftu...


Predavanja osjećam kao svoj poziv. To mi je strast i ljubav, uvijek na prvom mjestu. Nikada nisam zažalio što sam sve dao za akademsku karijeru. Moj je poziv rad s mladim ljudima, prenositi svoje znanje, pa mi je i čast i sreća kada to mogu, ali i sutra vidjeti rezultate na mjestima gdje oni rade. Sada su ti ljudi u Googleu, Microsoftu... S puno njih sam ostao u kontaktu, stvorena su i prijateljstva. Za mene neprocjenjiva strana mog poziva – reći će dekan Podrug.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

04. prosinac 2020 07:31