Ravnateljstvo splitskog KBC-a osnovalo je, po nalogu Ministarstva zdravstva, povjerenstvo koje ima zadatak utvrditi činjenično stanje na Klinici za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split zbog pritužbi najteže oboljelih pacijenata koji su se proteklih dana javno požalili na loš tretman na spomenutoj klinici.
Nakon što su Kliniku za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split u posljednje dvije godine napustile čak četiri iskusne liječnice, redom specijalistice onkologije i radioterapije s desetljećima rada na istom odjelu, na površinu je isplivala priča o kaosu na dojučerašnjoj lokaciji njihova rada i razlozima njihova odlaska. Kako su sve četiri nastavile raditi u državnim zdravstvenim ustanovama na drugim adresama (razlog napuštanja radnog mjesta u bolnici nije bio novac ni odlazak u privatnu praksu), bolničkim se krugovima proširila priča o lošim međuljudskim odnosima i neslaganju oko načina rada na klinici, koju posljednjih 25 godina vodi prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, ujedno i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog onkološkog društva.
Na kraju su se javili i sami pacijenti, progovorivši pred kamerom RTL-a, iz krcate čekaonice na splitskoj Onkologiji u kojoj, prema vlastitim riječima, znaju provesti sate i sate čekajući na zdravstvenu uslugu. Na kvalitetu usluge na Onkologiji u KBC-u Split žale se i Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata što se, doznajemo, osobito intenziviralo posljednjih godinu dana.
- Javlja nam se sve veći broj pacijenata s pritužbama na kvalitetu liječenja, koji doslovce bježe sa splitske Onkologije. Idu se liječiti u Zagreb i Rijeku, idu čak i oni koji jedva imaju za put do tamo, daju zadnji novac za autobusnu kartu do tih gradova - kazali su nam u Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata, potvrđujući priče o otežanim uvjetima rada na spomenutoj klinici zbog nedostatka kadra, kao i lošim međuljudskim odnosima i neslaganju oko načina liječenja, zbog čega se "ne radi ono što bi bilo najbolje za kvalitetu zdravstvene usluge za pacijente tog odjela".
- Nije u ovom slučaju u pitanju dulje čekanje, hajde da je samo to, ili neljudski uvjeti poput gužve u čekaonici. Pritužbi ima dosta na sam tretman i uvjete liječenja. A kad se pacijenti žale na kvalitetu liječenja, to nije dobro. Može se, grubo rečeno, preživjeti i reći "okej ako su negdje neljudski uvjeti i ako nije personalizirani pristup", ali kad se počne narušavati liječenje, e onda... I to zato što netko ne dopušta da se radi kako se treba raditi. Tu je već nešto drugo u pitanju, a istodobno ide priča prema van kako je na Klinici sve najbolje - govore u Hrvatskoj udruzi za promicanja prava pacijenata.
‘Problemi su dublji‘
Ističu i kako opravdanje prof. Vrdoljaka s nepredviđenim bolovanjima djelatnika na temu aktualnih gužvi u čekaonici ("Nadam da ćemo biti malo mudriji i sljedeći put imati veći broj djelatnika koji će moći pokriti u takvim kriznim situacijama potrebe naših onkoloških bolesnika", izjavio je RTL-u) jednostavno nije istinito, jer su problemi puno dublji.
U Splitu je, naveli su, potrebno promijeniti kompletnu organizacijsku strukturu rada, zaposliti zdravstveno osoblje koje nedostaje, promijeniti način rada, te prije svega odnos prema samim pacijentima iz najosjetljivije skupine, ali i djelatnicima. Ni onima koji trenutno rade tamo, valja i to reći, nije lako, jer je na njima, sa svih strana, ogroman pritisak.
Prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak predstojnik je Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split posljednjih 25 godina, a ujedno je i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog onkološkog društva. Riječ je o liječniku i znanstveniku koji je od 2003. predsjednik Županijske lige protiv raka - Split i članu Povjerenstva za onkologiju Ministarstva zdravstva RH u kojemu je od 2006. i član Središnjeg etičkog povjerenstva. Prof. Vrdoljak ujedno je član Povjerenstva Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za definiranje tehničkih karakteristika medicinske opreme, te član Povjerenstva za magisterije i doktorate Medicinskog fakulteta u Splitu gdje je također četvrt stoljeća voditelj katedre Klinička onkologija.
Osim što je predsjednik Hrvatskog onkološkog društva, predsjedava i Hrvatskim društvom za promicanje kliničkih istraživanja u onkologiji. Cijeli je to niz funkcija i angažmana, samo u Hrvatskoj, a nismo ih sve ni nabrojili. Prof. Vrdoljak uz to je u znanstvenoj zajednici poznat po velikom broju studija koje već godinama provodi jer se od farmaceutskih kompanija dobiju eksperimentalni lijekovi za primjenu na pacijentima.
Rodom Livnjak, utjecajan je i u susjednoj BiH, gdje u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar od 2007. drži funkciju savjetnika na Klinici za onkologiju. Koliko vremena mu ostaje za vođenje klinike u KBC-u Split i što mu je, uostalom, prioritet, uistinu je teško pretpostaviti. Onkološki pacijenti u splitskoj bolnici svojim su dizanjem glasa jasno izrazili sumnju kako su u pitanju oni sami.
ISPRAVAK