"Spliske riči u pismi i priči" naziv je prve čitanke za splitske osnovnoškolce, u kojoj će na zabavan i edukativan način učiti o splitskome govoru, koji je od 2013. godine zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Čitanku su sastavile dvije marne splitske profešurice s Filozofskog fakulteta, prof. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić i prof. dr. sc. Anita Runjić-Stoilova, a učenici i njihovi nastavnici u njoj će naći pregršt tekstova na splitskome govoru – pjesama, priča, anegdota, poslovica i zagonetki, ali i ulomke poznatih djela dječje književnosti prenesene na domaći govor.
Zastupljeni su stari i suvremeni splitski autori, učenički radovi, uz tekstove su i jezični i kreativni zadaci, pitalice i igre, rječnik splitskih riječi i izraza, a učenike se potiče da sami pišu, istražuju i skupljaju splitske riječi u "škatulu za riči". U nju će ubacivati poznate i nove splitske i dalmatinske riječi, a kad ih dovoljno skupe, moći će zaigrati kviz.
Oslonac nastavnicima
Udžbenik je sjajno uobličen ilustracijama slikara Zorana Kira Stoilova, a nakladnik je Gradska knjižnica Marka Marulića, uz potporu Grada Splita. Promocija je u četvrtak, 24. rujna, u Gradskoj knjižnici u 18 sati.
– Ideja o čitanci nastala je nakon Okruglog stola o očuvanju splitskoga govora u školama u lipnju 2025., u organizaciji Gradske knjižnice Marka Marulića. Splitski govor zaštićen je kao nematerijalna kulturna baština, a s obzirom na to da se kurikulom potiče njegovanje zavičajnih govora, čitanka može poslužiti kao oslonac nastavnicima u radu s učenicima. Podučavanje zavičajnom govoru već je zaživjelo u mnogim školama, gdje su nastavnici radili i rade s učenicima, ali nedostaje udžbenik koji bi im u tome pomogao. Čitanka je namijenjena učenicima petoga i šestoga razreda osnovne škole upravo radi njegovanja zavičajnoga – splitskoga govora. Izborom proznih i pjesničkih tekstova ona olakšava nastavnicima da u sklopu školskoga kurikula provode izvannastavne i projektne aktivnosti usmjerene na splitsku čakavicu – kažu autorice, koje su se i u svojem znanstvenom radu bavile ovom problematikom.
Profesorica Nemeth-Jajić kroatistica je i metodičarka hrvatskoga jezika i književnosti, s dugogodišnjim interesom za zavičajni govor i njegovo mjesto u školi, dok je profesorica Anita Runjić-Stoilova lingvistica i fonetičarka, koja se bavi govorom, retorikom, stilistikom i jezičnom baštinom, a splitsku čakavštinu istraživala je i znanstveno, osobito kroz jezik Marka Uvodića.
Od zagonetki do bajki
Rekli bi današnji klinci, knjiga je "prezanimljiva", u njoj će naći mnogo znanja o Splitu, ali i o njegovim autorima, počevši od Marka Marulića i njegove pouke o laži "koja ima caklene noge", nenadmašnih kronika Marka Uvodića, opereta Ive Tijardovića, pjesama Marijana Bana, Tončija Petrasova Marovića, Sonje Senjanović-Peračić, Marele Mimice i suvremenih autora. Dobit će pouku o vjetrovima, koje će učiti iz "vitruje", o kužinavanju – pa će učiti što su to karote, arzelinke i biži, za što služe škrovada, gratakaža i pršura, sve do igara poput tondina, franja, kareta i laštika. Ima i viceva, pitalica i zagonetki, poput "Četri uva, dva trbuja – ja san…", i drugih milijun starijih i manje starih splitskih izraza i užanci koji će im pomoći da bolje upoznaju baštinu grada u kojem žive. I nesumnjivo, ovi će libar najprije dobro proštit njihovi roditelji, didovi i babe. A ima se što i gledati jer su stranice prožete morem ilustracija koje prate teme.
– Tijekom godinu dana, koliko smo radile na čitanci, zanimljivo nam je bilo pratiti kako se splitski govor s vremenom mijenja. Iznad svega željele smo da učenici steknu dojam o splitskom govoru i uoče njegove osobitosti, što će rezultirati bogaćenjem rječnika u vremenima jezične globalizacije, u kojoj nestaju i veliki svjetski jezici, a zavičajni su govori posebno ugroženi, da ne kažemo kako su na rubu izumiranja – ističe prof. Runjić-Stoilova, dodajući kako ovaj govor ipak živi, za što su dokaz i učenički radovi koji su doneseni u čitanci.
Igra jezikom i govorom
Posebno je neobično čitati na splitski govor prenesene tekstove klasika književnosti, poput Ivane Brlić-Mažuranić, Itala Calvina, Ezopovih basni ili tradicionalnih hrvatskih i skandinavskih bajki.
– Željele smo djeci predočiti kako bi priče i bajke koje čitaju na hrvatskom standardu zvučale prenesene u splitski govor, tako da ih mogu usporediti s djelima koja poznaju. Pitanjima i zadatcima nastojale smo ih potaknuti na kreativne susrete s književnim tekstovima, pa je to svojevrsna igra jezikom i govorom koja bi učenicima mogla biti privlačna – objašnjava profesorica Nemeth-Jajić.
– Vrijednim držimo osigurati kontinuitet bavljenja zavičajnim idiomom u školi i dijalektnim sadržajima uopće, jer time pokazujemo da se oni cijene i poštuju. Nadamo se da će onima koji sa svojim učenicima već ustrajno rade na njegovanju splitske čakavice čitanka pružiti korisne poticaje, a one koji se još premišljaju ohrabriti da se upuste u takav rad. Bez autora tekstova na splitskoj čakavici ovu čitanku ne bismo mogle prirediti; stoga ponajprije zahvaljujemo splitskim autorima koji su nam omogućili ne samo izbor tekstova nego i otkrivanje svjetova koji u njima žive i u njihovoj riječi potvrđuju snagu i ljepotu splitskoga govora. Edi Šegviću, Dunji Kalilić i Mariji Kuzmanić Kurta posebno zahvaljujemo na pomoći i savjetima pri prenošenju tekstova sa standardnoga hrvatskoga jezika na splitski govor. Također zahvaljujemo mentoricama učenika čije smo radove uvrstile u čitanku na predanom radu u njegovanju splitske čakavice, a učenicima čestitamo na uspjelim uradcima. Riječi zahvale upućujemo i nositeljima autorskih prava, recenzenticama te suradnicima i suradnicama koji su pridonijeli tomu da ova čitanka bude objavljena – zaključuju autorice.
Prva u nizu
Ravnateljica GKMM-a Grozdana Ribičić podsjeća na to da je Grad Split 2024. godine pokrenuo inicijativu za očuvanje splitskoga govora, koja uključuje i njegovu institucionalnu zaštitu, te je okupio tim stručnjaka i zaljubljenika u jezičnu baštinu koji su prepoznali važnost sustavnoga djelovanja na njezinu očuvanju i promicanju.
– Jedan od ključnih ciljeva ove inicijative jest osnažiti mjesto splitskoga govora i pronaći načine njegova uključivanja u redovito školovanje splitske djece. Ova je čitanka rezultat rada Knjižnice na projektu očuvanja splitskoga govora, ali i nastavak dugogodišnjih nastojanja naše ustanove te brojnih pojedinaca, udruga i institucija koji se predano skrbe o očuvanju i prenošenju jezične baštine našega grada. Nadamo se da je ovo prva u nizu ovakvih publikacija koje će nastaviti promicati i čuvati splitski govor u sustavu odgoja i obrazovanja. Upravo su ovakvi projekti jamstvo da će se jezična baština našega grada sačuvati kao živo i vrijedno nasljeđe za generacije koje dolaze – navodi ravnateljica Ribičić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....