StoryEditorOCM
SplitNEMA DVOJBE

Bivša ministrica uprave: ‘Zakon je u slučaju Puljka jasan - zamjenik Antonio Kuzmanić ima sve ovlasti gradonačelnika‘. Evo u kojem samo slučaju na čelo Splita dolazi Vladin povjerenik

Piše Zoran Šagolj
1. travnja 2022. - 14:08

Za dr. Dubravku Jurlina Alibegović, bivšu ministricu uprave i jednu od naših vodećih stručnjakinja kada je u pitanju funkcioniranje lokalne samouprave, u potezu splitskog gradonačelnika Ivice Puljka i ostavci njega i jednog od dvaju zamjenika, najbitnije je ima li takvo što uporište u zakonu ili ne.

Pri tome izbjegava već udomaćeni termin - manevar, za koji će reći da je primjeren javnom prostoru i stranačkom životu, ali nikako struci.

- Ja bih to – kaže nam - sagledala na način što prvenstveno kaže zakon, drugo politika i treće, ništa manje bitno, kakvog će imati utjecaja na život građana Splita.

Zakoni su ti koji daju okvir za funkcioniranje gradova i izbor gradonačelnika i njegovih zamjenika. Konkretno, Zakon o područnoj i lokalnoj samoupravi i Zakon o lokalnim izborima kažu da gradonačelnik koji ima zamjenike u slučaju prestanka njegovog mandata upravo oni preuzimaju dužnost.

image
Tom Dubravec/Cropix

- Kako gradonačelnik Splita ima dva zamjenika i ako su ostavku dali gradonačelnik i jedan njegov zamjenik, ostaje drugi zamjenik koji ima ulogu gradonačelnika do prijevremenih izbora. Zamjenik znači obavlja dužnost gradonačelnika i zakon je tu više nego jasan, ne ostavlja nikakve dvojbe.

Točno je opisana situacija ako prije isteka dvije godine, što je slučaj u Splitu, prestane mandat gradonačelniku koji ima zamjenika, u toj jedinici raspisat će se novi izbori za gradonačelnika i zamjenika, a do njihove provedbe dužnost će obnašati zamjenik koji je izabran s njime. Potez gradonačelnika Puljka je zakonski posve utemeljen i niti jednom rječju u njemu ne stoji da se to ne može napraviti – odagnat će bilo kakvu sumnju dr. Jurlina Alibegović.

image
Tom Dubravec/Cropix

U javnosti se odmah postavilo pitanje zašto oba zamjenika nisu dali ostavku i zašto se nije išlo na vladinog povjerenika koji bi vodio grad do izbora, ali stiglo i pojašnjenje da se time izbila mogućnoist HDZ-u da kadrovira. Evo što o tomu misli naša sugovornica:

- Milsim da i tu prvenstveno treba gledati zakon. Ono što je dužnost medija jest da o tome izvijeste građane koji o tome ništa ili jako malo znaju. I sama sam prateći ovu situaciju vidjela tu političku dimenziju, koja je isto tako važna, ali za građane i birače Splita najvažnije je to što piše u članku 40. stavak 2 zakona: " ... ako prestane mandat zamjeniku koji obnaša dužnost gradonačelnika, onda će ići prijevremeni izbori i dužnost obavljati povjerenik". Sadašnja situacija koju su prezentirali gradonačelnik Puljak i njegovi zamjenici je zakonski legitimna. Tu bih stavila točku.

image
Tom Dubravec/Cropix

Dr. Jurlina Alibegović potvrđuje da će Puljkov zamjenik Antonio Kuzmanić imati sve ovlasti gradonačelnika i da su one znatno šire od onih koje bi pripale vladinom povjereniku. Navodi i nedavni slučaj jednog većeg hrvatskog grada gdje je uloga povjerenika data predstojniku tamošnjeg odjela za financije, koji je kao dobar poznavatelj prilika u gradu završio započete projekte, pri tome isključio utjecaj dojučerašnjeg gradonačelnika, ali nije ulazio ni u kakve nove zahvate.

Po tome, međutim, ispada da je strah od povjerenika u Banovini neutemeljen.

- O tome odlučuju političke stranke čiji je Puljak bio kandidat, koje su ga predložile, podržavale ili još uvijek podržavaju. Na njima je da donesu odluku, kao i samom gradonačelniku koji je birao svoj tim sa zamjenicima. E sad, svatko od nas ima drugačije mišljenje, neki se pozivaju na moralne smjernice i društvene norme, ali toga nema u zakonu. On je apsolutno u ovoj situaciji na Puljkovoj strani – inzistira ova stručnjakinja za lokalnu samoupravu.

Isto nam je tako prokomentirala i dvojbe koje su se pojavile oko načina na koji gradski vijećnici mogu podnijeti svoje ostavke i dovesti do raspuštanja Vijeća.

Po njoj, situacija je najsličnija onoj kada Gradsko vijeće ne može donositi odluke iz svog djelokruga duže od tri mjeseca, a konačnu odluku, nakon što ih prethodno izvijesti pročelnik Upravog odjela, donosi Vlada na prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave.

Novi se izbori moraju održati u roku od 90 dana, ali cijela bi procedura mogla prvi krug izbora, planiranih na isti dan kada i oni na kotarskoj razini, pomaknuti na polovicu lipnja. To znači da bi nova vlast mogla biti poznata tek početkom srpnja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. lipanj 2023 11:26