Da sila boga ne moli mjesecima se na vlastitoj koži uvjerava Jagoda Vlahov, djelatnica u resoru međunarodnih odnosa pri HGK županijskoj komori Šibenik. Otkako je tijekom bolovanja, lani 24. rujna najstarija radnica s 28 godina staža, viša stručna suradnica bez mrlje u karijeri dobila poslovno uvjetovani otkaz i proglašena tehnološkim viškom u valu otkaza (150) radi racionalizacije poslovanja unutar cijele HGK, Jagodu Vlahov postupci poslodavca iznova ostavljaju osupnutom.
Pisali smo o tome u rujnu na stranicama Sslobodne Dalmacije, a vrhunac je bio kada je krajem kolovoza ove godine, bez ikakve prethodne službene obavijesti, usred višemjesečnog liječenja u teškom stanju ostala bez zdravstvenog i mirovinskog osiguranja zato što ju je poslodavac nezakonito odjavio s popisa zaposlenih makar sudski postupak koji je pokrenula zbog otkaza tada nije bio zaključen.
Iznad suda i zakona
Ugnjetavanje se ne prekida, premda je Vlahov u prvoj rundi sudovanja s HGK postigla da je Općinski sud u Šibeniku donio pravorijek njoj u korist, s obvezom poslodavca da je privremeno vrati na posao do pravomoćne presude.
Luka Burilović, predsjednik HGK i Josip Laća, v.d. predsjednika županijske HGK, kao da javnosti prešutno poručuju da je visoka institucija iz državnoga krila iznad zakona i suda te može što hoće ako se nekoga pod svaku cijenu želi riješiti, ocjenjuju naši sugovornici.
Nedavna presuda Pr-311/2020. od 26. listopada - doduše nepravomoćna - glasi da je poslovno uvjetovani otkaz Jagodi Vlahov nezakonit i da joj radni odnos u HGK nikad nije prestao. No, to za nju otvara nove, mučne komplikacije i još jednu rundu u bici za radno socijalni status povrh i dalje prisutnih zdravstvenih tegoba nastalih nakon operacije vena i preboljenog COVID-a.
Vlahov je naime, prošlog petka ustanovila da je HGK nastojala izigrati svoju dosuđenu obvezu da je vrati na posao. Slali su joj, a zapravo samima sebi, mailove na službenu adresu koju su joj još prije ukinuli, tako da važne obavijesti poslodavca u vezi s povratkom na radno mjesto ne može vidjeti, niti po njima postupiti. Mobing se nastavlja, govori Vlahov, u dubokoj sumnji da je namjera HGK bila da se, u neznanju da postoje, ogluši na poruke i da joj opet uruče otkaz.
- Moje radno mjesto potpuno je ugašeno, doslovno devastirano otkako sam na bolovanju, i prije završetka sudskog postupka! Moje privatne stvari odbačene su na smeće, ukinut mi je službeni mail, a nema ni službene arhive. Poništena je moja prošlost u HGK, kao da tu nisam radila 27 godina, otkriva Vlahov nove pojedinosti mučnog odnosa sa županijskom HGK, gdje je 1993., po utemeljenju, ona bila prva djelatnica u Šibeniku.
Očiti mobing
Kada je razotkrila i taj cinični pokušaj zaobilaženja presude, zatražila je od zagrebačke središnjice HGK i dobila lozinku za pristup mailovima sa svoje privatne adrese no dočekalo ju je drugo neugodno iznenađenje: prijavu na zdravstveno i mirovinsko osiguranje HGK je provela kao da zasniva novi radni odnos s njom, a ne da je neprekinuto zaposlena gotovo 30 godina i na bolovanju, u skladu s presudom.
Na to je u dopisu preko opunomoćenika, šibenskog odvjetnika Branimira Zmijanovića upozorila Josipa Laću, v.d. predsjednika ŽK HGK Šibenik, središnjicu Komore, te mjerodavne u HZMO-u i HHZO-u. Jagodi Vlahov zdravlje još uvijek nije oporavljeno i liječnik joj nije ukinuo bolovanje, a odvjetnik Zmijanović napominje da je znakovito kako i nakon presude poslodavac nije postupio po odluci suda, a trebao je uspostaviti radno pravni status Jagode Vlahov kao da otkaza nije bilo.
Ne samo što je to ljudski nekorektno, nego je i zakonski prekršaj, naglašava Zmijanović i dodaje kako to samo dodatno potkrjepljuje stav da je u pitanju očiti mobing njegove klijentice, za što je još prije podnio tužbu Općinskom sudu u Šibeniku protiv Luke Burilovića i Josipa Laće. HGK se ponaša silnički, kako ga je volja i bez sankcije, kao da ne treba poštovati zakon i proceduru i sada Jagoda Vlahov ne može prijaviti bolovanje budući da je nezakonito skinuta s liste zaposlenih i liječnik nema na koga nasloviti njezine doznake ukoliko ne povuku te odjave iz srpnja, objašnjava odvjetnik.
Poput Jagode Vlahov i on opravdano sumnja da je riječ o tihom pokušaju da se njegovoj klijentici uruči novi otkaz zbog pet dana nedolaska na posao bez opravdanja, makar su njegovoj klijentici slali mailove na njoj nepoznatu adresu – iznosi Zmijanović.
Radni odnos nije prestao
U duhu presude radni odnos Jagode Vlahov nije prestao, a u mailovima do kojih je jedva došla nakon nekoliko dana poslodavac traži od nje da se pojavi na poslu i objasni što je njezino radno mjesto!? Treba dobiti sve zaostale plaće i doprinose za što je bila zakinuta akcijom HGK minulog ljeta, odnosno, ako iz zdravstvenih razloga nije u stanju raditi, tada joj treba otvoriti bolovanje. Nikakva objašnjavanja nemaju mjesta ni zakonskog uporišta, rezolutan je odvjetnik.
Na pitanje kome se dalje Jagoda Vlahov može utjecati za zaštitu prava Zmijanović navodi Državni inspektorat koji provjerava zakonitost određenih postupanja i ponašanja poslodavca prema zaposleniku. Objektivno gledajući, o tome bi moglo raspravljati i Državno odvjetništvo, koje ima prijavu Jagode Vlahov, no to je stvar njihove ocjene, ogradio se Branimir Zmijanović.
U ovoj situaciji je govori, sudska odluka više nego jasna, no suprotstavlja joj se fenomen moći koju demonstrira HGK. To je kod nas postala imanentna sila u primjeni prava kada se, bez obzira na sudske pravorijeke hoće provesti neka zacrtana odluka, zaključio je Zmijanović.
– Moji pretpostavljeni, Burilović i Laća postavili su se u ulogu liječnika i suda koji tek treba donijeti odluku, kao da je u Hrvatskoj na vlasti vojna hunta – potkrjepljuje Zmijanovićeve riječi Jagoda Vlahov, uz ponovljenu tvrdnju da je na listu za otkaze u HGK došla samo radi toga da Josip Laća preuzme njezin resor i tako sebi i svojoj kumi i bivšoj tajnici, osigura mjesto u Šibeniku nakon ukidanja kninskog ureda HGK, također u sklopu racionalizacije ustroja HGK.
Šutnja u HGK
Isplatili su joj podsjeća, i otpremninu na račun, premda je to zakonski moguće tek nakon isteka četveromjesečnog otkaznog roka i korištenja godišnjeg odmora za ovu godinu. No, prije toga, treba zaključiti bolovanje što je u ingerenciji isključivo liječnika ili liječničke komisije, navodi Vlahov. Kaže da neće tek tako ustuknuti pred golom silom i moći koja ju s njenog radnog mjesta nastoji prebrisati kao da je nikad nije bilo…
Što je J. Vlahov donijelo prevagu u postupku?
HGK nije dokazao da je prestala potreba za obavljanjem posla koji je Jagoda Vlahov godinama uredno obavljala sa svim potrebnim kompetencijama, a povrijeđena je i zakonska obveza poštivanja kriterija prilikom odabira radnika kojima će otkazati ugovor o radu. Vlahov je ne samo djelatnica s najdužim stažom nego je i u posebnim socijalno ekonomskim prilikama radi uzdržavanog člana obitelji, što poslodavac također nije uzeo u obzir, stoji među ostalim u obrazloženju presude Općinskog suda u Šibeniku. Nadalje, poslodavac nije ocjenjivao kvalitetu, točnost i urednost u poslu tužiteljice, niti je dokazao da su na poslu zadržani radnici koji bi imali prednost u odnosu na Vlahov.
HGK: Prijavili smo Vlahov odmah po primitku odluke o privremenoj mjeri
Točno je kako je donijeta nepravomoćna prvostupanjska odluka u predmetu tužiteljice Vlahov. Istodobno s presudom, Općinski sud u Šibeniku je odredio privremenu mjeru povratka radnice na posao do pravomoćnog okončanja postupka. S tim u svezi dakle, HGK ne može postupati po nepravomoćnoj presudi koja je trenutno u žalbenom postupku, ali je dužan postupiti po privremenoj mjeri, odgovor je iz Službe za komunikacije HGK.
Temeljem rješenja suda poslodavac je prijavio radnicu s danom primitka odluke o privremenoj mjeri, budući da se privremena mjera izvršava neovisno o pravomoćnosti. Dakle, postupanja HGK kao poslodavca u konkretnom postupku vezani su za rješenja nadležnog suda prilikom određivanja privremenih mjera kao i pravnim učincima tih mjera, napominje se.
Danom primitka sudske odluke o određivanju privremene mjere radnici su priznata sva prava iz radnog odnosa, uključujući i aktivaciju njezine e-mail adrese. Obavijest o prijavi je radnici poslana i putem e-mail adrese i putem pošte, sukladno članku 14. Zakona o radu koji propisuje obvezu poslodavca na dostavu radniku primjerka prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Navodi o sumnji ili opasnosti za radno-pravni status radnice Vlahov, zbog slanja obavijesti putem e-mail adrese (ponavljamo sukladno obvezi iz članka 14. Zakona o radu), držimo nelogičnim iz jednostavnog razloga. Naime sudske odluke se po logici stvari dostavljaju svim strankama u postupku. Radnica je dakle putem punomoćnika zaprimila sudsku odluku u kojoj je naložen njezin povratak na posao do pravomoćnog okončanja postupka, isto kao i poslodavac. Neosporno je dakle kako je radnica o povratku na posao obavještena od strane suda u istom trenutku kada i poslodavac (odluke se dostavljaju punomoćnicima stranaka elektroničkim putem u isto vrijeme) te je stoga je nelogičan navod o saznanju u posljednji trenutak temeljem dostavljenog primjerka prijave. Usput, prijava je radnici poslana drugi dan od primitka sudske odluke dok Zakon o radu propisuje krajnji rok od 8 dana za dostavu primjerka prijave.