Konferencija ‘Kakva nam stambena politika treba?’, koju je organizirala Slobodna Dalmacija u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK), održana je u ponedjeljak, 25. ožujka, u hotelu ‘AC Hotel by Marriott’ u Splitu.
Povod za održavanje konferencije bilo je predstavljanje Nacionalnog plana stambene politike, a sve kako bi se raspravilo o ključnim aspektima stambene politike i njenoj implementaciji u budućnosti.
Drugi tekst pročitajte ovdje:
Konferencija je bila podijeljena u dvije rasprave, a kao uvod u konferenciju govore su održali direktor Slobodne Dalmacije Vinko Ursić Glavanović, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj i potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
- Mi ćemo ovaj tjedan vrlo vjerojatno predstaviti koncept Nacionalnog plana stambene politike. To je svojevrsna stambena strategija koju Hrvatska u 34 godine svoje samostalnosti još nije donijela. Mi ćemo kroz mjere koje ćemo postaviti definirati četiri vrste poluga kojim bi osigurali priuštivo stanovanje našim mladim obiteljima i drugim sugrađanima - tvrdi Bačić.
Bačić je rekao da je u Hrvatskoj stopa rasta cijena nekretnina visoka, posebno kada govorimo o stanovima. No, dodaje da Hrvatska nije nikakav izuzetak, slična situacija dogodila se i u drugim državama kada su ušle u Europsku uniju. Situaciju je dodatno otežala energetska kriza i ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen.
Kako kaže, problemu doprinosi broj stranih kupaca i investitora, svaka treća nekretnina plaćena je iz stranih izvora. Naglasio je i da u Hrvatskoj postoji velik broj stanova koji su prazni, a rješenje vidi u popunjavanju praznih stanova, kojih je samo u Splitu preko 10.000.
- Prema podacima Hrvatske elektroprivrede, u Hrvatskoj je 400.000 praznih stanova, dok ih je samo u Splitu 10.600. U tim stanovima tijekom 2022. godine nije potrošen niti jedan kilovat struje.Sada se postavlja pitanje je li razumno u Splitu osiguravati nove stambene jedinice u stanogradnji, kada u okolici stoji ogroman broj praznih stanova - dodao je.
Mirjana Čagalj naglasila je da je u Splitu zadnje promišljanje stambene politike završilo sa Sveučilišnom ulicom, Mertojakom i Gripama. Split danas, smatra Čagalj, više ide putem apartmanizacije, nego ozbiljne stambene izgradnje.
- Jučer sam s Dinkom Kovačićem provela dva sata i nekako su svi oni nesretni što se taj urbanizam nije nastavio razvijati pravcem gdje su kvartovi bili prepuni djece, igrališta, škola i zelenila. Danas to pretvaramo u apartmane. Znamo da Split ima 160.000 stanovnika, a da ljeti dođe 190.000 gostiju, primarno je svima zaraditi, ali stambena politika bi trebala biti takva da napravi održivost između stanovanja i turizma. Djeca nam odlaze, ne mogu sebi priuštiti stanovanje i cijene kvadrata stanova. Pored svih poticaja, cijene kvadrata stanova rastu. Došle su između 3000 i 5000 eura za kvartove koji nisu ni blizu centru Splita, a nisu ni osmišljeni da bi se ljudi u njima osjećali ugodno - kazala je Čagalj.
