Split je ostao i bez posljednjeg antikvarijata, koji se nalazio u Križevoj ulici. Početkom devedesetih godina u ovom dijelu grada poslovalo je desetak butiga ove vrste, a donedavno je "Nostrimus" bio jedini preživjeli. Prije njega vrata su zatvorili simpatični prostor u Tončićevoj i antikvarijat Lava Grgurevića koji se nalazio u Dioklecijanovoj palači. Već je dugo trajno zatvoren i kultni "Misal", koji se nalazio u Ban Mladenovoj ulici, a koji je bio okupljalište prave intelektualne elite, poput Luke Paljetka, Tonka Marojevića, Jakše Fiamenga, Joška Belamarića, Predraga Lucića i drugih. Nakon 50 godina rada svoja vrata je zatvorio početkom 2023. godine. Neprofitabilnost je presudila, a podatak je to koji bi nas trebao duboko potresti.
Iz "Nostrimusa" su godinama upozoravali da im je potrebna pomoć kako bi opstali, ali dovoljno sluha za njihove probleme nije bilo. Zakonski je sve čisto, a upitno je koliko je moralno i je li se moglo nešto učiniti da se spriječi ovaj knjigocid.
– Kad je došao referent, predložila sam mu dvije opcije opstanka. Prva je bila da preuzmu svoj prostor i sve ove knjige ovdje. Ja im ih ostavljam. Što se mene tiče, mogu ostati ili ići, svejedno. Samo da antikvarijat i dalje živi, jer jedan grad koji drži do sebe treba imati takvo mjesto. Mogu se i premjestiti na drugu lokaciju. To bi bio pothvat koji ne podrazumijeva profit, već javno kulturno dobro.
Druga opcija je ili da nam odrede manju najamninu ili da nam se omogući da postanemo udruga i funkcioniramo putem donacija. Kao tvrtka nije moguće opstati. Potrebno je minimalno 1000 eura mjesečno samo za hladni pogon – kazala je vlasnica Ljiljana Granić prije godinu i pol.
Godine 2023. prostor u kojem se nalazio "Nostrimus" išao je na novi natječaj, a vlasnici nisu priznati troškovi ulaganja u prostor. Umjesto toga ponuđeno joj je da dug otplaćuje u ratama.
– Radi se o pravno potpuno čistoj situaciji gdje je Odjel dužan postupati u skladu sa zakonskim propisima da bi se zaštitila gradska imovina te spriječila daljnja financijska šteta za Grad Split. Nakon što je utvrđeno da se radi o nedopuštenoj kompenzaciji, dala sam nalog da se navedeni akt stavi izvan snage te će gospođi Granić, nakon provedbe u financijskim knjigama, biti dostavljen točan iznos duga. Netko je "zatvorio oči" na očita dugovanja te očito obećao i izvršio nešto u dogovoru s gospođom Granić, a na štetu Grada Splita.
Samo kod par ugovora o zakupu zatekla sam ovakve kompenzacije, protivne ugovoru o zakupu i sve su stavljene izvan snage. Nadležni Odjel uvijek će se voditi poštovanjem zakonskih odredbi te neće dozvoliti privilegiranje bilo koga temeljem pritisaka, poznanstava ili veza. Takva praksa je zasigurno završila – kazala je tadašnja pročelnica Maja Đerek te dodala da je Gradu u interesu na tom mjestu zadržati antikvarijat, zbog čega će raspisati novi javni natječaj, a ako ne bude zainteresiranih, prostor će dodijeliti neprofitnoj udruzi koja se bavi socijalnom ili kulturnom djelatnosti.
Nikola Visković, Boris Dežulović, Ivica Ivanišević i Ante Tomić uputili su početkom ljeta otvoreno pismo kojim su pokušali ukazati na važnost očuvanja ovog aspekta kulturnog dobra. Unatoč njihovim nastojanjima, Split je doista postao polugrad.
– Osnovni problem u održavanju toga posljednjeg splitskog antikvarijata knjiga nisu toliko činjenice što Splićani malo čitaju i što on u doba elektroničkih medija donosi veoma slabu zaradu, koliko to što je on posve izvan interesa lokalnih, općinskih i županijskih vlasti, koje ne shvaćaju njegovu dragocjenu kulturnu ulogu i neophodnost da ga se javno podrži kao važno opće dobro. Naime, te vlasti, ali, nažalost, i šire javno mnijenje i javni mediji, ne shvaćaju da potrebu mnogih građana i posebice bibliofila za književnim, znanstvenim, enciklopedijskim i drugim starijim i vrijednim knjigama ne mogu zadovoljiti ni bolja mreža posudbenih knjižnica niti knjižare koje prodaju samo novija izdanja, već da su joj nužni i antikvarijati koji stalno otkupljuju takva djela od domaćih biblioteka – istaknuli su.
Posebno su naglasili da se nebriga lokalnih vlasti za antikvarijat odnosi na na njegov prostor i na natječaj i zakupninu za taj prostor.
– Prostor je za tu djelatnost sasvim nepogodan, jer, između ostalog, nema vlastita vrata na ulicu i nema izlog za knjige kakav bi morao imati. Uz to, u istoj kući Križeve ulice postoje privatni stanovi sa stanarima koji odbijaju da zajednička ulična vrata budu otvorena za radno vrijeme antikvarijata – tako da korisnici ovoga moraju zvoniti i čekati da se vrata svakome posebno otvore. Gradske vlasti na pritužbe antikvara ništa ne poduzimaju da spriječe tu nezakonitu blokadu prilaza općinskom prostoru, pa ta situacija odbija moguće klijente i bitno ometa ionako teško poslovanje antikvarijata.
Rok za novi natječaj davno je prošao, Grad ga ne raspisuje i ne nalazi adekvatniji prostor, a vlasnica "Nostrimusa" nastavlja plaćati zakupninu iako zbog ometanja stanara nema više zarade ni otkupa knjiga, te u takvoj potpunoj neizvjesnosti priprema prekid svoje aktivnosti i prodaju u bescjenje svog fundusa knjiga ili čak njegovo napuštanje – istaknuli su.
Smatrali su da se, kada bi bilo dovoljno kulturne svijesti i političke volje, izlaz iz tih nevolja mogao dosta jednostavno naći. Umjesto toga dogodila se neviđena sramota jer drugi najveći grad u Hrvatskoj antikvarijata više nema, ali barem je sve po zakonu...