Otkad je proveden urbanistički natječaj za uređenje žnjanskog platoa, javnost se već godinama pita kad će se “mjesečeva površina” ozeleniti, kad će se izgraditi šetnica, moderni kafići, javni sadržaji...
A onda su na red došle cijevi. Politička prepucavanja krenula su oko infrastrukture. U namjeri da dokaže nesposobnost ili smišljeno odugovlačenje od strane direktora “Vodovoda i kanalizacije” (ViK) Tomislava Šute, koji je predsjednik gradskog HDZ-a, gradonačelnik Ivica Puljak prozvao ga je za kašnjenje oko postavljanja kanalizacije na trasi Šetališta Ivana Pavla II. Šuta je uzvratio da ViK ne može odabrati izvođača prije nego što potpiše ugovor s Gradom koji bi financirao hortikulturu i rasvjetu. Na to je gradski vijećnik Centra Igor Skoko za sva kašnjenja optužio Županiju...
Uglavnom, prije nego što su postavljene, cijevi su se zaplele u politički gordijski čvor. Odlučili smo provjeriti što je s infrastrukturom na žnjanskom platou, jer dinamika rješavanja onog što će biti pod zemljom utjecat će i na tempo izgradnje objekata koji će se vidjeti na površini.
Naime, u lokacijskoj dozvoli koja je izdana 14. siječnja 2021. za područje žnjanskog platoa stoji kako je “prije realizacije 1. i 2. faze potrebno ishoditi građevinsku dozvolu za novo rješenje reguliranih vodotoka (potoci Radoševac i Žnjan) prema odredbama DPU-a Trstenik Radoševac”.
To znači da se prije gradnje šetnice, paviljona, tuševa, WC-a, trgova, sportskih igrališta, svlačionica, podzemne garaže s 530 mjesta, otvorenog parkirališta, ugostiteljsko-trgovačke građevine... – dakle, prije nego što se krene u gradnju svega toga, mora dobiti građevinska dozvola za kanalizaciju oborinske odvodnje.
Dvaput je dvaput
No jeste li znali da na žnjanskom platou već postoji infrastruktura? Na stranicama GIS portala Grada Splita je pregled gradske komunalne infrastrukture, na kojemu se lijepo vidi kako preko velikog žnjanskog platoa prelaze cijevi kanalizacije, vodoopskrbe, kabeli za napajanje električnom energijom, a dio platoa na zapadnoj strani čak je spojen na telekomunikacijsku mrežu. Ukratko, ono što izgleda kao pusta golet spojeno je na komunalnu mrežu, dok u međuvremenu traje politički rat oko toga tko je kriv za to što nedostaju cijevi.
Budući da je prema GIS portalu Grada plato spojen na kanalizacijsku, vodoopskrbnu, energetsku i telekomunikacijsku mrežu, upitali smo Tea Vojkovića, pročelnika Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju, jesu li izdane dozvole za navedene komunalne zahvate na pomorskom dobru.
– Na žnjanskom platou izvedeni su priključci za objekte koji su postavljeni na plato na temelju Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Za sve postavljene objekte na platou ishođeno je rješenje o tipskom projektu, koji su postavljeni na temelju Plana upravljanja pomorskim dobrom na području grada Splita – odgovorio nam je Vojković.
Šuta nam je potvrdio da je radove na priključivanju modula na vodoopskrbni i kanalizacijski sustav na žnjanskom platou financirao Grad Split, a izvođači su bili ViK i kooperant “Point Split”.
– Izvedeni su u sklopu investicijskog projekta vodoopskrbe i fekalne odvodnje u sklopu uređenja žnjanskog platoa. Radovi na izgradnji i priključivanju objekata završeni su do 1. srpnja 2018., a izvedeni su u skladu s Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, po kojem se bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu izvoditi radovi na priključenju objekata na infrastrukturne instalacije – odgovorio je Šuta i dodao kako je građevinska inspekcija u listopadu 2018. obavila pregled vezano uz radove za priključak ugostiteljskih objekata na postojeću kanalizacijsku infrastrukturu i da nije imala primjedbi.
Međutim, sva ova infrastruktura rađena za ugostiteljske module (koje se namjerava preseliti na marjanske plaže) uklonit će se sa žnjanskog platoa! To smo doznali kad smo Vojkovića pitali zadržava li se infrastruktura, iako nije raspoređena u prostoru kako je nacrtano u Detaljnom planu uređenja.
Dokaz pravnog interesa
– Ne zadržava se, to jest, gradi se nova, sukladno projektima koji su sada na dozvolama – odgovorio nam je Vojković.
Međutim, još nisu izdane građevinske dozvole za oborinske kanale, bez kojih nema daljnje gradnje, a za jedan kanal čeka se već pola godine potvrda od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Zapeo je na čestici površine svega 22 četvorna metra (!) u vlasništvu države, koja nije obuhvaćena koncesijom.
– Jedini dokument koji nedostaje je pravni interes za jednu česticu u području zahvata oborinske odvodnje, koja je u vlasništvu RH, za koju čekamo suglasnost nadležnog ministarstva.
Navedena čestica je u obuhvatu kanala Žnjan 1, koji se rekonstruira te se zbog toga traži dokaz pravnog interesa. Veličina nije od važnosti. U postupku dokazivanja pravnog interesa, dužni smo dokazati isto za svaki, pa i najmanji dio planiranog zahvata. Od Ministarstva još nismo dobili odgovor na naš zahtjev koji im je upućen prije šest mjeseci – objašnjava Vojković.
Ministarstvo smo pitali je li Grad podnio zahtjev radi građenja oborinskog kanala za potok Žnjan, ako jest, koji je razlog tolikom kašnjenju s njihove strane. Inzistirali smo na tome da hitno odgovore, slali smo i požurnicu, a sve što smo dobili je ovo:
– Zahtjev Grada Splita je zaprimljen u kolovozu 2022. godine koji je u statusu rješavanja – tako glasi sav odgovor iz Ministarstva.
No iako će se sadašnja infrastruktura uklanjati s platoa, kanali za oborinske instalacije rasporedit će se po žnjanskom platou drugačije nego što je nacrtano u Detaljnom planu. Naime, u Detaljnom planu je nacrtano da se oborinska kanalizacija usmjeri na dva mjesta. Istočno bi se ispuštala na Duilovo, gdje nije plaža.
A drugi kanal završavao bi na istaknutoj punti žnjanskog platoa, gdje je nekad bio caffe “Zen”. Tamo je nasuto kamenje i ljudi se ne kupaju. Novim rješenjem ucrtane su građevinske čestice za tri kanala. Jedan izvire na zapadu kod plaže pokraj pera, drugi je po sredini platoa u smjeru postojećeg potoka, a treći je kanal na istočnoj strani, gdje su prema DPU-u predviđeni zabavni sadržaji.
Na naše pitanje zašto se tako planira oborinsku kanalizaciju, Teo Vojković citirao je odredbu iz Detaljnog plana, u kojoj stoji da se “odstupanja u položaju trasa i objekata vodoopskrbne i kanalizacijske mreže, te kabelske kanalizacije, koja bi proizašla kao rezultat primjene optimalnih tehničkih rješenja nastalih uslijed detaljnijih tehničkih proračuna, preciznije geodetske izmjere ili prilagodbe postojećim instalacijama, neće smatrati odstupanjima od ovog DPU-a”.
Pitali smo ga koliko je optimalno da se oborinska kanalizacija iz potoka Žnjan 1, umjesto prema Duilovu, kako predviđa DPU, usmjerava na prostor namijenjen kupanju i rekvizitima za zabavu.
– Prije izrade glavnog projekta Grad Split je naručio izradu Koncepcijskog rješenja odvodnje oborinskih voda šireg područja Trstenik – Radoševac te Idejno rješenje sanacije potoka Radoševac. U navedenim elaboratima sagledana je sva projektna i planska dokumentaciju šireg gravitirajućeg područja, kao i izvedeno stanje kanalizacijske mreže, na temelju čega se izvršila novelacija postojećih projekata i planske dokumentacije te utvrdila planirana slivna površina potoka Radoševac i Žnjan 1 – tvrdi Vojković te dodaje kako se postupilo sukladno stručnoj analizi, uz primjenu citirane odredbe DPU-a.
Međutim, DPU usmjerava oborinsku kanalizaciju prema punti na žnjanskom kanalu gdje nije kupalište. Ovim se rješenjem umjesto toga na zapadnom dijelu platoa oborinska kanalizacija dovodi do pera koje je blizu plaži.
Pitali smo Vojkovića zašto je prihvaćeno takvo odstupanje.
Čemu odstupanje?
– U postojećem stanju oborinska odvodnja zapadnog dijela prometnice Šetališta pape Ivana Pavla II. riješena je izvedbom slivnika i oborinskog kolektora DN 400 mm, dužine oko 300 metara, koji se ne ulijeva u more, nego završava u terenu žnjanskog platoa u improviziranom upoju.
Izgradnjom kolektora Žnjan zapad prikupit će se oborinske vode tog dijela prometnice i parkirnih mjesta uz prometnicu, a s obzirom na planirano stanje urbanizacije na predmetnom području, kolektor je dimenzioniran da može prihvatiti i oborinsku odvodnju gravitirajućeg dijela sliva sjeverno od prometnice. Prikupljena oborinska voda ispušta se u more na najbližoj lokaciji neposredno uz postojeći kameni nabačaj – uvjerava nas Vojković kako je u pitanju prihvatljivo rješenje.
Ali pročelnik Vojković ne krije neoduševljenje onim što je naslijedio.
– Inače, na sve ove prilagodbe, i traženja “novih”, optimalnih tehničkih rješenja, kako u rješavanju pitanja regulacije potoka, tako i u drugim projektnim rješenjima, prisiljeni smo zbog toga jer je prethodna “priprema” projekta odrađena na nestručan i paušalan način, bez prethodne konzultacije struke i bez poštovanja uobičajenih pravila vođenja projekta. Netko će možda reći da to nije tema, ali kako nam je praksa slična na svim naslijeđenim projektima, onda je za mene to prava tema – istaknuo je na kraju Vojković.
Na koncu dodajmo da još nije poznato kada će početi intenzivniji radovi, osim što nema građevinskih dozvola za oborinske kanale, još nisu izdane građevinske dozvole za druge sadržaje na žnjanskom platou. Nije pokrenut odabir izvođača radova niti su osigurana financijska sredstva.