StoryEditor
SplitKAD ĆE BERBA?

Čuvari baštine upozoravaju: Srebrna vrata Dioklecijanove palače stoljećima odolijevaju raznim opasnostima, a sada bi im mogla presuditi dalmatinska biljka!?

21. listopada 2019. - 21:30

Prava je šteta trošiti novac na kupovinu teglica kapara, ovaj preukusni mediteranski dodatak jelima i, kažu, moćan afrodizijak možete bez većih problema i sami napraviti. Kako? Uberete ih, otkinete peteljke, a pupovi ostavite da se prosuše.

Nakon toga ih treba potapati u morskoj vodi par dana, potom isprati pa staviti u ocat i na sunce deset dana. Nečisti ocat potom zamijeniti razblaženim i to je to. Vaši toćevi, salate, manistre...dobit će pikantan okus Mediterana i svima ćete se moći pohvaliti da su kapare vaše, domaće.

E, sad, gdje ih ubrati? Ako ste iz Splita, na konju ste. Samo pričekajte proljeće, tada se beru. Dovoljno je napraviti đir po Dioklecijanovoj palači i nabrat ćete kapara koliko Vam srce želi. Jedino, možda, ne bi bilo zgorega da ponesete "skale" sa sobom.

Za najbolje primjerke morat će se popeti na Srebrna vrata, koja bi komotno mogla promijeniti ime u Vrata od kapara, koliko su se proširile po njima. Ali to nije dobro. Još lani u ovo doba Društvo prijatelja kulturne baštine Split upozorilo je Gorana Nikšića, voditelja gradskog Odsjeka za staru gradsku jezgru, da su Srebrna vrata obrasla kaparima i da predstavljaju "očitu opasnost koja prijeti građevinskoj strukturi zidina Dioklecijanove palače".

Dr. Stanko Piplović Edo Šegvić iz DPBK Split na ovaj su problem upozorili i Banovinu i splitske konzervatore želeći potaknuti akciju za iskorjenjivanje kapara sa splitskih spomenika kulturne baštine, ali ništa se dogodilo nije. Samo je kapara više nego ikad.

Zbog čega su kapari tako opasni po splitske antičke zidine? Prvenstveno, kažu stručnjaci, zbog svoga jako razvijenog korijena koji raspada strukturu kamena. 

- Kapar svojim moćnim korijenom krši i najjače zidove, pomičući i dižući kamenje. To je tvrdokorna biljka koja se množi ne samo sjemenkama, nego i korijenom. Jasno je kolika je to opasnost za kameno ziđe - ističu prijatelji baštine, prisnažujući još podatak kako mlada biljka ima korijen dug 15-ak centimetara i debeo kao olovka, a razvijena biljka ima korijen dugačak i nekoliko metara, a debeo do 12 centimetara..

E, pa ove na Srebrnim vratima su se baš lijepo razvile... A tek pajaseni? Zidine Palače odoljele su koječemu svih ovih stoljeća, ali ove agresivne biljke mogle bi im presuditi ako se nešto hitno ne poduzme.

'Smrdljivac' se s Marjana proširio na centar Splita, već je okupirao i zidine Palače, a širi se i dalje; U Parkovima i nasadima kažu da to više nije njihov problem...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. rujan 2020 18:53