Znate onu priču o engleskoj travi, kad su pitali Engleze da im otkriju tajnu kako to da baš oni imaju onako divno uređene travnjake koji izgledaju kao da su nacrtani ili na stroju rađeni, misliš da i nisu pravi, nego su tepih?
Nema tu tajne, kazali su Englezi. Posiješ, posadiš, šišaš, pa tako jedno 300 godina. Predano i uporno, iz dana u dan. A u nas nije prošlo ni 30 godina, a mnogo je toga oko nas i dalje, kvrgava i džombasta, u draču i svaki drugi korov zarasla, neuzorana ledina. Ili je blatna oranica, u kojoj svatko vuče svoju brazdu i viče na ovog drugog da mu se makne s puta jer mu kvari posao.
Jedni siju, drugi im po travi gaze. Siju novo, ne šišaju već izraslo. Jer u nas ništa od onog što je bilo prije nije valjalo. Nema se to što plijeviti, polijevati i šišati, nego ajmo, što bi rekli Srbi – Jovo nanovo. I onda svaka nova vlast počinje – ispočetka. S parolom – prije nas nije bilo ništa, a poslije nas – potop!
Naša je vlast ko i naši meštri, kojima ti je prva rečenica kad ih dovedeš u kuću – Ko ti je ovo radija? Ništa to ne valja! Ovo će tribat sve otuć i radit ispočetka! Mi smo takav svijet i takav mentalitet!
Evo nama studije
Evo primjera. Dakle, ovih je dana iz naše županije, u kojoj već godinu dana stoluje "nova vlast" – i to ganjc nova, nema u njoj nitko od stare strukture – krenula nova priča o "održivom razvoju" ŠI-KN županije‘, odnosno studiji koja ima za cilj "definirati smjernice" za izradu kratkih lanaca opskrbe hranom koji će polučiti "dugoročne učinke" na jačanju "proizvodnih i distributivno-logističkih kapaciteta" u "poljoprivrednom sektoru" te podignuti kvalitetu života u "ruralnim područjima" Šibensko-kninske županije.
Održana je i prigodna sesija, u konferencijskoj dvorani Razvojne agencije, odnosno predstavljanje javnog nacrta studije, koju je na inicijativu zamjenice župana Iris Ukić Kotarac, naručila Šibensko-kninska županija. U svrhu naknade troškova – jer studija nešto i košta – Županija je, navodi se, aplicirala na natječaj Ministarstva poljoprivrede, a "sadržaj i zaključke nacrta studije" zainteresiranoj je javnosti predstavio autor doc. dr. sc. Marin Čagalj, s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita.
I sve pet, odlično, ideja za pet, barem onako kako ju je opisala i sama dožupanica Iris Ukić Kotarac – Naša ideja je maksimalno angažirati vlastite proizvodne snage, međusobno ih povezati i uspostaviti kratke lance opskrbe, odnosno maksimalno skratiti put od proizvođača do potrošača.
Kratki lanac
Ali, dragi naši izabrani, imali smo mi već jedan kratki lanac opskrbe, koji je bio toliko kratak da su se proizvođači i potrošači mogli doslovno dodirivati, i preko stola praviti robno-novčanu razmjenu. Ja tebi lovu, ti meni pršut, sir, vino, ulje, kobasice, pancetu, čvarke, cvijeće, svakog vraga je tamo bilo.
Taj se kratki lanac opskrbe zvao Agroturistički sajam Šibensko-kninske županije. Imao je već i zavidnu tradiciju, ne kao engleska trava, ali za naše, hrvatske prilike zavidnu – ove je godine trebao biti održan 15. jubilarni. Zadnji je održan pred koronu, 2019. godine, a dva sljedeća – 2020. i 2021. godine – otkazana su zbog pandemije.
Ove se godine sa sajmom, koji se tradicionalno organizira za Praznik rada, zakasnilo. Iz Županije su se opravdavali Obrtničkoj komori, koja je s njom suorganizator, da je to zato što su protuepidemijske mjere prekasno ukinute. Iz Županije su tada najavljivali kako će nastojati da ga se organizira na jesen. Koja je, evo, kalendarski na vratima – barem jesen ove godine, možda su mislili na jesen dogodine – ali sajam agroturizma nitko i ne spominje.
Umjesto sajma, proizvođači i ruralni krajevi, u koji spada i Skradin koji bi tijekom sajma lijepo živnuo – jelo se, pilo se, arčilo i bančilo, vrtjelo bi se po gradiću na Krki u ta dva dana i po 20 tisuća ljudi – dobili su još jednu studiju, odnosno njezin nacrt.