StoryEditorOCM
Županijau smeću do grla

Šibensko-kninska županija u Dalmaciji proizvodi najmanje otpada ‘po glavi stanovnika‘, pogledajte podatke za 2021.

Piše Jadranka Matić/SD
6. rujna 2022. - 16:30

Svaki stanovnik Hrvatske proizveo je u prošloj godini 454 kilograma komunalnog otpada što je dalo ukupnu količinu od 1.766.560 tona.

Riječ je o najvećoj godišnjoj količini otpada po stanovniku u zadnjih 26 godina, odnosno u promatranom razdoblju od 1995. do 2021. godine.

Podaci su to Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavljeni u Izvješću o komunalnom otpadu u 2021. godini, u kojemu također stoji da se time ukupna količina vratila na vrijednost iz 2018., ali i da je četiri posto veća u odnosu na 2020. godinu.

Povećanje je pak obrazloženo većom aktivnosti uslužnog sektora (ugostiteljskih objekata, povećan broj turističkih noćenja itd.) nakon usporenog rada/zatvaranja tijekom 2020. zbog korone.

Treba reći i da udio odvojeno prikupljenog otpada (papir, plastika, staklo…) iznosi 43 posto, a miješanog komunalnog otpada 57 posto.

Zabilježeni su i podaci o biootpadu. Premda je 39 posto gradova i općina odvojeno prikupljalo biootpad iz komunalnog (215 ili 23 više nego u 2020.), odvojeno je sakupljeno samo 25 posto od ukupne količine pa se, stoji u Izvješću, može govoriti o riziku nepostizanja nacionalnog cilja da se do 2022. (razdoblje 2017. – 2022.) odvojeno prikupi 40 posto mase proizvedenog biootpada.

Oporaba i recikliranje

Ništa bolja situacija nije ni s oporabom i recikliranjem odvojeno sakupljenog komunalnog otpada. Od ukupne količine oprabljeno je 560.129 tona, dok je količina stvarno recikliranog otpada iznosila 555.320 tona (uklonjene nečistoće i neciljani materijali). Time je stopa oporabe komunalnog otpada u 2021. godini iznosila 32 posto, a stopa recikliranja 31 posto, što jest za dva posto više nego u 2020., ali time još uvijek nije dostignut cilj od 50 posto. Također je upitno dostizanje cilja prema kojem je do 2022. godine potrebno minimalno oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu 52 posto komunalnog otpada.

image
Nikša Stipaničev/Cropix

Podaci o komunalnom otpadu analizirani su i po županijama. Evo što kazuju o stanju u četiri dalmatinske županije.

Splitsko-dalmatinska županija sa svojih 425.412 stanovnika (po popisu iz 2021.), proizvela je 252.144 tone otpada što je 14,3 posto ukupne količine na nacionalnoj razini. Samo Zagreb (769.944 stanovnika) ima veći udio (19,8 posto).

Zadarska županija je iza Splitsko-dalmatinske po broju stanovnika (160.340) i količini komunalnog otpada (107.815 tona) što je 6,1 posto udjela na razini države.

Dubrovačko-neretvanska županija ima 115.862 stanovnika i proizvedenu količinu otpada od 68.925 tona što joj na razini Hrvatske daje udio od 3,9 posto.

Najmanja po broju stanovnika (96.624) je Šibensko-kninska, a proizvela je i najmanje komunalnog otpada (57.289 tona), pa logično ima i najmanji udio od 3,2 posto na nacionalnoj razini.

Zanimljive su i količine otpada ‘po glavi stanovnika‘ u dalmatinskim županijama. Dakle, u Splitsko-dalmatinskoj su to 593 kilograma kao i u Šibensko-kninskoj, u Zadarskoj 672 kg, te u Dubrovačko-neretvanskoj 595 kilograma. Zadarska je, zajedno s Istarskom županijom koja također bilježi 672 kg otpada po stanovniku, "perjanica" u Hrvatskoj. Sve četiri županije su daleko ispred hrvatskog prosjeka, baš kao i grada Zagreba koji ima 453 kg otpada po stanovniku.

Otpad i turizam

Budući da je turizam u Dalmaciji najvažnija gospodarska grana, evo koje su količine otpada nastale u toj djelatnosti po županijama.

Očekivano je na prvome mjestu Splitsko-dalmatinska sa 17,2 milijuna noćenja turista u prošloj godini te sa 25.128 tona otpada i s udjelom od 18,41 posto u ukupnoj količini otpada proizvedenog u turizmu. Slijedi je Zadarska s 14,4 milijuna noćenja i 21.291 tonom otpada te udjelom od 15,6 posto. Dubrovačko-neretvanska bilježi 6,2 milijuna noćenja, 8853 tone otpada i udjelom od 6,49 posto. Slične brojke su i u Šibensko-kninskoj u kojoj je zabilježeno 6,3 milijuna noćenja, 8678 tona otpada, te udio od 6,36 posto.

Valja napomenuti da su ispred Splitsko-dalmatinske županije Istarska s 27,9 milijuna noćenja, 37.051 tonom otpada i udjelom od 27,14 posto, te Primorsko-goranska županija koja je imala 18,2 milijuna noćenja turista, 27.116 tona otpada i udio od 19,86 posto.

Sljedeće je logično pitanje kako se gospodarilo navedenim količinama, u kojoj mjeri je, primjerice oporabljen ili kako je zbrinjavan. U izvješću su obrađeni dvojaki podaci, ali ni jedan nije, najblaže rečeno, ohrabrujući.

Dakle, U Splitsko-dalmatinskoj županiji je u okviru javne usluge oporabljeno tek četiri posto otpada, a s uključenim dodatno utvrđenim i procijenjenim količinama 22 posto. U Zadarskoj je riječ o dva, odnosno 20 posto, Dubrovačko-neretvanskoj četiri i 22 posto, te u Šibensko-kninskoj o pet i 25 posto.

Što se tiče odlaganja, 95 posto komunalnog otpada sakupljenog u okviru javne usluge, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji je riječ o 188.869 tona se odlaže. Isti postotak zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj (51.884 tone) i Šibensko-kninskoj (40.816 tona). U Zadarskoj županiji podatak je još porazniji, čak 97 posto od 81.385 tona se odlaže.

19. travanj 2024 08:20