SplitVečer za pamćenje

LIVESlobodna slavi 83. rođendan! Večer nagrada, emocija i poruka o snazi novinarstva: ‘Na nama je da raskrinkamo laži!‘

Piše Marina Knežević Petković

16. lipnja 2026. - 21:02

Cropix

U jedinstvenom ambijentu Vile Dalmacija u Splitu večeras je započela proslava 83. rođendana Slobodne Dalmacije, novine koja već više od osam desetljeća prati život Dalmacije, njezinih gradova, otoka i ljudi.

Osamdeset i tri godine. Za čovjeka duboka starost, za novinu cijela povijest. Od prvog broja tiskanog 1943. godine u pojati na Mosoru do današnjeg multimedijalnog medija koji svakodnevno prati život Dalmacije, Slobodna Dalmacija ostala je vjerna svojoj temeljnoj ulozi – biti glas ljudi i kroničar vremena u kojem živimo.

U te 83 godine stali su ratovi i mir, sportski uspjesi, političke promjene, velike pobjede i teški porazi. Mijenjale su se države, tehnologije i generacije, a Slobodna je sve to bilježila na svojim stranicama, prateći život Dalmacije i njezinih ljudi.

Brojni uzvanici

Na svečanosti su se okupili brojni uzvanici iz političkog, kulturnog, znanstvenog, gospodarskog i javnog života, prijatelji kuće, poslovni partneri, suradnici te ovogodišnji laureati, dobitnici nagrada Slobodne Dalmacije.

Okupljene je na početku programa pozdravila voditeljica večeri Edita Lučić Jelić, nakon čega se uzvanicima obratila glavna urednica Slobodne Dalmacije Sandra Lapenda Lemo.

Govoreći o izazovima novinarske profesije, istaknula je kako je u vremenu društvenih mreža, brzih objava i virtualne stvarnosti sve teže raditi novinarski posao.

– Danas svi pišu, objavljuju, tagaju. Svatko ima nešto reći i podijeliti s drugima. Živimo u fake svijetu u kojem nisu dobrodošli oni koji kažu kako stvari stoje, a dobri novinari to jako dobro znaju, poručila je Lapenda Lemo.

U svom govoru upozorila je na društvo u kojem se stvarnost često zamjenjuje prividom, u kojem su važniji lajkovi i pratitelji od stvarnih odnosa, a mnogima je lakše okrenuti glavu od problema nego se suočiti s njima. Spomenula je i primjere koji pokazuju koliko je granica između virtualnog i stvarnog svijeta postala tanka te koliko je važno očuvati odgovornost i kritičko promišljanje.

– Na nama novinarima je da raskrinkamo laži, da otkrijemo istinu, da stvari nazovemo pravim imenom i da pozovemo na odgovornost, naglasila je glavna urednica.

Važan glas Dalmacije

Posebno je istaknula ulogu Slobodne Dalmacije koja je tijekom desetljeća ostala važan glas Dalmacije i njezinih ljudi.

– Slobodna za Dalmaciju čini i činila je puno, više i od koga drugog. Tisuću puta njezin se glas čuo; tisuću puta promijenila je stvari nabolje, poručila je.

Govoreći o ovogodišnjim laureatima, istaknula je kako su upravo oni pravi uzori društva.

– To su istinski influenceri, uzori koji možda nemaju puno followersa, ali su ostavili trag koji traje puno duže od reelsa ili storyja. Njihov trag vidljiv je već danas, a ostat će i budućim generacijama, rekla je.

Govor je zaključila dozom humora i porukom koja je izazvala pljesak okupljenih.

– Kažu da ljudi uvijek imaju nešto lijepo reći o tebi, samo čekaju da umreš. Jer kad umreš o mrtvima sve najbolje. Mi smo u inat mnogima još uvijek živi i vitalni, kazala je Lapenda Lemo te nazdravila novini koja traje već 83 godine.

Nakon uvodnih obraćanja uslijedila je tradicionalna dodjela nagrada Slobodne Dalmacije za životna i godišnja postignuća u području umjetnosti, znanosti i novinarstva, kao i priznanja za radijsko, televizijsko i digitalno novinarstvo te nagrade “Srce Dalmacije“, koja se dodjeljuje za izniman doprinos zajednici.

Jer 83 godine nisu samo broj. To su tisuće novinskih stranica, milijuni ispričanih priča i bezbroj trenutaka koje je Slobodna Dalmacija sa svojim čitateljima dijelila gotovo cijelo jedno stoljeće.

Prva nagrada večeri, „Jure Kaštelan“ za godišnje ostvarenje u području umjetnosti, pripala je Vesni Bulić Baketić, ravnateljici Muzeja grada Splita. Priznanje joj je uručila Miona Miliša, članica žirija za umjetnost, a dodijeljeno joj je za izniman doprinos vođenju Muzeja grada Splita, promicanju kulturne baštine te afirmaciji muzejske djelatnosti i kulturnog života grada.

Vidno dirnuta priznanjem, Vesna Bulić Baketić istaknula je kako je njezina najveća motivacija oduvijek bila ljubav prema Splitu i muzeju kojemu je na čelu.

– Ono što me motivira nikada nisu nagrade. Na prvom mjestu je velika ljubav prema mome gradu i prema mome muzeju. Međutim, dobiti nagradu od Slobodne Dalmacije, iste one novine koja se još od mog najranijeg djetinjstva uvijek nalazi na našem kuhinjskom stolu, zaista je spektakularno – kazala je.

Zahvalila je suprugu na podršci, istaknuvši kako žene na rukovodećim položajima više nego ikad trebaju oslonac obitelji, kao i svojim suradnicima u Muzeju grada Splita i vanjskim suradnicima bez kojih, kako je rekla, velike ideje i vizije ne bi bilo moguće ostvariti.

Nagrada za životno djelo u području umjetnosti „Emanuel Vidović“ pripala je Ani Domančić Krstulović, uglednoj hrvatskoj flautistici, sveučilišnoj profesorici i glazbenoj pedagoginji. Priznanje joj je uručila Miona Miliša, članica žirija za umjetnost, a dodijeljeno joj je za dugogodišnji umjetnički i pedagoški rad te izniman doprinos razvoju glazbenog života Splita, Dalmacije i Hrvatske.

Zahvaljujući na nagradi, Ana Domančić Krstulović priznala je kako ju je priznanje ugodno iznenadilo te naglasila da ga doživljava kao zajednički uspjeh svih ljudi s kojima je tijekom karijere stvarala i surađivala.

– Bila sam vrlo iznenađena ovom nagradom, ali dijelim je sa svima onima s kojima dijelim svakodnevnu kreaciju. Mislim da zajedno djelujemo jedni na druge i da se na taj način obogaćujemo – kazala je.

Istaknula je i kako je posebno inspirativno primiti priznanje u prostoru kakav je Vila Dalmacija.

– Prava je poezija biti u ovom prostoru ovdje. Poezija zapravo znači stvaranje, a cilj svih nas je da, svatko na svom području, stvaramo nešto novo – poručila je laureatkinja.

Godišnja nagrada za znanost „Kruno Prijatelj“ pripala je prof. dr. sc. Draganu Poljaku, jednom od najuglednijih znanstvenika Sveučilišta u Splitu i međunarodno priznatom stručnjaku u području telekomunikacija. Nagradu mu je uručila Inga Tomić Koludrović, predsjednica žirija za znanost, a dodijeljena mu je za vrhunska znanstvena postignuća i međunarodnu prepoznatljivost te značajan doprinos svjetskoj znanstvenoj zajednici.

Primajući nagradu, profesor Poljak priznao je kako ga je svečanost iznenadila na više načina.

– Nisam očekivao dvije stvari. Prvo da ću dobiti cvijeće, a drugo da ću držati govor – našalio se laureat na početku svog obraćanja.

Zahvalio je povjerenstvu na priznanju za svoj znanstveni rad te istaknuo kako za njega nagrada ima i posebnu emotivnu vrijednost.

– Slobodna Dalmacija je nešto što pamtim od najranijeg djetinjstva. Mislim da me moj dida slao kupiti Slobodnu Dalmaciju još u onoj prastaroj državi. Zato mi je ovo posebno zadovoljstvo – kazao je Poljak, zahvalivši i na ugodnom iznenađenju koje mu je priredila organizacija svečanosti.

Nagrada „Frane Bulić“ za životno djelo u području znanosti posthumno je dodijeljena prof. dr. sc. Katji Marasović, uglednoj arhitektici, znanstvenici i sveučilišnoj profesorici koja je svoj profesionalni život posvetila istraživanju, zaštiti i obnovi kulturne baštine Dalmacije. Nagradu je u njezino ime preuzeo nećak Ivan Bošković, a uručila ju je Inga Tomić Koludrović, predsjednica žirija za znanost.

Preuzimajući priznanje, Bošković je zahvalio Slobodnoj Dalmaciji što je prepoznala životno djelo profesorice Marasović, istaknuvši kako je riječ o priznanju koje mnogo znači njezinoj obitelji, prijateljima i brojnim suradnicima.

– Nažalost, Kate odnedavno više nije s nama. Zahvaljujem svima, a posebno Slobodnoj Dalmaciji što ste prepoznali njezin rad u ime čitave obitelji, prijatelja i suradnika koji su kroz više od četrdeset godina zajedno s Katom stvarali ovo veliko djelo – kazao je Bošković.

Podsjetio je i na njezin izniman doprinos očuvanju kulturne baštine Dalmacije, posebno kroz rad na lokalitetima i spomenicima u Kaštelima, Trogiru, Splitu, Hvaru, Braču i drugim dijelovima hrvatskog juga.

Drugi ovogodišnji dobitnik nagrade „Frane Bulić“ za životno djelo u području znanosti je prof. dr. sc. Vladimir Skračić, jedan od najistaknutijih hrvatskih istraživača jadranske otočne i maritimne baštine. Nagradu mu je uručila Inga Tomić Koludrović, predsjednica žirija za znanost, a priznanje je dobio za dugogodišnji znanstveni rad i izniman doprinos proučavanju kulturnog i jezičnog identiteta hrvatskih otoka i obale.

Vidno dirnut priznanjem, profesor Skračić zahvalio je žiriju i Slobodnoj Dalmaciji na ukazanoj časti te istaknuo kako nagradu doživljava i kao priznanje svima s kojima je tijekom karijere surađivao.

– Malo je reći da sam iznenađen. Zahvaljujem žiriju i Slobodnoj Dalmaciji, ali i svom sveučilištu bez čije potpore i pomoći nikada ne bih bio u prilici toliko i tako raditi – kazao je laureat.

Posebnu zahvalu uputio je svojim suradnicima, osobito mlađim kolegama i znanstvenicima s kojima je godinama dijelio iskustvo i znanje.

– Iznad svega zahvaljujem svojim suradnicima, posebno mlađoj generaciji s kojima sam izvrsno surađivao i kojima sam, nadam se, pomogao da ostvare rezultate koji će vrlo brzo biti nagrađeni nagradama za znanost – poručio je Skračić.

Godišnju nagradu za novinarstvo „Miljenko Smoje“ dobio je Sandi Vidulić, novinar Slobodne Dalmacije koji godinama prati teme urbanizma, razvoja Splita, prostornog planiranja i upravljanja gradskim prostorom. Nagradu mu je uručio Ivo Bonković, zamjenik glavne urednice Slobodne Dalmacije, a priznanje je dobio za kontinuirano i sustavno praćenje tema koje izravno utječu na kvalitetu života građana.

Zahvaljujući na nagradi, Vidulić je istaknuo kako ga posebno veseli što su članovi žirija prepoznali rad koji se često bavi složenim i naizgled apstraktnim temama.

– Zahvaljujem se članovima žirija što su me prepoznali. Moram priznati da sve ove pohvale zvuče kao da su pisane za nekog drugog – našalio se laureat na početku svog obraćanja.

Zahvala supruzi

Posebnu zahvalu uputio je supruzi koja mu, kako je rekao, pruža podršku u zahtjevnom novinarskom poslu, a osvrnuo se i na važnost tema kojima se svakodnevno bavi.

– Pišemo o odlukama, pravilnicima i dozvolama koje se na prvu čine apstraktnima, ali ljudi vrlo brzo shvate koliko su konkretne kada im pred kuću dođu bageri, kada počne gradnja i kada vide da će nešto trajno promijeniti prostor i njihove živote – kazao je Vidulić.

Govoreći o gradu kojem je posvetio velik dio svog novinarskog rada, istaknuo je kako je Split grad snažnih rasprava, različitih vizija razvoja i brojnih ambicioznih projekata.

– Split je vjerojatno kralj po broju najavljenih, a nikad realiziranih megalomanskih projekata, od kojih je za neke možda i dobro da su ostali samo na papiru – zaključio je uz osmijeh.

Nagrada za životno djelo u području novinarstva „Joško Kulušić“ pripala je Stanku Karamanu, jednom od najpoznatijih i najdugovječnijih fotoreportera Slobodne Dalmacije. Priznanje mu je uručila glavna urednica Slobodne Dalmacije Sandra Lapenda Lemo, a dodijeljeno mu je za višedesetljetni doprinos novinskoj fotografiji i neizbrisiv trag koji je ostavio u hrvatskom fotoreporterstvu.

Primajući nagradu koja nosi ime jednog od najznačajnijih ljudi u povijesti Slobodne Dalmacije, Karaman nije skrivao emocije.

– Hvala mojoj Slobodnoj Dalmaciji koja me nije zaboravila. Dobiti nagradu koja nosi ime Joška Kulušića za mene ima posebno značenje jer je riječ o čovjeku koji je ostavio dubok trag u našoj novini – kazao je laureat.

Prisjetio se potom događaja iz 1983. godine, kada se odlučivalo o novom glavnom uredniku Slobodne Dalmacije. Ispričao je kako se tada usprotivio prijedlogu da novinu preuzme kandidat sa strane te predložio da se povjerenje ukaže Jošku Kulušiću, čovjeku koji je prošao sve razine novinarskog i uredničkog posla u kući.

‘Prošao sve u novinarstvu‘

– Rekao sam da imamo čovjeka koji je prošao sve u novinarstvu, od reportera do urednika, i da upravo on treba voditi Slobodnu Dalmaciju. Moj prijedlog prihvaćen je jednoglasno i Joško Kulušić postao je glavni urednik – prisjetio se Karaman.

Naglasio je kako je upravo razdoblje od 1983. do 1993. godine ostalo upamćeno kao jedno od najuspješnijih u povijesti novine.

– Imali smo jedno od najboljih razdoblja u Slobodnoj Dalmaciji. Naklada je narasla na 150 tisuća primjeraka, a zato me ova nagrada danas posebno dira. Kad dođem kući i pogledam je, uvijek ću se vraćati tom vremenu i nezamjenjivom Jošku Kulušiću – zaključio je vidno emotivni Karaman.

Ovogodišnja nagrada za radijsko novinarstvo pripala je kultnoj emisiji Hrvatske radiotelevizije „Pomorska večer“, koja već desetljećima prati život pomoraca i promiče pomorsku tradiciju. Priznanje je u ime emisije preuzela Dorina Tikvicki, jedna od njezinih urednica i autorica, a uručio joj ga je Pero Smolčić, zamjenik glavne urednice Slobodne Dalmacije.

Zahvaljujući na nagradi, Tikvicki je istaknula kako joj je posebno drago što je rad emisije prepoznala upravo novinarska struka.

– Pomorska večer još je jednom prepoznata, i to od strane struke. Zato nam je ova nagrada osobito važna – kazala je, pozdravivši pritom svoje kolege koji godinama zajedno stvaraju emisiju.

Podsjetila je kako je „Pomorska večer“ kroz desetljeća ostala vjerna svojoj misiji praćenja života pomoraca i tema vezanih uz more i brodarstvo.

– Prova našeg broda uvijek je bila okrenuta naprijed i sigurna sam da će tako ostati i dalje. Posvećeni smo pomorcima koji trebaju naš glas, ali i mi trebamo njihov glas. Ova nagrada znači da smo, čini se, i dalje slušani – poručila je.

Na kraju je uputila čestitku slavljeniku večeri.

– Kažu da novi dan počinje kada padne večer, zato nije prerano da vam čestitamo 83. rođendan. Sretan rođendan, Slobodna Dalmacijo! – zaključila je uz pljesak okupljenih.

Nagradu za televizijsko novinarstvo dobio je Andrija Jarak, jedan od najpoznatijih hrvatskih televizijskih reportera i autor emisije „Dosje Jarak“. Priznanje mu je uručio Jadran Kapor, urednik Dubrovačkog vjesnika, a dodijeljeno mu je za izniman doprinos televizijskom novinarstvu i reporterstvu te dugogodišnji profesionalni rad na najvažnijim društvenim i kriminalističkim temama.

Emotivni Jarak

Primajući nagradu, Jarak nije skrivao emocije, prisjetivši se svojih novinarskih početaka upravo uz Slobodnu Dalmaciju.

– Prvi novinarski tekst napisao sam za Slobodnu Dalmaciju. Imao sam četiri i pol retka i slao sam ga ne znam koliko puta. Zato prema Slobodnoj imam posebnu emociju jer me uvijek podsjeti na moje pokojne roditelje, Dubrovnik i sve ono odakle sam krenuo – kazao je.

Zahvalio je žiriju što je prepoznao emisiju „Dosje Jarak“, projekt koji se posljednjih godina bavi najtežim zločinima u hrvatskoj povijesti i temama od iznimnog javnog interesa.

– Kad smo pokretali emisiju, mnogi su govorili da ljude to ne zanima i da je riječ o prošlosti. Međutim, pokazalo se upravo suprotno. Moj cilj bio je upozoriti na ozbiljne društvene probleme i ljude koji su iza sebe ostavili teške posljedice, ali i pokazati da novinarstvo može potaknuti promjene – rekao je Jarak.

Posebno je naglasio kako vjeruje u istraživačko novinarstvo koje se bavi važnim društvenim temama.

– To je emisija u kojoj nema kreveljenja ni zabave pod svaku cijenu, nego onoga što se zove novinarstvo. Zato sam posebno sretan što je upravo takav rad prepoznat ovom nagradom – istaknuo je.

Na kraju se emotivno prisjetio pokojnog ratnog reportera Antuna Masle, kojega smatra jednim od najvećih hrvatskih reportera.

– Ovo mi je apsolutno najdraža nagrada koju sam mogao dobiti u životu – zaključio je Jarak uz veliki pljesak okupljenih.

Priznanje za Influencera godine dobio je Marin Grković, javnosti poznatiji pod nazivom „Sedmo nebo“, student Fakulteta elektrotehnike i računarstva te autor edukativnog digitalnog sadržaja koji kroz svoje objave promovira znanje, istraživanje, putovanja i upoznavanje hrvatske kulturne i prirodne baštine. Nagradu mu je uručio Antonio Juričić, pomoćnik glavne urednice Slobodne Dalmacije.

‘Priznanje za trud‘

Zahvaljujući na priznanju, Grković je istaknuo kako ova nagrada predstavlja veliko priznanje za trud koji ulaže u stvaranje sadržaja posljednje dvije godine.

– Hvala Slobodnoj Dalmaciji i žiriju što su prepoznali sate i sate rada koji stoje iza svakog videa. Ponekad nije lako uskladiti fakultetske obveze i sve ostalo, ali kada vidim da nekoga inspirira ono što radim i da ljudi na mojoj platformi mogu naučiti nešto novo o Splitu i Hrvatskoj, onda znam da se sav trud isplatio – rekao je.

Posebnu zahvalu uputio je prijateljima i obitelji koji su ga pratili od samih početaka.

– Hvala mojim prijateljima koji su me podržavali, a najviše roditeljima koji su uz mene na svakom koraku ove dvogodišnje avanture – kazao je laureat.

Dodao je kako nagradu doživljava kao dodatni poticaj za budući rad i razvoj sadržaja kojim želi motivirati mlade ljude.

– Ova nagrada samo mi je dodatna motivacija da nastavim inspirirati ljude da slijede ono što vole, a i mene da nastavim raditi ono što volim – zaključio je Grković.

Nagrada „Srce Dalmacije“ pripala je Velimiru Cvitanoviću, zapovjedniku taktičkog tima specijalne policije, koji je priznanje zaslužio iznimnom hrabrošću, požrtvovnošću i profesionalnošću iskazanom tijekom spašavanja čovjeka iz goruće kuće u Solinu. Nagradu mu je uručio Saša Jadrijević Tomas, urednik portala Slobodne Dalmacije.

Priznanje cijelom timu

Vidno emotivan, Cvitanović je naglasio kako ovu nagradu ne doživljava kao osobno priznanje, već kao priznanje cijelom timu koji je sudjelovao u zahtjevnoj intervenciji.

– Hvala Slobodnoj Dalmaciji što me prepoznala za ovu nagradu, ali nisam je zaslužio sam. Zaslužile su je i moje kolege koje su bile sa mnom na toj intervenciji. Bez njih ne bih mogao napraviti ništa – rekao je.

Zahvalio je svojim suradnicima, nadređenima i obitelji koja mu pruža podršku, posebno supruzi koja je bila među uzvanicima na svečanosti.

Na pitanje kakav je osjećaj spasiti ljudski život, priznao je kako je tek naknadno postao svjestan težine onoga što se dogodilo.

– To je osjećaj s kojim sam se prvi put susreo. U tom trenutku nisam puno razmišljao, jednostavno sam učinio ono što je trebalo. Tek kasnije, kada su se emocije slegle, shvatio sam što smo zapravo napravili – kazao je.

Dodao je kako je posebno sretan zbog čovjeka kojeg je spasio i njegove obitelji te otkrio da je i danas u kontaktu s njima.

– Zadovoljan sam i sretan zbog sebe, ali još više zbog tog čovjeka i njegove obitelji. Ostali smo u kontaktu i najvažnije je da će preživjeti – rekao je.

Na kraju je kratko, ali odlučno poručio:

– Napravio bih to opet, ako treba.

Njegove riječi i emocije izazvale su snažan pljesak okupljenih uzvanika te dostojno zaokružile ovogodišnju dodjelu nagrada Slobodne Dalmacije.

Sandi Vidulić

Godišnju nagradu za novinarstvo "Miljenko Smoje" dobio je novinar Slobodne Dalmacije Sandi Vidulić.
- Split je vrlo temperamentan grad i ljudi su dosta osjetljivi na teme koje se tiču prostora. Upravo zato je Slobodna dosta otvorena na komunalne stvari. To gaji već dugo vremena, te je to jedna nit koja je konstantna. Ponekad uspijete nešto promijeniti, ali nekad pobijedi onaj koji je najglasniji - kazao nam je Vidulić nakon što je primio nagradu.

Vesna Bulić Baketić

Dobitnica ovogodišnje nagrade za umjetnost "Jure Kaštelan" je Vesna Bulić Baketić, povjesničarka umjetnosti i ravnateljica Muzeja grada Splita.
- Divan je osjećaj dobiti ovu nagradu budući da je riječ o mediju koji me prati djetinjstvo. Slobodnu je u mojoj obitelji čitao i dida i tata. I zaista ima smilsa ona izreka ako nije izašlo u Slobodnoj nije se ni dogodilo. Ovo je sjajna čast za mene iako sve što radim ne radim s mišlju o nekoj nagradi ili uopće vidljivosti i priznanju koju bi rezultat vaše rada trebao dobiti. Ali kad vidite da to ipak netko gleda, motri i vrednuje i iskaže ovakvu čast onda sam stvarno i dirnuta i počašćena - rekla nam je Vesna Bulić Baketić nakon primitka nagrade za umjetnost "Jure Kaštelan".
Na čelu Muzeja grada Splita Vesna Bulić Baketić se nalazi od 2023. godine. Izdvojila je projekte i djelatnosti Muzeja na koje je najviše ponosna u svom mandatu.
- Najviše sam ponosna na svoj tim u Muzeju grada Splita koji zajedno čini jednu cjelinu koja postiže sjajne rezultate. Na prvom mjestu bih istakla postavljanje novog postava sa potpuno novim načinom prezentacije arheoloških struktura i priče o Splitu od njegovih najranijih početaka. Potom tu je službeni program i sve što smo napravili u staroj gradskoj vjećnici i velikim zahvatima koje smo napravili u podrumima palače. Ali, najvažnije od svega mi je što je muzej dobio veliku vidljivost zahvaljujući jednom timu sjajnih ljudi za koje želim da dođu u prvi plan jer zbilja imamo veliki ljudski potencijal - rekla je ravnateljica Muzeja grada Splita.

Ana Domančić Krstulović

Nagradu za životno djelo u umjetnosti "Emanuel Vidović" dobila je Ana Domančić Krstulović, flautistica sveučilišna profesorica i glazbena pedagoginja. Nagradu je dobila za dugogodišnji doprinos glazbenom životu Splita, Dalmacije i Hrvatske te za promicanje hrvatske kulturne baštine.
- Jedno preveliko zadovoljstvo je dobiti ovu nagradu posebno kada dolazi od Slobodne Dalmacije koja je meni obilježila djetinjstvo, ali me obilježava i danas koliko god da manje čitam u ovim godinama. Ona je moj kontakt sa stvarnošću. Ja sam beskrajno zahvalna što je prepoznat moj rad. Cijeli život sam radila ne očekujući nikakve nagrade za ono što radim. S druge strane moram spomenuti i zahvalnost koju osjećam prema svojim roditeljima koji me gledaju sada s neba, mom suprugu Vladi i našoj djeci Leni i Jakovu - rekla nam je Ana Domančić Krstulović nakon primitka nagrade za životno djelo u umjetnosti.
Nakon svečane dodjele nagrade laureatkinja se osvrnula na svoj rad kako u prenošenju znanja mlađim generacijama tako i na svoju interpretaciju djela hrvatskih skladatelja.
- Bila sam dugogodišnji profesor na akademiji u Splitu. Kad sam tek diplomirala bila sam jedina flaustistica od Rijeke do Dubrovnika. Vrlo sam aktivno putovala i radila uzduž morske linije od Lovrana do Dubrovnika. Tu je i moj pedagoški rad i u Hercegovini i u Slavoniji. Danas kad gledam te naraštaje, to je jedno beskrajno zadovoljstvo kad vidite da posijano zrno urodi plodom.
S druge strane ja sam reproduktivac, ja oživljavam djela skladatelja, svi moji poticaji prema hrvatskim skladateljima uglavnom, koji su napisali djela za flauta na to sam vrlo ponosna. Dosta toga što je napisano treba izdati. Nažalost, mi u Hrvatskoj ne izdajemo previše djela. Najponosnija sam na dvostruki CD koji sam snimala sa svim djelima koje je Bobirs Papandopulo napisao, a evo ove godine je 130 obljetnica njegovog rođenja - dodala je Ana Domančić Krstulović.

Prof. dr. sc. Dragan Poljak

Godišnju nagradu za znanost "Kruno Prijatelj" dobio je prof. dr. sc. Dragan Poljak, znanstvenik i profesor na Sveučilištu u Splitu. Za iznimna znanstvena postignuća i međunarodni ugled u području telekomunikacija.

- Definitivno je lijep osjećaj dobiti svaku nagradu, ali Slobodna Dalmacija je nešto posebno jer je to novina koja je utkana u identitet Dalmacije i Splita. Konkretno ja od djetinjstva pratim Slobodnu Dalmaciju čitam je cijelog života. Recimo stariji će se sjetiti bio je jedan strip nogometni Nipper u kojem su bili opisi Hajdukovih utakmica. Naravno, prije nije bilo elektroničnih medija i novine su bile nešto sasvim drugo - rekao je Poljak.

Profesor Poljak nije slučajno jedan od najomiljenijih profesora na splitskom FESB-u. Svoju predanost mladima i njihovom znanstvenom razvoju istaknuo je i prilikom dobijanja nagrade znanost.

- Prenijeti spoznaje i iskustva mladim ljudima i otvarati im određena vrata i puteve, ukazivati im na određene staze. Sve što je važno u njihovom znanstvenom razvoju. Moram priznati da mi je najdraže mladim ljudima otvoriti ona vrata koja meni nisu bila otvorena ili sam se jako mučio da ih otvorim. Nešto što je meni trebalo 15 godina da napravim, danas je mladom znanstveniku puno lakše i to je važno i meni zadovoljstvo. To je moja svrha kao znanstvenika - dodaje je profesor Poljak.

Velimir Cvitanović

Iako se o radu specijalne policije javno rijetko govori, zbog prirode njihova posla, postoje trenuci koji javnosti pokažu kakvi se ljudi kriju iza uniforme. Jedan od takvih trenutaka dogodio se u Solinu, kada je Velimir Cvitanović, zapovjednik taktičkog tima specijalne policije, sudjelovao u intervenciji koja je mogla završiti tragično.
U prosincu prošle godine u poslijepodnevnim satima izbio je požar na katu obiteljske kuće, a u gorućem stanu ostao je zarobljen muškarac.
Zbog gustog dima, vatre i opasnosti od plinske boce situacija je bila iznimno rizična. Nakon što prvi pokušaj ulaska kroz vrata nije uspio, policajci su pronašli drugi ulaz preko balkona. Zapovjednik tima Velimir Cvitanović ušao je u zadimljeni stan, pronašao muškarca kako nepomično leži na podu i izvukao ga van unatoč velikoj vrućini i životnoj opasnosti. Muškarcu je odmah pružena pomoć te je predan Hitnoj pomoći koja ga je prevezla u bolnicu.
Dok je vrijeme odmicalo, Cvitanović nije čekao. Pokazavši nevjerojatnu prisebnost, profesionalizam i čistu ljudsku hrabrost, ušao je u objekt zahvaćen plamenom i gustim dimom te uspješno izvukao i spasio čovjeka od sigurne smrti.
Upravo zbog tog herojskog čina, Slobodna Dalmacija dodijelila mu je prestižnu nagradu „Srce Dalmacije“. Ova nagrada ne slavi samo njegovu profesionalnu spremnost kao specijalca, već slavi humanost i spremnost da se vlastiti život stavi na kocku kako bi se spasio tuđi.
- Ova nagrada mi stvarno puno znaci. Nisam je uopce ocekivao, samo sam radio svoj posao, a tu su i moje kolege bez kojih ovo ne bi bilo moguce. Nisam puno razmisljao, znao sam da moram spasiti čovjeka. Posli sam shvatio sta mi se moglo dogodit, ali hvala Bogu nije. Obitelj i prijatelji su uvijek uz mene. Supruzi nije svejedno, ipak imam četvero djece, ali zaista su ponosni. Moram jos jednom za kraj naglasiti da nagrada pripada svim mojim kolegama bez kojih ne bi mogao napraviti ništa, zaključio je.

Prof. dr. sc. Katja Marasović

Hrvatska akademska i stručna zajednica početkom 2026. godine izgubila je jednu od svojih najistaknutijih figura na području zaštite spomeničke baštine. Prof. dr. sc. Katja Marasović bila je ugledna arhitektica, znanstvenica i redovita profesorica na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu.
Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a njezina plodna karijera duga četiri desetljeća bila je u potpunosti posvećena istraživanju, zaštiti i obnovi dalmatinske kulturne baštine.
Stoga se nagrada za životno djelo u znanosti „Frane Bulić” dodjeljuje se prof. dr. sc. Katji Marasović posthumno za: ‘Životni doprinos istraživanju, zaštiti i obnovi dalmatinske kulturne baštine.’
Njezin znanstveni i stručni rad ostavio je trajni pečat na jadranskom prostoru. Bila je vodeći autoritet za fortifikacijsku arhitekturu i Dioklecijanovu palaču, a krajem 2025. godine objavila je svoje kapitalno djelo – opsežnu znanstvenu monografiju „Kaštelanski kašteli”, koja predstavlja krunu i sintezu njezina dugogodišnjeg istraživanja obrambenih utvrda Kaštelanskog zaljeva.
Kao glavna projektantica vodila je obnovu niza povijesnih zdanja (poput Kaštela Vitturi, kule na Glavici, vile Nika i Opatičke kuće), uspješno spajajući strogu konzervatorsku struku s vizijom žive, funkcionalne arhitekture. Od 2020. do 2025. obnašala je i dužnost potpredsjednice hrvatskog odbora ICOMOS-a te je bila članica suradnica Hrvatske akademije tehničkih znanosti (HATZ).
Osim po vrhunskim znanstvenim postignućima, generacije studenata i kolega pamtit će je po iznimnoj toplini, jednostavnosti. Čak i u posljednjim mjesecima života, prkoseći teškoj bolesti, neumorno je odlazila na gradilišta i dovršavala rad na svojoj posljednjoj knjizi. Voljela je more i jedrenje, a taj mediteranski osjećaj za prostor prirodno je utkala u sve svoje projekte.
Nagradu posthumno uručuje Inga Tomić Koludrović, predsjednica žirija za znanost.
Ovo visoko priznanje još je jedna potvrda da njezino ime i djelo ostaju trajno upisani u temelje očuvanja hrvatske kulturne i povijesne domovinske baštine. Neka joj je vječna slava i hvala.
Ivane, prije svega primite našu sućut, ali i čestitke na ovoj velikoj nagradi. Katja nas je napustila prerano, ali njezino djelo živi dalje. Kako se danas osjećate primajući ovo priznanje u njezino ime?

- Hvala vam svima, zaista nas je iznenadilo, nismo to oćekivali. Teta je radila do zadnjeg dana. Usprkos nepovoljnoj dijagnozi, nije se predavala, kazala je.

Marin Grković

Split je u digitalnom svijetu prečesto sveden na turističku razglednicu: Dioklecijanovu palaču, Rivu i suncem okupane plaže. Marin Grković je odlučio zagrebati dublje ispod tog površinskog sloja.
Poznatiji kao Sedmo nebo, 22-godišnji je Splićanin i student zagrebačkog FER-a je kroz društvene mreže izgradio prepoznatljiv format temeljen na istraživanju i avanturizmu. Njegov sadržaj, među kojim se posebno ističe serijal „Kvart priče grada Splita“, donosi drugačiji pogled na poznate lokacije i priče iz svakodnevice, a upravo mu je taj pristup donio nagradu za influencera godine.
-Bilo je jako neočekivano, stvarno sam sretan sto su moj trud, svi sati snimanja,uredivanja prepoznati. Svjedocimo hiperinflaciji videa na drustveni mmrezama koji ljudima oduzimaju paznju. Snimam edukativni sadrzaji koji je ipak drukciji od onoga sto ljudi vecinom smatraju da influenceri rade. Zelim se posebno zahvaliti svojim roditeljima (koji su i veceras tu)na vjecnoj podrsci jer bez njih ne bih bio tu.
Marinov sadržaj polazi od jednostavne ideje – da se zanimljive priče često kriju upravo na mjestima kraj kojih svakodnevno prolazimo. Njegov uspjeh leži u formatu koji prkosi klasičnom šablonu društvenih mreža.Kroz profil Sedmo nebo ne prikazuje Split samo kao grad poznatih lokacija i turističkih prizora, nego ga istražuje kroz ljude, kvartove, skrivene detalje i priče.
Upravo takav pristup razlikuje njegov sadržaj od klasičnih objava na društvenim mrežama. Marin od naizgled običnih lokacija stvara priče koje gledatelju daju novu perspektivu. Umjesto kratkog prikaza mjesta, on traži širi kontekst i pokušava otkriti ono što se ne vidi na prvi pogled.
Upravo je spoj istraživanja, priče i autentičnog pristupa ono što je od "Sedmog neba" napravilo prepoznatljiv brend.
Dok većina influencera bjesomučno lovi savršene estetske kadrove i prolazne trendove, jedan 22-godišnji Splićanin s dokazao je da publika najviše žudi za – autentičnošću.

Prof. dr. sc. Vladimir Skračić

Nagradu za životno djelo u znanosti "Frane Bulić" dobio je prof. dr. sc. Vladimir Skračić, znanstvenik i istraživač jadranske otočne i maritimne baštine. Za dugogodišnji doprinos proučavanju identiteta hrvatskih otoka i obale.
- Svaku nagradu dobiti, pogotovo kad joj se ne nadaš, je odličan osjećaj. A posebno mi je drago što sam je dobio od Slobodne Dalmacije jer je ona orijentirana na more i na ovaj prostor, a ja sam cijeli svoj život posvetio moru i otocima - rekao je profesor Skračić prilikom dodjele nagrade za životno djelo u znanosti "Frane Bulić".
Profesor Skračić se osvrnuo na odnos Hrvatske prema moru i obalu prilikom dodjele nagrade.
- Naš odnos prema moru je površan. Ne poznaju se dovoljno stvari, a to je jedan ogroman fundus vrijednosti koje bi trebalo istražiti. A to se ne radi. Ja sam si zadao na neki način da pokušam nadomjestiti taj manjak barem na ovom polju kojim se bavim a to je jezik. Danas vam svi govore o baštini, a nisam siguran da trebaju znati što s njom treba raditi. Mi smo u Murteru obnovili Latinsko idro, jednu poznatu regatu, najbrojniju u ovom trenutku. To je primjer autentične baštine, a ne surogata - rekao je Skračić.

Stanko Karaman

Stanko Karaman, legendarni fotoreporter Slobodne Dalmacije i dobitnik nagrade za životno djelo u novinarstvu - "Joško Kulušić" otkrio nam je koja mu je fotografija posebno ostala u sjećanju.
- Snimio sam mnogo fotografija, objavio mnogo monografija, ali ona koja mi je posebno ostala u sjećanju je slika "Pepeljuga iz Dicma". To je slika djevojčice koju sam snimio u Dicmu dok se vraćala iz polja i na leđima nosila drva. U njenim očima se vidi tolika emocija. Kasnije sam preko Facebooka došao u kontakt s njom i upoznali smo se, te se još uvijek čujemo - otkrio nam je Karaman.

Andrija Jarak

Na proslavi 83. rođendana Slobodne Dalmacije kratko smo ‘uhvatili‘ Andriju Jarka, televizijskog novinara i autora emisije Dosje Jarak. On nam je, pak, ovom prilikom otkrio kako vidi budućnost televizijskog novinarstva.
- Vidim svijetlu budućnost. Onaj tko se bavi ozbiljnim novinarstvom uvijek će imati budućnost, a onaj koji se bavi naslikavanjem neće imati budućnost. Svaku informaciju treba provjeriti 100 puta - iskreno nam je rekao.
Jarak je, podsjetimo, danas primio nagradu za televizijsko novinarstvo, a ujedno mu je naknadno i dodijeljena nagrada Dubrovačkog vjesnika "Antun Masle".
- Antun Masle je bio moj uzor. Ja sam htio biti Antun Masle. Svi se danas prave nekakvi frajeri, ja sam ovo, ja sam ono... Ja sam htio biti Antun Masle - emotivan je bio Jarak.

Dorina Tikvicki

Dorina Tikvicki, jedna od urednica emisije "Pomorska večer", dobitnice nagrade za radijsko novinarstvo, otkrila nam je što ovu emisiju čini toliko posebnom. "Pomorska večer" neprekidno se emitira već 74 godine, a njezina dugovječnost, smatra Tikvicki, počiva na predanosti generacija novinara i urednika.
-To je jedan tako čvrst lanac urednika i novinara koji su predanim radom i prije svega velikom ljubavi za ovaj posao zadržali ovu emisiju živom. Naprosto, nama je "Pomorska večer" ušla u krv, kao što pomorcima i more uđe u krv - otkrila nam je Tikvicki.