Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

StoryEditor
SplitMADE IN KAMPUS

Dekanica splitskog fakulteta tvrdi: Naš se student, s diplomom u ruci, zaposli u roku pola godine, a može raditi bilo gdje na svijetu!

Piše Ljubica Vuko
5. veljače 2020. - 08:44
Prof. dr. Maja Fredotović prva je ženska dekanica Ekonomskog fakulteta u SplituNikola Vilić//Arhiv/HANZA MEDIA

Prof. dr. sc. Maja Fredotović prva je dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splita i petnaesta čelna osoba na toj funkciji u četrdeset pet godina dugoj povijesti ove visokoobrazovne institucije. Od osnutka do danas izmijenili su se naraštaji studenata, došle su i nove generacije profesora.

Mnogi koji su diplomirali na splitskoj Ekonomiji ili su svoje znanje prenosili generacijama studenata ostavili su trag u znanosti i gospodarstvu, mnogi od njih i danas su uvaženi znanstvenici, profesori i stručnjaci u području ekonomije.

Svih tih godina fakultet je rastao i razvijao se, iz prostora u Radovanovoj i Hrvojevoj ulici u Splitu preselio se u suvremenu zgradu u sveučilišnom kampusu, razvijali su se studijski programi, uvodili novi oblici učenja i aktivnosti ukorak s aktualnim potrebama i strateškim ciljevima.O svim tim povijesnim iskoracima, današnjim aktualnostima i planovima za budućnost razgovarali smo s prof. Fredotović.

Kako je krenula priča s osnivanjem fakulteta i obrazovanjem ekonomista u Splitu?

- Početak rada fakulteta, odnosno visokog obrazovanja u polju ekonomije datira iz 1971. godine kada je osnovan odjel zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i tada je akademske 1971./1972. upisana prva generacija studenata. Po njihovu kazivanju, htjeli su dobiti diplomu fakulteta u Splitu i stoga se intenzivno radilo na osamostaljivanju fakulteta.

To se odvijalo u fazama, a konačna odluka o osnivanju samostalne pravne osobe s nazivom Ekonomski fakultet u Splitu donesena je na referendumu 26. studenoga 1974. i tako je prva upisana generacija dobila diplomu splitskog fakulteta.

Mnoge generacije studij su završile u prostorima u Hrvojevoj i Radovanovoj ulici, neusporedivima što se materijalnih uvjeta tiče s dvoranama u novoj zgradi fakulteta.

- Da. Od tih skromnih materijalnih uvjeta svojim trudom, radom i zalaganjem, kao i pretežitim financiranjem, 2002. godine preselili smo se u ovu zgradu, a 2006. smo sagradili aneks i time ostvarili najbolje uvjete za rad, istraživanje i studiranje.

image
Paun Paunović/HANZA MEDIA

Koja biste postignuća u proteklim desetljećima izdvojili?

- Vrlo brzo nakon osamostaljenja fakulteta pokrenuli smo i poslijediplomske studije. Prvu međunarodnu konferenciju “Poduzeća u tranziciji” organizirali smo 1995., a godinu nakon toga krenuo je prvi broj časopisa Management, sada je to e-časopis uvršten u svim međunarodnim znanstvenim bazama i među najprestižnijima je u Hrvatskoj.

Također, naša međunarodna konferencija, proteklih godina pod nazivom “Izazovi Europe” prerasla je u najznačajniji znanstveni skup u Hrvatskoj i šire, jedan je od rijetkih koja okuplja nobelovce. Prepoznati smo i po tome što su u naš strateški savjet ušli znanstvenici koji su u top pedeset znanstvenika u svijetu.

Naš poslijediplomski, doktorski studij Agencija za znanost i visoko obrazovanje ocijenila je odličnim ocjenama, a dobili smo visoke ocjene i za sve studijske programe, kao i bezuvjetnu institucionalnu akreditaciju.

Tri stupa vrednovanja

Ušli ste i u društvo najboljih svjetskih studija s EPAS akreditacijom?

- S obzirom na stratešku orijentaciju prema europskom prostoru, odlučili smo provjeriti našu kvalitetu u međunarodnim okvirima i zatražili smo akreditaciju Europske zaklade za razvoj menadžmenta (EFMD - European Foundation for Management Development).

To je fundacija koja ima jako visoke kriterije za ocjenu izvrsnosti studijskih programa iz poslovne ekonomije. Prošle godine naš fakultet je dobio akreditaciju EPAS za preddiplomski i diplomski studij Poslovne ekonomije. Danas u svijetu samo 115 studijskih programa ima tu studijsku akreditaciju od čega su naše dvije, a jedine se odnose na studije koji se izvode na hrvatskom jeziku.

Nema podataka koliko studija poslovne ekonomije postoji u svijetu, ali ovih 115 sigurno čine ne više od jedan posto studijskih programa iz biznisa što znači da naši studiji spadaju u sam svjetski vrh.

Što se sve tražilo za tu akreditaciju?

- Morali smo pokazati što sve činimo u osposobljavanju studenata za rad u međunarodnom okruženju. Naš student može raditi bilo gdje na globalnom tržištu rada. Studente se uvodi u svijet rada kroz stručne prakse, gostovanja gospodarstvenika, njihovo uključivanje u programe ljetnih i zimskih škola, u program Studentskoga poduzetničkog inkubatora (SPI), kroz razna natjecanja, poticanje rada studentskih organizacija i sudjelovanja studenata na stručnim skupovima i studijskim programima u inozemstvu.

Morali smo pokazati i da studentski programi odgovaraju potrebama tržišta rada i da studenti stvarno stječu kompetencije navedene u programima, pri čemu se poseban naglasak stavlja na osobni razvoj studenta. Morali smo dokazati predanost ideji i principima društvene odgovornosti i etičnosti.

Svaki od tri stupa vrednovanja je trebalo dokumentirati, objasniti kako se radi i ponuditi dokaze. Svi dokazi su bili rigorozno provjeravani. Gledao se i naš znanstveni rad i strateške odrednice, trebalo je dokazati da se i znanstveno bavimo onim što predajemo studentima.

U izvješću je naglašeno koliko je fakultet kroz mrežu bivših studenata i stručne prakse uključen u lokalno i regionalno gospodarstvo. U segmentu društvene odgovornosti i etike smo na razini cijele organizacije EFMD dobili posebne pohvale, a neke naše aktivnosti su predložene kao primjeri dobre prakse.

image
Jakov Prkić/HANZA MEDIA

Koji su to primjeri?

- Jedan od primjera je personalizirani odnos nastavnika prema studentu. Naš student može doći bilo kada na razgovor, mi ga pratimo i usmjeravamo, omogućavamo mu da razvija svoje osobne kompetencije, da se profesionalno i osobno gradi i mimo studijskog programa.

Rad za zajednicu, primjerice sudjelovanje u izradi Strategije razvoja urbane aglomeracije Splita, kao i Strategije razvoja grada Splita, stručna i organizacijska potpora radu studentskih i inih udruga, također su dio ove priče. Tu je i rad Studentskoga poduzetničkog inkubatora itd.

Na fakultetu se nastava izvodi i na engleskom jeziku, a studenti su povezani i s kolegama iz drugih zemalja. Koji su rezultati takvog studija?

- Svake godine se izvodi više od četrdeset predmeta na engleskom jeziku, a više od sto stranih studenata dolazi studirati na našem fakultetu.

O kvaliteti naših studijskih programa svjedoči i činjenica da naši studenti osvajaju nagrade na raznim natjecanjima. Radimo maksimalno i na tome da privučemo hrvatske znanstvenike koji su u svijetu postigli rezultate, s njima razvijamo suradnju kako u istraživačkom pogledu tako i da ih dovedemo na fakultet da održe predavanje ne samo za studente, već i nastavnike kako bismo najnovija istraživanja uključili u studijske sadržaje.

Rekli ste kako ulažete puno truda u društveno odgovorno poslovanje.

- Što se tiče društvene odgovornosti, jedina smo institucija visokog obrazovanja u Hrvatskoj koja u Global Compactu ima status aktivnog člana.

Ta društvena odgovornost je svjetonazor koji ugrađujemo u studenta, nije samo potrebno stvoriti dobrog menadžera koji ide za profitom, već se studente suočava s društvenim problemima kroz suradnju s udrugama o okolišu, uključivanju osoba sa posebnim potrebama, brizi za beskućnike i druge skupine. Surađujemo s trideset organizacija civilnog društva.

Studenti se uključuju u posebni program stručnih praksi, proučavaju probleme i doprinose njihovu rješavanju. Lani je osnovan i Centar za društveno korisno učenje gdje surađuju studenti i nastavnici s cijelog Sveučilišta te ljudi iz udruga.

Razvili ste i sustav stručnih praksi?

- Da, 2015./2016 započeli smo razvijati sustav stručnih praksi. Tada su ugovori potpisani sa 62 poslovna subjekta, danas je taj broj narastao na stotinjak, a 120 do 140 studenata godišnje se uključuje u program stručnih praksi. Taj naš sustav je primijenjen na Sveučilištu i obilježavamo ga u travnju Danom nastavnih baza. Tako jačamo veze s gospodarstvom. Kontakti s gospodarstvenicima su bitni i za osvježavanje studijskih programa na sveučilištu.

Sve je više studenata koji uz studij rade. Kako ste za njih organizirali studij?

- To je također jedan od primjera dobre prakse. Tzv. netradicionalni studenti, dakle oni koji rade, mogu sami sebi skrojiti raspored za pohađanje nastave ovisno o terminima kad rade. Isto tako svi studenti koji imaju posebne potrebe imaju poseban tretman, omogućava im se ili da duže pišu na ispitu ili ih se pita usmeno, imaju individualni pristup i tako ih se vodi kroz studij.

image
Maja Fredotović, dekanica Ekonomskog fakulteta u Splitu: Jedina smo institucija visokog obrazovanja u Hrvatskoj koja u Global Compactu ima status aktivnog člana
Paun Paunović/HANZA MEDIA

Iz Studentskoga poduzetničkog inkubatora na fakultetu izišle su mnoge dobre priče i startupovi.

- Studentski poduzetnički inkubator potiče naše spone s gospodarstvom. Tu su pozvani svi studenti kako bi stekli nova znanja i senzibilizirali se za svijet poduzetništva. Onima koji žele svoje ideje razraditi i pokrenuti vlastiti posao, pomažu nastavnici našeg i drugih fakulteta, kao i gospodarstvenici. Svi mentori rade na dobrovoljnoj bazi, bez naknade.

Takav inkubator je proizveo dvanaest živućih startup tvrtki. Usuđujem se tvrditi da je to najbolji inkubator u županiji, a radi bez sustavnog financiranja. Radimo i na tome da se postigne efekt akcelaratora, uz pomoć Grada Splita nedavno smo organizirali natjecanje Get in the Ring, a najbolji startupovi dobili su nagrade i pobjednik ide na globalnu investicijsku pozornicu.

Prepoznali su vas i iz Europske komisije s obzirom na to da na fakultetu djeluje Europski dokumentacijski centar.

- O kvaliteti našeg rada na međunarodnom planu svjedoči i odluka Europske komisije kojom je našem fakultetu povjerena organizacija konferencije WIRE 2020. Ta konferencija se organizira svake godine u zemlji koja predsjedava EU-om i spada u jedno od najvažnijih događanja pod predsjedanjem.

Gospodarski savjet

Koliko su profesori angažirani u znanstvenom radu?

- Što se tiče znanosti i istraživanja, imamo jaku međunarodnu komponentu, angažirani smo i na većem broju nacionalnih i međunarodnih projekata kroz koje radimo na podizanju kvalitete studija i studijskih programa.

Osnovali ste i Gospodarski savjet? Što je osnovna ideja i cilj?

- U suradnji s Gospodarskim savjetom trebamo pronaći način kako stalno inovirati nastavni program, kako na vrijeme ustanoviti buduće potrebe gospodarstva i isporučiti na tržište studente koji imaju te kompetencije. Problem je kako u okviru vrlo rigidne administrativne procedure omogućiti inovativnost studijskog sadržaja.

Na svjetskoj razini ti su sadržaji aktualni tri do četiri godine, a nama samo od trenutka kad ustanovimo što bi trebalo do početka studija prođe tri godine. Kroz taj gospodarski savjet svi bi trebali učiti kako sagledati buduće potrebe. To je vrlo izazovno i za nas i za gospodarstvenike.

Koliko se brzo zapošljavaju studenti Ekonomije?

- Prema istraživanjima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Sveučilišta u Splitu i naših alumnija oko 80 posto diplomiranih studenata zaposli se u struci u roku od šest do devet mjeseci.

Analiza dinamike zapošljavanja pokazuje da je zapošljavanje cikličko. Intenzitet potražnje počinje sa sezonom, a naši studenti diplomiraju u rujnu i listopadu pa je to i time uvjetovano. Nekih 15 do 20 posto studenata koji su među boljima, koji su aktivni u programima i praksi imaju ponudu poslodavaca već na prvoj godini diplomskog studija.

Poruka je jasna: ovdje stječete znanja koja vam garantiraju da ste konkurentni i da svuda u svijetu možete naći posao. Ako ste aktivni tokom studija, bit ćete prepoznati već za vrijeme studija i ne morate se brinuti o zapošljavanju.

Velik broj studenata se tako zapošljava i o tome govori naša alumni mreža u kojoj naše studente možete naći u domaćim i međunarodnim kompanijama, u bankama, u IT-u, u turizmu, svuda. Ponosni smo i što su naši studenti doktoranti na prestižnim fakultetima u svijetu. Nema granice.

Altruizam i društveno korisno učenje


Inzistiramo na konceptu društveno korisnog učenja, koji se ističe kroz razne sadržaje. Tako je primjerice već šest generacija studenata turizma organiziralo humanitarna događanja te prikupilo i doniralo više od 180.000 kuna i tako pomogli rad Udruge “Lastavice”, Jedinice intenzivnog liječenja djece KBC-a Split, Dječjeg odjela KBC-a Split, Udruge “Sindrom Down 21” Split i Udruge “Anđeli”.

Potičemo rad studentskih organizacija poput AISEC-a, Udruge “3P” koji se bave promicanjem poduzetništva mladih, kao i onih koje nisu isključivo osnovali naši studenti, ali koji doprinose našim strateškim nastojanjima, poput SHIFT i Blockchain konferencije.

Imamo cijeli niz aktivnosti koje nisu toliko vidljive, ali doprinose kulturi poduzetništva i širenja ekonomskih znanja na ovom području, kaže prof. Fredotović.

Uspješni u teškim uvjetima


Sva naša postignuća su u situaciji kada nam nedostaje kadra, vrlo restriktivnog zapošljavanja, kada sredstava za funkcioniranje iz javnih izvora nisu ni izdaleka dovoljna, već sami ulažemo dodatne napore za financiranje svih aktivnosti, kaže dekanica.

Projekti vrijedni milijune eura


Od 1. siječnja 2020. Ekonomski fakultet sudjeluje kao ravnopravan partner s prestižnim europskim sveučilištima i institucijama u velikom znanstvenom projektu dobivenom na međunarodnom natječaju HORIZON 2020.

Projekt pod nazivom “Smart Cultural Tourism as a Driver of Sustainable Development of European Regions-SmartCulTour”, ukupne vrijednosti od 2.980.000 eura u trajanju 42 mjeseca, jedan je od triju odobrenih projekata u ovom području (od gotovo 200 pristiglih prijava).

Prestižna nagradi Mijani Matošević Radić


O kvaliteti studija i studiranja na splitskoj Ekonomiji svjedoči i prestižna nagrada Highly Commended 2018 Emerald/EFMD Outstanding Doctoral Research Awards, u području turizma i hotelijerstva, dodijeljena polaznici doktorskog studija Ekonomija i poslovna ekonomija, Mijani Matošević Radić.

Doktorat je obranjen 9. srpnja 2018. godine pod mentorstvom prof. dr. sc. Lidije Petrić.

#EKONOMSKI FAKULTET SPLIT#MAJA FREDOTOVIć#SVEUčILIšTE U SPLITU

Izdvojeno