StoryEditor
Splitrasprava u banovini

Damir Ordulj: Imamo 34 kotara i 18 komunalnih redara, a Venecija ima 500 komunalnih redara, i to s oružjem!

Piše Gabrijela Radanović, Nikolina Lulić
29. siječnja 2020. - 15:26
Paun Paunović/Hanza Media

Mjesecima se čekala rasprava o novoj Odluci o komunalnom redu, jednom od najvažnijih dokumenata gradske uprave. Doduše, danas nije bilo niti planirano izglasavanje Odluke, već je prošla prvo čitanje, a prijedlozi vijećnika izneseni na današnjoj sjednici trebali bi se razmotriti i uvrstiti u novu Odluku o komunalnom redu.

Uostalom, HDZ-ov koalicijski partner Željko Kerum, uz pomoć svojih vijećnika je jasno poručio da Odluku u ovakvom obliku neće podržati.

Znajući da se Odluka danas neće izglasavati, rasprava nije bila toliko strastvena koliko bi mogla biti kada dođe do trenutka podizanja ruku za novi komunalni red.

- S ovim tekstom Odluke i popratnim odlukama unosimo brojne novine. Obavljeni su sati i sati konzultacija, bilo je preko 900 primjedbi, od čega 70 posto važećih, a 30 nevažećih. Od važećih primjedbi je prihvaćeno njih 19 posto, a 81 posto nije - u uvodu je krenuo s brojkama splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara.

image
Paun Paunović/Hanza Media

Posebno je istaknuo da će “osnaženim komunalnim redarima dati mogućnost legitimiranja počinitelja i djelovanje na površine koje nisu javne, ali na njih utječu.” Naveo je kako se Odluka naslanja na konzervatorske smjernice iz 2011. godine i smatra da su došli do kompromisnih rješenja.

- S ovim odlukama uvodimo mogućnost da pročelnik može donositi odluke u određenim situacijama, novine su i po pitanju korištenja bankomata. Javno savjetovanje je pokrenuto na početku našeg mandata i bilo je loše pa smo stali. Ponovili smo ga nakon godinu dana nakon iskustva ljetnih mjeseci - uvodno je o dokumentu kazao poteštat Krstulović Opara na što je Damir Ordulj, pročelnik za komunalu dodao kako je Grad dužan donijeti ovu odluku zbog promjene Zakona o komunalnom gospodarstvu.

U raspravu se uključio Joško Markić (SDP) istaknuvši da Odluka o komunalnom redu treba jamčiti dostojnu zaštitu i valorizaciju svjetske spomeničke baštine na koju možemo biti ponosni.

- Gospodarske, ugostiteljske i poduzetničke aktivnosti su bitne, ali dolaze nakon toga. Jednakijih ne smije biti - smatra Markić.

Nada se da će do sljedeće sjednice, s obzirom na to da je ovo prvo čitanje, uvažiti određene korekcije.

- Za Voćni trg, Pjacu i Prokurative je predviđena odredba o potrebi očuvanja 70 posto slobodne površine. Zašto se nije prihvatila konzervatorska smjernica da 50 posto površine ostalih trgova poput Mihovilove širine, Poljane Grgura Ninskog, Carrarine poljane i Grabovčeve širine mora biti slobodno za prolaz? Zašto se uz suglasnost konzervatora o postavljanju bankomata ne traže suglasnosti nadležnih gradskih službi?

Zašto su rashladne vitrine uopće dozvoljene, a nisu u skladu s konzervatorskim smjernicama? Mišljenja sam da parcijalno i proizvoljno prihvaćanje ili odbacivanje konzervatorskih smjernica umanjuje vjerodostojnost i kredibilitet onoga tko izrađuje ovaj važni dokument. Zašto je u dokumentu potrebno pojedinačno isticati kiosk kod sjeveroistočne kule Palače kojeg treba ukloniti? -samo su neka od pitanja koja je postavio Markić.

Jakov Prkić u ime Pametnog je naglasio kako je puno iznimaka od određenih stavki, te da se dosta selektivno odlučivalo, primjerice oko kioska.

image
Paun Paunović/Hanza Media

- Kad smo kod kioska, imamo nekoliko slučajeva gdje su grupirani, ali su iz priče izuzeti prostori tržnica. Rashladne vitrine nismo imali osam-devet godina. Pojavila se jedna preko noći i onda je krenula invazija, sada imamo 15-20 "tiramola" od kablova da se za njih sprovede struja. Mora se također definirati gdje s ugostiteljskom opremom nakon što objekti prestanu raditi nakon sezone - navodi Prkić.

Ante Čikotić (MOST) je replicirao kazavši kako smatra da se oko reda na tržnici treba postići konsenzus.
Marijana Puljak, čelnica stranke Pametno je podsjetila da smo odluku mogli imati prije dvije godine te da je dokument nepotpun i pun pogrešaka.

-Imamo nekoliko primjedbi koje smo izdvojili kao amandmane. Jedna se odnosi na stupnjevano kažnjavanje za korištenje javnog prostora, druga je vezana za preporuku da se na trgovima ostavi minimalno 50 posto slobodnog prostora. Također, nema potrebe da se Riva, Ulica kralja Tomislava i Marmontova izdvoje iz Odluke po pitanju postavljanja  rashladnih vitrina koje su na tim lokacijama dozvoljene - kazala je.

MOST-ov vijećnik Ante Bradarić Šljujo je kazao da nije problem u broju komunalnih redara nego u kvaliteti njihovog posla.

Saša Horvat (HGS) je imao zanimljiv govor u kojem je kazao kako se za provedbu odluke moraju stvoriti pretpostavke za to.

- Komunalni redari rade do 24 sata, trebamo uvesti treću smjenu i zaposliti još ljudi. Moj je prijedlog bio zajednički sastanak s policijom i sanitarnom inspekcijom, nisam naišao na odaziv. Ova se odluka donosi "na mišiće". Sladoled je ispod ure 40 godina, nikome nije smetao do sad.

Interesantno je da se ukidaju samo štekati gdje se služi hrana. Dnevno 35.000 ljudi mora jesti plus još onih iz okolnih područja to je 45.000 gladnih gostiju. Moraju jesti po fast foodovima, je li nam to cilj? Spomenimo i karete - oderali smo ih, a mukte smo pustili 5000 taksija. Zašto njima ne naplatimo takse? Ukidamo reklame, tiramole i nismo ponudili zamjensko rješenje. Mi smo za uvođenje sustava, ali ne na ovakav način i zato nećemo biti za ovakvu odluku o komunalnom redu - zaključio je.

image
Paun Paunović/Hanza Media

Prkić mu je replicirao kazavši da se ne slaže kako turisti nemaju gdje jesti.

- To što netko ima škrinju 40 godina ne znači da se jednog dana ne može maknuti. Neke stvari se mijenjaju i vrijeme se mijenja. Odluka o sušenju rublja se odnosila na glavne ulice, imali smo je i u bivšoj državi - navodi Prkić.

Ante Čikotić, MOST-ov vijećnik je posebno naglasio da su konzervatorske smjernice dokument koji je star deset godina i Grad sada radi dokument za idućih deset godina, na temelju dokumenta koji je star desetljeće.

- Trebalo je pitati konzervatore za izradu novih smjernica. Ono što je krivo u procesu izrade ovog dokumenta je taj da ne postoji koncept kakvu staru gradsku jezgru želimo. Tek kad se usklade mišljenja i stvori ta ideja, može se pristupiti ostvarivanju tog cilja. Ovako dosta toga se svodi na zadovoljavanje pojedinačnih interesa na teret javnog prostora. Ne zaboravimo, javni prostor je ustavom zaštićen u rangu privatnog prostora - rekao je te dodao kako uz dobar komunalni red potrebno je ustrojiti komunalne redare da obavljaju posao po zakonu a ne da oni u specifičnim situacijama samovoljno procjenjuju i donose odobrenja i odluke.

- Pravila moraju biti jasna i svaka neusklađenost rezultira drugačijim tumačenjima -  zaključio je Čikotić i poručio da je važno uspostaviti transparentnost te potrebno izraditi grafičke prikaze obavljanja komercijalnih, kulturnih i drugih djelatnosti u povijesnoj jezgri; prikaz Plana rasporeda kioska i naprava u Splitu; grafički prikaz postavljanja štekata (terase ugostiteljskih objekata) na javnim površinama povijesne jezgre.

HSLS-ov vijećnik Tonći Blažević je upitao gradonačelnika je li pročitao prvi draft odluke o komunalnom redu.
- Ne tražim odgovor, ako je pročitao onda mi nije jasno kako je dopustio da onakav dokument ide u javnu raspravu. Ako nije onda smo ovdje u najavi jutros slušali "alternativne istine" - kazao je Blažević te naveo da se u dokumentu radi o više odluka, o paketu koji, sagledan u svojoj ukupnosti, ipak pokazuje smjer u kojem bi trebali ići.

- Osnovni prigovor je na previše nesuvislosti u svim odlukama, pogotovo u ovoj prvoj tj. Odluci o komunalnom redu. Pokušajmo sebe zamisliti u poziciji komunalnog redara koji bi trebao postupati po takvoj odluci?! Nije dobro što prijedlog nije prošao barem dva filtera unutar gradske administracije pa tek onda išao u javnu raspravu. Moram kazati da smo se svi osramotili puštanjem prvog drafta u javnu raspravu. Greške tipa: "matrijal"; "telefonske govornice" - ima li toga igdje u gradu - ubacivanje u odluku rečenicu kojom se definira micanje jednog jedinog kioska - zašto baš taj, zašto ne neki drugi, tko se tu kome zamjerio je prvo misao koja se nameće kad ovo čitamo?  U dijelovima se slažem s kolegom Horvatom jer mi nemamo jasna pojašnjenja zašto nešto može, a zašto nešto nakon 40 godina ne može. Ispada stvarno da je Grad nekom majka, a nekom maćeha. Nažalost, nakon javne rasprave dokument nije u mnogom popravljen - naveo je neke od primjera Blažević koji smatra da treba smanjiti raspon kazni i iste povećati.

Igor Stanišić, predsjednik Gradskog vijeća navodi kako je njegova najveća primjedbu da se predloženi dokument treba razdvojiti na dvije odluke - za gradsku jezgru i za ostatak grada.

- Kad bi odluka prošla sve pravne stručnjake bila bi nam vraćena nazad. Dobro je što se išlo u prvo čitanje, ali je po meni trebala biti ranije donesena. Sami članci unutar odluke su neusklađeni, to joj je najveća mana. Sami donošenjem ovakvog akta stvaramo sivu zonu. Konzervatori su ovdje jednakiji od nas, ali pozivati se samo na njih nije u redu, pa oni su dozvolili neke štekate Ispod ure i PVC prozore po Palači.

Izgubila se biti. I još jedna stvar - nikad ne nudimo vrijeme prilagodbe. Ja sam za suživot i mislim da se može postići kompromis, jer turisti ne dolaze u Split samo zbog arheoloških spomenika nego i zbog dodatnih sadržaja - kazao je i dodao kako smo često i sami kreatori nereda, pa naveo primjer u kojem je naglasio kako su prema njegovim informacijama svi štekati na Rivi trenutno bez ugovora.

Goran Kotur (SDP) je naglasio kako u Odluci nema kriterija ni strategije ni ciljeva, dok je Kristina Vidan (Pametno) dodala kako je očito da će ovaj dokument ostati nedosanjani san te da ćemo po svemu sudeći i naredno ljeto dočekati u neredu zbog izostanka političke volje da se ona donese.

- Nema konkretnih razloga za određena djelovanja gdje se nešto ukida, a ne zna se zašto se ukida. Nedostaje dosta štekata koji nisu evidentirani, što je izazvalo nezadovoljstvo nekih ljudi. Tu moramo biti transparentni - smatra Srđan Gjurković (HNS).

Na kraju rasprave pročelnik komunale Damir Ordulj se zahvalio na svim prijedlozima bez obzira je li netko misli da je odluka dobra.

- Jedan dio primjedbu je ponavljanje onih s javnog savjetovanja i mi smo na njih odgovorili. Sastavite nam pismeno sve konkretne primjedbe pa ćemo moći do drugog čitanja sve to pripremiti. Komisija je radila u okvirima struke. Imamo totalno različitih mišljenja, teško je sve pomiriti. Odluku kakva je ispred vas nije pisala politika, nego struka. Ne slažem se da nije bitno koliko je komunalnih redara nego kako rade. Bitno je koliko ih je. Imamo 34 kotara i 18 komunalnih redara i nije točno da idu samo po prijavama. Drago mi je što je netko spomenuo da druge sredine nisu bolje od Splita. Venecija ima 500 komunalnih redara i to s oružjem - strastveno je zaključio Ordulj.

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara je prisnažio kako se na odluci radilo godinu i pol dana.

- Zahvaljujem na ukazivanju na tehničke nedostatke. Istina, potkralo se dosta pogrešaka, ne zato što smo nepismeni nego zato što smo gledali meritum stvari. Prijedlog o prijelaznom periodu ćemo također gledati uvrstiti u odluku. Komunalni redari su vrijedni ljudi i možemo biti ponosni.

Oni rade po 14 raznih propisa, ne samo po Odluci o komunalnom redu. Kada bi imali suradnju građana, posao će im biti efikasniji. Pišemo alata i za njih i za naše poslovne ljude. Ovaj dokument nije mijenjan godinama. Nadam se da ćemo ovaj dokument nakon donošenja, svake godine mijenjati, jer se i svakodnevni život mijenja - podvukao je poteštat.

Izdvojeno

03. kolovoz 2020 03:03