Nakon oluje koja je slomila neka stabla i podmetnutog požara, s Marjana stiže vijest da Javna ustanova nije u aktivnoj suradnji s dr. Milanom Pernekom, koji je uz prof. dr. Borisa Hrašovca naš glavni stručnjak za potkornjake koji napadaju ovu šumu.
Pernek je na čelu Zavoda za šumarstvo Hrvatskog šumarskog instituta, a Javna ustanova angažirala ga je kad se proširilo sušenje stabala.
Kad se otkrilo da je riječ o potkornjaku, on je izradio Akcijski plan za suzbijanje štetnika.
Zadnje dvije godine Javna ustanova na Marjanu navodila je suradnju s Hrvatskim šumarskim institutom kao primjer da ozbiljno pristupaju rješavanju problema koji je ugrozio park-šumu.
Informaciju da Pernek nije aktivno uključen u nova zbivanja doznali smo kad smo ga upitali kad će se znati koliko su šume zarazili potkornjaci.
Vojska nametnika
– Nažalost, projekt na kojem sam radio završen je, elaborat je predan u PŠ Marjan, tako da novih podataka o količini zaraze nemam, niti znam što će dalje biti sa suzbijanjem potkornjaka – kaže dr. Pernek, koji tvrdi da suradnja nije posve prekinuta.
– Nažalost, nema procedure koja bi se zvala nekakvo produljenje istraživanja, nego to ide u obliku novog projekta. Zato trebam dostaviti prijedlog i usuglasiti potrebe i zahtjeve same Javne ustanove Park-šuma Marjan – tvrdi Pernek.
U feromonske klopke ovog se ljeta tjedno lovilo po 30.000 potkornjaka. Kako nam je tada kazao ravnatelj Javne ustanove Damir Grubšić, ta je brojka zapanjila stručnjake. U Programu gospodarenja za gospodarsku jedinicu park-šume Marjan navodi se da najveća opasnost od razmožavanja potkornjaka prijeti od vjetroizvala i požara.
Jesu li nedavna oluja i podmetnuti požar pogodovali da se potkornjaci još više razmnože? Pernek kaže da je oluja, prema podacima koje smo dobili iz Javne ustanove, oborila malo stabala. Za požar smatra da ne pogoduje onome kukcu koji uništava Marjan.
Pernek tvrdi kako požar privlači neke druge vrste potkornjaka (prije svega Ips sexdentatus). Stabla koja su bila zahvaćena požarom postaju izvor zaraze tog potkornjaka. Za sada nema indicija da bi to djelovalo na širenje zaraze mediteranskog potkornjaka (Orthotomicus erosus), kaže on.
Upitali smo ravnatelja Javne ustanove Damira Grubšića zašto nije nastavljena suradnja s dr. Pernekom i Hrvatskim šumarskim institutom.
– Predmetni ugovor je istekao i pregovaramo o mogućoj daljnjoj suradnji – kaže Grubšić.
Zanimalo nas je što će dalje biti sa suzbijanjem potkornjaka, koga će se angažirati.
– Bit ćete pravovremeno upoznati – bilo je sve što je Grubšić kazao.
Borovi su truli jer su ih napale gljive truležnice
Potkornjaci nisu jedini razlog zašto marjanska šuma stradava. Za drugi uzrok, koji javnosti nije toliko poznat, lomljenja i izvaljivanja stabala doznali smo od jednog od vodećih stručnjaka za bolesti bilja, prof. dr. Danka Diminića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
– Problem je ozbiljan, ja sam u izradi programa bio zadužen za patogene i nađena je gljivica koja uzrokuje trulež. S obzirom na to da se Marjanom nije gospodarilo kako je trebalo u posljednja dva, tri desetljeća, mnogi se borovi prelome jer su truli. A truli su jer ih je napala gljiva truležnica. Što je trebalo raditi? Trebalo je na vrijeme sjeći ta stabla i posaditi nova stabla alepskog bora, ili što god bi se odlučilo. Tako da je zapuštenost utjecala na tu pojavu, grubo rečeno, to je sinergijski učinak koji se sada događa – napominje Diminić.