StoryEditor
Splitvažno otkriće

Arheološka senzacija u Splitu: na Manušu nije bio Dioklecijanov teatar ni amfiteatar nego veliki pazar!

9. listopada 2020. - 18:33
Dr. Katja Marasović te arheolozi Anita Penović i Nebojša Cingeli, prema tlocrtu građevine, tehnici gradnje i debljini zidova, utvrdili su da je na Manušu bila velika antička tržnica  Vojko Bašić/Cropix

Dakle, ono što je odavno pronađeno na splitskom Manušu nije odeon, nije amfiteatar, nego je kasnoantički macellum. Odnosno tržnica, i to velikih gabarita!

Možda vam, poštovani čitatelji, iz prve neće biti jasno o čemu to mi, ovako s neba pa u rebra, ali nije ni čudno, jer riječ je o lokalitetu koji čudi svojim neprocjenjivim otkrićima za povijest Splita, arheologe i povjesničare već više od stotinu godina, a njegovu tajnu sada su poprilično rasvijetlili dr. sc. Katja Marasović s Katedre za graditeljsko nasljeđe Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, arheologinja Anita Penović iz tvrtke "Temenos" i arheolog Nebojša Cingeli iz "Neira".

Još je 1897. povjesničar i arheolog Luka Jelić zaključio da je na području Splita prije izgradnje Dioklecijanove palače postojalo antičko naselje Spalatum. Smatrao je da je njegovo središte bilo na području starog predgrađa Manuša, uz cestu koja je iz Solina vodila u splitsku uvalu. Taj je položaj na Tabuli Peuntigeriani označen nazivom Spalato. Jelić je svoj zaključak temeljio na nalazima arhitekture i grobova iz drugog ili početka trećeg stoljeća, pronađenima za vrijeme iskapanja usjeka željezničke pruge kod ljetnikovaca Bulat i Tara te kod vinograda Girometta.

Kasnija istraživanja su pokazala da na Manušu, ali i na Dobrome, s obje strane Solinske ceste (danas Ulice Domovinskog rata i sjevernog dijela Livanjske), postoje ostaci arhitekture i grobova koji se mogu datirati u razdoblje od I. do VI. stoljeća. U najnovijim istraživanjima na Manušu, unutar tradicijskih kuća, pronađeni su temelji i donji dijelovi zidova kasnoantičkih građevina, što je dalo nove podatke o rasprostiranju i urbanističkoj shemi Spalatuma.

image
Tlocrti antičkih tržnica u Splitu, Draču, Puteoliju i drugim gradovima
 
Privatni album

Južno od austrijske vodospreme u Ulici Domovinskog rata arheolozi su, pod vodstvom dr. Duje Rendića-Miočevića, 1954. godine pronašli dio starokršćanske trobrodne bazilike karakterističnog trapeznog tlocrta s polukružnom apsidom na istočnoj strani i mjestimično sačuvanim podnim mozaicima. Nekoliko godina kasnije stručnjaci Urbanističkog zavoda pronašli su jugozapadni ugao te bazilike i dio istočnog zida i apside druge starokršćanske bazilike. Na temelju povijesnih izvora, dr. Tomislav Marasović zaključio je da se radi o lokalitetu "ad basilicas pictas – na oslikanim bazilikama", gdje je 1185. održana provincijska crkvena sinoda, a same bazilike je datirao u peto i šesto stoljeće.

Prije dvadesetak godina arheolozi Zavoda za zaštitu spomenika su na istom lokalitetu pronašli starokršćansku krstionicu s krsnim bazenom u obliku križa obložena dragocjenim pločama alabastera. Međutim, pronađeni su i ostaci ranije građevine s tri koncentrična zida unutar ortogonalnih zidova. Istraživači su nalaze interpretirali kao ostatke antičkog odeona (teatra), a prema pokretnim nalazima datirali su ga u prvo ili drugo stoljeće. Zalaganjem pročelnika Konzervatorskog odjela dr. Radoslava Bužančića, provedena su prije sedam godina nova arheološka istraživanja zapadno od toga lokaliteta, ispod Ulice Domovinskog rata. Tada je utvrđeno da se kružni zidovi nastavljaju dalje prema istoku pa je Bužančić pretpostavio da nije riječ o teatru nego amfiteatru, no najnoviji dokazi troje istraživača govore drukčije.

NASLONJEN NA AKVEDUKT

– Opisani arheološki nalazi pokazuju da je u Spalatumu postojala velika centralna građevina od koje su se do danas sačuvali uglavnom samo temelji i na nekim mjestima najniži dijelovi zidova. Pronađeni ostaci navode na zaključak da je riječ o građevini kvadratnog tlocrta koja je u sredini imala okruglo dvorište okruženo trijemom. Oko trijema su bile nanizane trapezne prostorije, omeđene dvama kružnim zidovima te radijalnim zidovima. Glavna os te građevine, u smjeru sjever – jug, poklapa se s osi povijesne ceste koja je od Salone vodila prema sjevernim vratima Palače – utvrdili su dr. Marasović, Penović i Cingeli, objasnivši kako mala debljina zidova (55 do 70 cm) i tehnika gradnje pokazuju da iz razloga stabilnosti nisu mogli biti viši od pet do šest metara, što govori da je pronađena građevina bila prizemna ili jednokatna.

– Tlocrtni oblik velike kasnoantičke građevine s kružnim dvorištem promjera trideset metara okruženim trijemom na koji su orijentirane 24 prostorije površine od oko 25 kvadrata i s vanjskim plaštem kvadratnog tlocrta, gdje se može pretpostaviti još 28 prostorija površine od 30 do 70 kvadrata i sa po jednim ulazom u sredini svakog pročelja, upućuje na pretpostavku da se radi o macellumu – rimskoj zatvorenoj tržnici živežnih namirnica! Ovu pretpostavku je potvrdio i arhitekt Jean-Louis Paillet, francuski stručnjak za antičku arhitekturu.

image
Splitski arheolozi lani na lokalitetu
 
Vojko Bašić/Cropix

U prilog tome govore i pokretni nalazi poput mjerice za žito i kamenog mužara, kao i novca iz razdoblja od IV. do VI. stoljeća. Nalazi raskošnih mramornih obloga, koje kvalitetom ne zaostaju za onima u Dioklecijanovoj palači, govore da je građevina bila raskošno ukrašena. I neki metalni elementi poput brončanih ukrasa u obliku listova potvrđuju takav zaključak. Može se pretpostaviti da je i splitski macellum, poput ostalih u Rimskom Carstvu, bio opremljen javnim zahodima – izveli su zaključak naši sugovornici, pridonoseći novoj povijesnoj senzaciji ovog arheološkog lokaliteta.

– Temelje macelluma presijeca kanal akvedukta Dioklecijanove palače od sjeveroistoka do jugozapada. Na mjestu spoja njihovih zidova jasno se vidi da se temelj macelluma prislonio na već postojeći zid kanala akvedukta, što je jasan dokaz da je nastao nakon akvedukta. Pouzdano se zna da se car Dioklecijan nastanio u Palači 305. godine, nakon abdikacije u Nikomediji, te je u njoj živio do svoje smrti 316. godine. Ako izuzmemo neke pokretne nalaze iz prvog i drugog stoljeća, koji dokazuju raniju fazu života toga lokaliteta, najviše nalaza keramike datira od četvrtog do šestog stoljeća, a novac od Maksimijana (286. – 310.) do Justinijana (527. – 565.). Najzastupljeniji novac pronađen na lokalitetu je onaj Konstantina Velikog (307. – 337.). Za sada se građevina ne može preciznije datirati, ali je teško zamisliti da je inicijator izgradnje jedne tako velike građevine u Spalatumu bio itko drugi osim car Dioklecijan – smatra dr. Marasović.

OKRENUTOST REGIJI

– Dioklecijan je u svojoj palači proveo posljednjih desetak godina života. Može se pretpostaviti da je upravo on dao izgraditi monumentalnu građevinu, kvadratnog tlocrta, dimenzija 67 na 67 metara, smještenu sjeverno od Palače, s četiri ulaza, kružnim dvorištem promjera 30 metara u sredini i s više od pedeset prostorija orijentiranih prema dvorištu ili vanjskom prostoru. Na temelju tlocrta, ali i pokretnog arheološkog materijala, može se pretpostaviti da je riječ o rimskoj tržnici prehrambenih namirnica. Izgleda da su vanjski zidovi bili sagrađeni klesancima i ukrašeni polustupovima ili stupovima, dvorište je bilo okruženo trijemom s oko 28 stupova, a unutrašnjost je bila obložena raskošnim mramornim oblogama.

image
Macellum u Draču
 
Privatni album

Promatrajući tu građevinu u širem kontekstu, nameću se neka pitanja vezana uz njezin položaj i namjenu, na koja za sada nemamo odgovore. Što je razlog da se u malom rimskom naselju Spalatumu sagradi tržnica koja po dimenzijama stoji uz bok rimskim tržnicama Efeza, Drača i Pozzuolija te spada među veće u Carstvu? Je li se u njoj prodavalo nešto drugo, vrjednije ili trajnije od prehrambenih namirnica što bi moglo privući kupce iz šire regije? Njezin položaj u osi glavne komunikacije Salona – Dioklecijanova palača odudara od uobičajenog smještaja macelluma, koji su u pravilu uz glavne ulice, ali nikad na njima.

Takav smještaj je očito odabran da se naglasi monumentalnost građevine pa je zbog toga kolni promet glavne komunikacije morao biti preusmjeren oko macelluma. Nadamo se da će buduća arheološka istraživanja dati odgovore na postavljena pitanja, a da će rezultati naših istraživanja biti od koristi prigodom planiranja budućih istraživanja – zaključuju Marasović, Penović i Cingeli, koji će svoje istraživanje objaviti u "Vjesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku".

MACELLUM ZA NEZNALICE: fontane u centru

Macellum je antička tržnica zatvorenog tipa namijenjena trgovanju prehrambenim namirnicama, prvenstveno mesom i ribom. To je izvorno rimski tip građevine koja se sastoji od trgovina (tabernae) nanizanih oko internog dvorišta u čijem se centru obično nalazi tholos (kružna struktura), a često je uz njega bila i fontana. Najčešće je smješten uz glavne gradske komunikacije u blizini foruma, a imao je jedna ili više ulaznih vrata koja su se noću zaključavala. U nekim slučajevima na obodnim zidovima macelluma također su postojale trgovine orijentirane prema vani, dakle prema gradskim ulicama koje su ga okruživale. Unutarnja dvorišta su obično kvadratnog ili provokutnog oblika i najviše ih je na na Apeninskom poluotoku.

POVIJESNA PARALELA: sličnost s Dračem

Tlocrtno najsličniji primjer splitskom macellumu je u Draču (Dyrrachium), važnom antičkom lučkom gradu u Albaniji. Tamo su pronađeni ostaci kružnog dvorišta popločanog kamenim pločama, uokvirenog kolonadom iza koje je bio trijem s dućanima i radionicama. Promjer okruglog dvorišta je 40 metara, a vanjski promjer građevine je 72 metra. Prema nalazima taj se macellum datira u kraj petog stoljeća, u vrijeme cara Anastasiusa, koji je tu rođen. U centru dvorišta sačuvani su ostaci tolosa, a uz njega je i bunar.

GRADITELJI U FERMI: betonom na povijest

Već dvadeset godina traje borba konzervatora za spašavanje neprocjenjivog nalazišta "Ad basilicas", doslovno "Splita starijeg od Splita", jer su ondje gradske vlasti dopustile gradnju stambenih zgrada, najprije od devet, a potom četiri kata! Privatni investitor namjerava nad arheološkim nalazištem između Ulice Domovinskog rata i usjeka pruge ugurati zgradu, a u "podzemlju" bi prezentirao ostatke Spalatuma, bazilika i ostalih građevina. Tako se Split brine za svoju najraniju povijest...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

30. studeni 2020 09:49