Aktualna građevinska rekonstrukcija prizemlja i ugradnje lifta u Muzeju grada Splita, u sklopu europskog projekta „Palača života, grad mijena“, otkopala je vrijedno arheološko nalazište s do sada neviđenim antičkim ostacima iz vremena gradnje Dioklecijanove palače.
U fazi planiranja radova u nekadašnjoj renesansnoj palači obitelji Papalić bila su previđena manja arheološka istraživanja, ali došlo je do senzacionalnog otkrića kada se, u nekadašnjoj recepciji muzeja, počela nazirati struktura antičkog poda, podno grijanje, otvor za topli zrak povezan s peći, prefurnij i otvor unutar podnog grijanja te konstrukcija peći.
- Dubljim nastavkom kopanja otkriven je antički mozaik u južnoj prostoriji, zatim nastavak antičkog zida u središnjoj prostoriji s bazenom i torkularom, dok je u sjevernoj prostoriji, uz stubište, pronađen i bazen s podom od bijelog mozaika - ispričao nam je voditelj arheoloških istraživanja iz tvrtke Neir, Nebojša Cingeli.
Nalazi u podzemlju Papalićeve palače vezani su, pojašnjava Cingeli, uz vodu jer se radi o bazenima i cisternama, pa je lako “moguće da su i u sjevernom dijelu Dioklecijanove palače postojale terme“.
To je iznenađenje i za povjesničare i arheologe jer se godinama mislilo da su u tome sjevernom dijelu Dioklecijanove palače bile smještene vojarne i vježbališta za Dioklecijanovu osobnu gardu i osoblje.
- Činjenica da su unutar gradskog muzeja vidljivi svi slojevi ranijih građevina koje su činile grad, daje ovom muzeju dodatnu vrijednost kakva je doista rijetka. Slojevitost gradnje započeta antičkim slojem i nastavljena u kasnoj antici, romanici, gotici, renesansi sve do 19. i 20. stoljeća paradigma je per se - rekla je ravnateljica Muzeja grada Splita Vesna Bulić Baketić, te naglasila kako ova otkrića omogućavaju daljnje upoznavanje izvornog tlocrta Dioklecijanove palače.
Velik dio otkopanih prostorija u prizemlju Muzeja će ostati otvorene, odnosno plan je učvrstiti zidove i osigurati konstrukciju, a iznad otvorene arheologije projektirati sustav šetnica koji će omogućiti kretanje iznad nalazišta.
Osim infrastrukturne obnove i ugradnje lifta, osmišljen je i novi koncept dijela postava u prizemlju, čiji je autor povjesničar umjetnosti Joško Belamarić. Odabirom eksponata, proširenim legendama i drugim muzeološkim sredstvima kreirana je narativna nit postava koja kreće od prije Dioklecijanova razdoblja, veze sa Salonom, antičkog Splita, preko ranog srednjeg vijeka do razdoblja autonomne komune.
- Pokazati ljudima „živu prošlost“ koja nam progovara kroz izvorne slojeve prošlih stoljeća iznimna je vrijednost i ostavština budućim generacijama. Na nama je da to učinimo na što bolji i stručniji način - zaključila je ravnateljica Muzeja grada Splita.
