Ministar Vili Beroš u srijedu je sudjelovao na obilježavanju Dan Kliničkog bolničkog centra Split gdje je između ostalog govorio i o aktualnostima u zdravstvu te je istaknuo da je svjestan svih disfunkcionalnosti.
- Svjestan sam liste čekanja i pozicije svih dionika u zdravstvu, međutim nudimo i tražimo rješenja. Reforma je utemeljena i ona ima tri svoja pravca kretanja i tri koraka. Prvi korak je usvajanje organskih zakona u Hrvatskom saboru. Potom izmjena mreže zdravstvene zaštite i treće je izmjena načina ugovaranja zdravstvene zaštite u smislu financijske konsolidacije. Odlučni smo kretati se tim putem i ono što je posebno važno za naglasiti je da je potreba odlučnost svih nas skupa, svatko treba dati svoj doprinos - rekao je ministar Beroš.
Izrazio je zadovoljstvo što će predstavnici udruga i Hrvatske liječničke komore doći na razgovor i što će svi zajedno sjesti za stol i istaknuo da komunikacija putem press konferencija nije učinkovita i nije dobra.
- Teško je boriti se protiv svega i za istinu ako se iz dana u dan u medijima plasiraju druge informacije. Konkretno, bilo je govora kako su u Sloveniji, netko je spominjao čak sedam puta veće plaće liječnicima nego u Hrvatskoj. Istine radi, usporedili smo plaće specijalizanata, specijalista i subspecijalista u Hrvatskoj i Sloveniji. Prosječna plaća specijalizanata u Sloveniji je veća, iznosi 1674 eura dok je u Hrvatskoj 1533 eura. To smo detektirali kao problem i rješavamo ga izmjenom koeficijenata u uredbi koja je u međuresornom usuglašavanju odnosno u proceduri i ona nije mrtvo slovo na papiru. Prosječna plaća specijalista u Hrvatskoj je 2797 eura, a u Sloveniji 2232 eura. Prosječna plaća subspecijalista u Hrvatskoj je 2965 eura dok je u Sloveniji 2232 eura - otkrio je Beroš.
Što se tiče ugovora sa specijalizantima, Beroš je istaknuo da ga žalosti kada se koristi fraza da je riječ o robovlasničkim ugovorima.
- Država educira studente građane Hrvatske da završe Medicinski fakultet da bi liječili hrvatske građane. U drugom koraku država financira specijalizacije istih liječnika da bi ih usavršila u pojedinom području, ne zato da odlaze vani nego da liječe hrvatske građane. Svaka zdravstvena ustanova procjenjuje svoje potrebe i od Ministarstva traži određeni broj specijalista za koje uvijek dobiju odobrenje. Vi educirate i plaćate specijalistu specijalizaciju, a kada on ode prije isteka pet godina koliko je rok i obveza za vraćanje duga zdravstvenoj ustanovi i državi, on je zakinuo ustanovu. Dobivam pozive brojnih ravnatelja, poglavito iz manjih sredina, koji su dana u nemoći bilo što učiniti. Što će napraviti ravnatelj kada osoba u koju je ulagao četiri ili pet godina samo ode. On nema nadomjestak na tržištu rada za takvog specijalista i on mora ispočetka nekog educirati - objasnio je Beroš.
Dodao je da je zakon do 2018. godine određivao da specijalizant ako ode prije roka, mora vratiti kompletne troškove specijalizacije, a sada, kaže, to isto traži Europska komisija kada financira specijalizacije.
- Mi smo izmjenama zakona 2019. godine smanjili tu sumu na 200 tisuća kuna. Mala je suma, ali pragmatična. Liječnici se žale i na nju, a morate vidjeti što oni rade kada odu ranije – rade probleme. Moramo tome odgovoriti i na neki način biti svjesni odgovornosti u društvu - poručio je ministar zdravstva.
Liječnička udruženja i sindikat najavili su prosvjed, a ministar Beroš je govorio o njihovim zahtjevima.
- Reprezentativnost je riješena. Hrvatski liječnički sindikat nakon više desetljeća nepravde konačno je dobio status da može pregovarati u kolektivnim pregovorima. Uredba o koeficijentima je izrađena i u međuresornom je usuglašavanju. Ona rješava koeficijente najmlađih znači specijalizanata, rješava pitanje specijalista i subspecijalista što je traženje Hrvatske liječničke komore. I rješava po meni najvažnije pitanje, koeficijenata u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti i koeficijenta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Zakon o ravnopravnom statusu liječnika sam osobno obećao jer mislim da je potreban. Na njemu se radi i postoji radna skupina, ali on u ovom trenutku košta između 500 i 700 milijuna kuna. U kontekstu pandemije i sada kada se gleda svaka kuna nije realan način da idemo ekspresnom brzinom prema njemu, ali ćemo razgovarati - rekao je Beroš.