StoryEditorOCM
Županijavelika kriza

Šibenski poduzetnici i obrtnici u strahu od pandemijskih posljedica; Joso Smolić: Kad prestanu vladine mjere, slijedi val masovnih otkaza...

Piše Davorka Blažević
8. studenog 2020. - 12:52

Kako će šibensko gospodarstvo odolijevati pandemiji? Može li joj odoljeti i na koji način? Uz koliku cijenu? Jesu li neki mali (srednji) poduzetnici i obrtnici sa šibenskom adresom već kapitulirali? Ili su jedine žrtve i ove globalne nepogode tek radnici kojima su poslodavci, suočeni s krizom, podijelili otkaze? O tome smo razgovarali s vodećim ljudima iz Županijske obrtničke i gospodarske komore, te TZ Šibenika. Kod njih optimizam još nije potonuo, i ako im je vjerovati, stvari i nisu tako crne kako smo mislili…
Predsjednik HOK-a županije Joso Smolić konstatirat će se za početak kako je najveća žrtva pandemije turističko-ugostiteljski sektor. Na razini Hrvatske,pa tako i Šibensko-kninske županije, ostvareno je svega 50 posto lanjskog ugostiteljsko-turističkog prometa. Ipak, zasad se zatvaraju samo oni lokali koji su i prije koronakrize radili sezonski. Svi ostali, zahvaljujući vladinim mjerama, održavaju radna mjesta.

Krediti HAMAG-a i HBOR-a

Inače, sredstva kojima županija, zajedno s poslovnim bankama,subvenicionira kamate na kredite, koristio je vrlo mali broj poduzetnika, dodaje Smolić. Problem je u vrlo složenoj proceduri, za koju treba imati jaku infrastrukturu, radi čega ta kreditna sredstva ostaju nedostupna našim poduzetnicima. Smolić smatra da bi se sve županijske mjere poticanja gospodarstva, pa i one koje su bile na snazi prije covida, trebale bolje prezentirati i pojasniti poduzetnicima da bi ih u većoj mjeri koristili.
Ugostiteljsko turistički sektor je uspio realizirati sve svoje zahtjeve osim sniženja PDV-a, s 25 na 13 posto. Najveći problem su krediti, veli Smolić. Od HAMAG-a su, kaže, tražili jeftine kredite do 100.000, s kamatom do 0,25 posto, kako bi se mogli pripremiti za iduću sezonu. Međutim, ti su krediti vrlo brzo zatvoreni i nastao je kaos. Samo su rijetki u ŠKŽ uspjeli doći do tih kreditnih linija, ističe čelnik HOK-a ŠKŽ. Ipak, ohrabrujuće je, smatra ovaj šibenski obrtnik, da se ponovo pokreću kreditne linije HAMAG-a i HBOR-a, ali znatno kvalitetnije, brže i s puno većim fondom novaca. U prvoj fazi je, podsjeća Smolić, bilo 400 milijuna na rasoolaganju, pa se taj iznos podigao na 1,2 milijarde kuna.

Ali, to su državne mjere i dok one budu aktivne dotle će se i lokalna gospodarstva održavati. No, kad Vlada zatvori špinu, i prestane osiguravati plaće za one koji trpe posljedice koronakrize u poslovanju, uslijedit će masovno zatvaranje tvrtki i obrta, i još masovniji otkazi- uvjeren je predsjednik Županijske obrtničke komore. Zbog toga, kaže, očekujemo veću pomoć općina, gradova i županija u drugom valu.

- Od Grada Šibenika smo tražili, bar do 1.lipnja, oslobađanje naknada za korištenje javnih gradskih površina, jer je zbog pandemije virusa tendencija da što više radimo na otvorenom, a zdravlje nema alternative. Također, jedan od naših zahtjeva je i ukidanje poreza na potrošnju, od 0 – 3 posto na piće,minimalno, do 1. lipnja. Tražili smo i da se svih koji rade u gradskim prostorima oslobodi plaćanja najma te da nam se prva dva sata parkiranja na parkirnim mjestima pod kontrolom GP-a ne naplaćuju u popodnevnim satima, od 16 sati nadalje, uz priloženi dokaz o gospodarskoj aktivnosti. Ako se te mjere provedu, vjerujem da će najveći broj poduzetnika i obrtnika sačuvati radna mjesta, koja, moram to reći, zasad nisu ozbiljnije ugrožena samo zahvaljujući mjerama Vlade. Ali, upozoravam, onog trenutka kad te mjere prestanu, uslijedit će val masovnih otkaza, pa tko preživi, preživi- zaključuje Smolić.

Najteže je hotelijerima

Koronakriza je besumnje najviše pogodila hotelijere. Mnogi su hoteli zatvoreni, turističke grupe koje su bile najavljene otkazale su dolazak, individualni gosti svedeni su na rijetke avanturiste, i poslovanje hotela ozbiljno je dovedeno u pitanje.
Šibenski hotel Bellevue, koji je prema bookingu trebao imati rekordnu 2020., morao je prvi zatvoriti svoja vrata. Uskoro će biti zatvoren i D-Resort u Mandalini koji bi to i ranije učinio da nije američkih gostiju koji su krajem rujna zakupili hotel tijekom snimanja jednog realityja na ovom području.

Ipak, kako nam je kazao direktor Turističke zajednice Šibenika, Dino Karađole, najteža je situacija u Solarisu koji je zatvoren od 1. listopada, a upravo su ove godine planirali raditi cijelu godinu, bez zimske pauze. Očekivali su, veli Karađole, da će manjak turista nadoknaditi kongresnim turizmom, za što imaju izvanredne resurse, ali su zakazani simpoziji, kongresi, seminari redom otkazani. Kako je riječ o sustavu s golemim pogonom, samo kreveta imaju oko tri tisuće, iznimno su visoki troškovi
poslovanja, pa je u pomanjkanju posla jedino rješenje bilo zatvaranje cijelog kompleksa.

Otvoreni su mali, gradski boutique hoteli, Life Palace i King Krešimir, radi i stari hotel Jadran koji je dio svojih kapaciteta otvorio i za štićenike Cvjetnog doma (ustanove za starije) koji nisu covid pozitivni.

Dio malih, privatnih iznajmljivača radi i danas, pa je trenutno na području grada oko 250 gostiju.

- Najteže je hotelima, a upravo su oni budućnost šibenskog turizma- kaže Karađole. Ovogodišnji turistički promet na godišnjoj razini neće biti iznad trećine lanjskog. Sada smo na 33 posto lanjskih noćenja. Solaris je prošao i lošije, mali iznajmljivači nešto bolje, a čini se da je i ova pandemijska sezona bila najbolja za kampove- ističe čelnik TZ Šibenika. U listopadu 2020. Šibenik je imao 8 tisuća noćenja, u odnosu na lanjskih 65 tisuća! To sve govori. I još da nije bilo Amerikanaca u D-Resortu, listopad bi ispratili sa svega 4000 noćenja- rezignirano će Karađole.
Šibenik ima u gradskim hotelima oko 400 postelja, ali njima treba pridodati i još 3000 kreveta u hotelskom kompleksu Solaris. Mali iznajmljivači imaju u privatnom smještaju oko 13 tisuća postelja.
- Treba samo na temelju tih kapaciteta izračunati koliko je ljudi egzistencijalno ovisno o njihovom punjenju- naglasit će Karađole.

Na Pode stižu nove tvrtke!

Međutim, da nije sve tako crno uvjerit će nas zamjenik predsjednika Vijeća HGK županije, direktor Poduzetničke zone Podi, Jakov Terzanović. Njegova tvrtka upravlja i Poduzetničkim inkubatorom i iNavisom gdje je u najmu nešto više od 20 firmi. A samo u zoni Podi radi oko 40 raznih, mahom proizvodnih, tvtrki.

- Otkako je krenula koronakriza, oslobodili smo ih četiri mjeseca plaćanja najma koji se kreće u rasponu od 700 kuna do 4000 kuna mjesečno. Moram reći da smo imali minimalna otkazivanja od korisnika poslovnih prostora, kako u Poduzetničkom inkubatoru i iNavisu, gdje su nam svega dvije firme otkazale, tako i na Podima. Dakle, ništa dramatično, iako je kod nekih došlo do smanjivanja broja zaposlenih. No, nastavili su poslovanje- zadovoljno će Terzanović.

- U većini tvrtki koje posluju u zoni Podi došlo je do reduciranja broja zaposlenih, pa je tako prije pandemije u zoni ukupno radilo 1450 radnika, a početkom ljeta ih je bilo za oko 200 manje. Nema sumnje da je pandemija ostavila negativnog traga na sve gospodarske subjekte, pa tako i one u našoj poduzetničkoj zoni. Dvije tvrtke na Podima su prestale s radom, ali istodobno bi ovu godinu trebali završiti s prodajom još pet parcela za pet novih firmi koje počinju raditi na Podima, što je pokazatelj da gospodarstvo nije sasvim klonulo. Ljudi, evidentno i dalje planiraju graditi i otvarati tvrtke. Dakle, mogao bih reći da su posljedice pandemije dvojake: pao je broj zaposlenih u tvrtkama, ali na moje iznenađenje, do kraja godine otvorit će se i 5 novih tvrtki, a to je novih 50-80 radnih mjesta. Do kraja godine imat ćemo, vjerujem, 45 poslovnih subjekata na Podima, a do ljeta ih očekujemo 50! Optimizam nije sasvim potonuo, nije sve tako crno kako nam je izgledalo, ali što će biti dalje, teško je prognozirati. Generalno, neće biti dobro bude li pandemija potrajala- zaključio je Terzanović.

20. travanj 2024 01:11