Danas se u Šibeniku do poslijepodnevnih sati odvija Drugi mediteranski poljoprivredni forum AGROMED na temu Mediteranska poljoprivredna politika i demografija. Organizatori Foruma su Institut za europske i globalizacijske studije(www.inegs.com), Ministarstvo poljoprivrede RH, Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije, a partneri su među ostalima, Veleučilište u Šibeniku i Kninu.
Forum sačinjavaju tri panela. Prvi je međunarodni, pri čemu će na daljinu izlagati stručnjaci iz Španjolske, Italije i Grčke, slijedi panel pod nazivom Politike i rješenja za hrvatski Mediteran suočen s deagrarizacijom i depopulacijom, a zaključni je skup izlaganja o Specifičnostima poljoprivredne proizvodnje na jadranskim otocima i zaleđu u kontekstu deagrarizacije i depopulacije. Stoga su u Šibeniku danas na okupu vodeći domaći agronomi, demografi, sociolozi sela i ekonomisti. Forum vodi politolog i teolog iz Rijeke Vedran Obućina, a upravitelj je prof. dr. Anđelko Milardović, politolog i direktor Instituta za europske i globalizacijske studije strukturiranog da bude think tank, ili trust mozgova istraživača u različitim oblastima koji nastoje biti stvaratelji novih ideja i sugestija upravljačima na vlasti za provođenje određenih politika.
-Jedan od najvećih strukturno razvojnih problema Mediterana danas jest brzo smanjivanje seoskog stanovništva (depopulacija sela) koja nadilazi trend smanjivanja poljoprivrednog stanovništva (deagrarizaciju), navodi Milardović.
Taj izazov nije prisutan samo u mediteranskom prostoru, već je jedno od gorućih pitanja i na razini Europe kada je riječ o ulozi poljoprivrede i s njome povezanim kretanjem i životom stanovništva u ruralnim i udaljenim područjima, poput otoka i zaleđa priobalnih turističkih središta, istakao je Milardović u svome uvodnom izlaganju na početku foruma koji su pozdravili Željko Burić, šibenski gradonačelnik i Marko Jelić, šibensko-kninski župan.
Populacijska politika, koju provodi država, morala bi se temeljiti na odgovarajućoj ekonomskoj, agrarnoj, regionalnoj razvojnoj i kulturnoj politici – bitno različitoj od dosadašnje. U tom pogledu vrlo je značajno da se popravi i dalje nepovoljan položaj poljoprivrede u odnosu na industriju i usluge, da se pređe na decentralizirani model pomno odabrane industrijalizacije i urbanizacije, te da se puno više investira u prometnu i komunalnu infrastrukturu seoskih područja.
Nakon provedenog popisa stanovništva u Hrvatskoj, ova tema postaje sve više aktualna, zaključuje Milardović, te nije slučajno što se ovogodišnji Forum održava u Šibensko-kninskoj županiji, prema posljednjem popisu stanovništva najviše demografski pogođenoj od svih jadranskih županija. U odnosu na prethodni popis stanovništva, u šibenskom kraju je 12 751 stanovnika manje, a pad iznosi 11,66 posto.
-Ako se tako nastavi, na dugi rok neće nas više biti, a moj veliki prigovor odnosi se na sve Vlade unatrag 30 godina, i lijeve i desne, koje nisu napravile ni izdaleka dovoljno da se ti trendovi ublaže. Demografski osiromašen prostor bez proizvodnje hrane postaje pitanje nacionalne sigurnosti, istakao je govornik.
-Ima li smisla da sada radnu snagu za čitav niz poslova tražimo po svijetu, a da naši ljudi odlaze iz zemlje!? - pita se Milardović.
Za prof. dr. sc. Ivu Grgića s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, jednog od panelista, turizam je bio „pravi udarac čekićem u čelo” poljoprivredi, dočim su ljudi shvatili da za manje rada u turizmu mogu uprihoditi dosta više nego od plodina s polja. S time izostaje sinergijski učinak turizma i poljoprivrede, međutim, u zadnje vrijeme javlja se ideja o povezivanju i to će biti velika prilika za oporavak jadranskog agrara i ruralnih područja, smatra Grgić.
-Mi ovdje govorimo o mediteranskoj politici u poljoprivredi koja još uvijek ne postoji, no ministarstvo je voljno što skorije posebno tretirati mediteranski prostor. Država međutim, nije svemoguća, te je velika odgovornost na stanovništvu toga područja da pokaže inicijativu, prema čemu bi se onda određivale državne mjere. Mi smo u prošlosti imali puno projekata gdje se planiralo odozgo, no bez odjeka u lokalu, zaključio je Ivo Grgić.
Robert Hadžić, konzultant i stručnjak za poljoprivredu i ruralni razvoj također je jedan od panelista. On je i čovjek s terena i smatra da problemi, ma koliko ih bilo, nisu nerješivi. Uz određene mjere i instrumente i mogućnost razlilčitih fondova, ciljevi nisu nemogući, a negativni trendovi u poljoprivredi mogli bi se u kratkom roku promijeniti. Naravno, prvo treba motivirati mlade putem obrazovnog sustava, usporedo sa stimulativnim mjerama države poput smanjenja poreza i drugih rasterećenja, da ljudi mogu živjeti od agrara.
Treba napraviti kao u susjednim zemljama Mediterana, gdje je poljoprivreda u daleko boljoj poziciji, kazao je Hadžić i naveo primjer mladih kozara na Sardiniji, bračnog para kojima je država propisala 30 posto jeftinije troškove zdravstvene zaštite, a na početku posla dobili su i 35 tisuća eura nepovratne državne pomoći. A mi uistinu imamo mogućnost da kroz turizam prodajemo ekološki uzgojene proizvode agrare. Ne da ih dajemo budzašto, nego skuplje s obzirom na način proizvodnje. To je orijentacija i EU, tako da ne vidim razloga da se razvoj agrara ne dogodi. Prema Hadžiću, država bi poljoprivrednu politiku trebala spustiti prema lokalu, a onda da zadrži kontrolu provedbe – i dakako, trošenja novca. Koliko je važno osigurati poticaje, jednako je bitno ustanoviti nadzor utroška novca, smatra Robert Hadžić.
