Dom zdravlja Šibenik, najveća je ustanova primarne zdravstvene zaštite na području županije, koja sa svojim ambulantama pokriva područje od Rogoznice do Pirovca, Skradin i njegovo zaleđe, te otoke Zlarin, Prvić, Kaprije i Žirje.
U pravilu se, s većim ili manjim razlogom, najčešće govori i piše o ambulantama i timovima opće obiteljske medicine, što je glavna tema i ovog teksta. Međutim, treba navesti da su pod "okriljem" šibenskog Doma zdravlja i 19 timova stomatološke zdravstvene zaštite, dva tima zdravstvene zaštite žena, dva tima zdravstvene zaštite predškolske djece, devet timova sanitetskog prijevoza, 16 timova patronažne zdravstvene skrbi te jedan palijativni tim s koordinatorom. U sastavu Doma zdravlja su i po jedan tim sportske medicine, specijalističke protetike, oralne kirurgije, zubnog rendgena i ortodoncije. Ukupno je zaposlenih 178 djelatnika među kojima je i šestero u upravi. No, vratimo se općoj obiteljskoj medicini. Trenutno je 19 timova zaposleno u Domu zdravlja, odnosno ugovoreno s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, a 20 je timova koncesionara koji koriste ambulante u vlasništvu ove ustanove.
– Broj timova opće obiteljske medicine se gotovo svake godine mijenja jer pojedini doktori odlaze u koncesiju, a drugi se vraćaju Domu zdravlja. Ili, kad neki od liječnika ode u mirovinu Dom zdravlja preuzima tu ambulantu. Inače, prema zakonskim odredbama najmanje 25 posto liječnika opće obiteljske medicine treba biti u sastavu doma zdravlja. Međutim, kod nas je to znatno više zbog toga što ima dosta nerentabilnih ambulanti i one liječnicima nisu atraktivne za uzimanje u koncesiju. Drugim riječima nemaju dovoljan broj pacijenata – kazuje ravnatelj šibenskog Doma zdravlja Joško Jurić.
COVID ambulanta i sanitet
Od kako smo suočeni s epidemijom koronavirusa o općoj obiteljskoj medicini i njezinim djelatnicima puno se priča, nerijetko kudi i "razapinje" umjesto da ih se pohvali. A upravo su timovi opće obiteljske medicine i služba sanitetskog prijevoza, reći će Jurić, najzaposleniji.
– Slobodno mogu reći da su upravo oni u ožujku, travnju i svibnju kad još nitko u svijetu nije imao jasnu sliku što nam donosi COVID-19, odigrali ogromnu ulogu. Najveći teret, pored bolnica i Zavoda za javno zdravstvo, pao je na njih. Liječnici obiteljske medicine i njihove sestre ili tehničari u ovom slučaju su taj prvi "filter" i prvi su izloženi opasnosti od zaraze ukoliko im dođe oboljela osoba. Kao što je poznato, mi smo odmah u ambulanti u Crnici, organizirali COVID ambulantu, a smjene su 24 sata držali upravo timovi opće obiteljske medicine, neovisno o tomu jesu li zaposleni u Domu zdravlja ili su koncesionari. Svi su imali radnu obavezu, koja je i dalje na snazi, i zaista se nitko nije tomu protivio. Po rasporedu su dežurali u COVID ambulanti, javljali se na telefon, uzimali briseve, a druge dane normalno radili u svojim ambulantama. Bilo je to izuzetno teško razdoblje, jedna sasvim nova situacija za sve nas, ali su izuzetno dobro odradili posao. Svaku pohvalu zaslužuju i naši u službi saniteta koji su dnevno znali prevoziti po troje ili četvero oboljelih od korone, a posebno su bili angažirani i oni i naši liječnici kad smo imali slučaj karantene na Murteru – govori Jurić.
Dežurstvo u "kontejneru"
Krajem svibnja, COVID ambulanta u TEF-u prestala je s radom, a ponovo je organizirana ambulanta posebnog dežurstva u prizemlju zgrade Doma zdravlja u Šibeniku, koja radi subotom, nedjeljom i praznicima. U njoj dežuraju timovi opće obiteljske medicine Doma zdravlja i koncesionari. Sva testiranja na koronavirus od tada se provode u Zavodu za javno zdravstvo, s tim što svi pacijenti koji imaju potrebu za testiranje mogu se javiti svom odabranom liječniku obiteljske medicine koji izdaje uputnicu. Naravno, sve se treba odraditi prema točno utvrđenim smjernicama.
– Naši liječnici, medicinske sestre i tehničari dobro su educirani i znaju kako treba postupati u situaciji ako se sumnja na zarazu COVID-om. A uz sav posao koji rade, a on je u turističkoj sezoni ma kakva ona bila, uvijek povećan, i danas prema rasporedu dva sata dnevno rade u COVID ambulanti, u kontejneru za uzorkovanje koji je u kolovozu postavljen u krugu naše Opće bolnice. Ponedjeljkom, srijedom i petkom radi prije podne, a utorkom i četvrtkom poslije podne. U dogovoru sa Zavodom za javno zdravstvo u COVID ambulanti naši timovi uzorkuju, uvjetno rečeno, zdrave pacijente koji idu na bolničko liječenje, te one koji zbog putovanja ili prirode posla moraju imati potvrdu o testiranju na COVID-19, dok osobe kod kojih se sumnja na zarazu uzorkuju djelatnici Zavoda – kaže Jurić.
Kaže da su, kad se radi o epidemiji korone, dolasku jeseni i zime, a s njima gripe i drugih sezonskih virusa u organizacijskom smislu u šibenskom Domu zdravlja spremni, te da imaju dovoljne količine zaštitne opreme. Ali...
– Kao i druge zdravstvene ustanove i naša je suočena s problemom nedostatka liječnika, a u zadnje vrijeme i medicinskih sestara, posebno kad se radi o osiguravanju zamjena zbog godišnjih odmora, bolovanja ili nekog drugog razloga. Doduše, kod nas se prije nekoliko godina dogodila smjena generacija liječnika tako da se nismo našli u problemima u kojima su kolege u domovima zdravlja po Hrvatskoj, što čujem na zajedničkim sastancima. S obzirom na to da imamo potpisan ugovor o suradnji sa Zavodom za hitnu medicinu i Općom bolnicom Šibenik, njihovi liječnici, sestre i vozači dolaze na zamjenu kod nas, a naši kod njih i tako se "krpamo". Godišnji odmor se ljeti koristi po dva tjedna i naši su djelatnici svjesni da drugačije ne može – kaže Jurić.
Za specijalizante nema novaca
Upitan zbog čega, prema našim informacijama, dvadesetak godina Dom zdravlja ili Županija kao osnivač ustanove, nisu financirali niti jednu specijalizaciju za liječnika opće obiteljske medicine Jurić je odgovorio:
– Ne znam da li je to 20 godina, ali zadnjih deset, koliko sam ravnatelj, nismo imali niti jednu. Problem je i novac, ali i (ne)zainteresiranost liječnika. Prije dvije godine bili smo u mogućnosti iz europskih fondova financirati specijalizaciju za liječnika obiteljske medicine, raspisali smo natječaj i nitko se od naših nije javio. Dogodila se tada i smjena generacija i sada u velikom broju ambulanti imamo mlade liječnike. Danas imamo petero liječnika koji su iskazali interes za specijalizacijom i žele ostati u obiteljskoj medicini. O tomu sam izvijestio osnivača i plan je da Županija, ukoliko bude bila u mogućnosti, izdvoji sredstva za tu namjenu. Dom zdravlja sam financira specijalizaciju iz ortodoncije i medicine rada i to nas jako opterećuje, tako da sami ne možemo financirati niti jednu drugu specijalizaciju – kaže ravnatelj.
Nabavka vozila i opreme
Kad je riječ o nabavci aparata i uređaja za potrebe službi primarne zdravstvene zaštite, uvijek nešto treba. Koncesionari sami brinu o svojoj ambulanti, a Dom zdravlja kojemu je osnivač Šibensko-kninska županija, prema prioritetima nabavlja aparate i uređaje u pravilu iz takozvanih decentraliziranih sredstava za zdravstvo, koja u Županiju "stižu" iz državnog proračuna, a ona ih dalje raspoređuje.
– Sredstva koja dobijemo nisu dostatna za sve što nam je potrebno, tako da 40 posto sredstava moramo pokriti iz vlastitih prihoda. Stoga ćemo i dalje prema prioritetima održavati i ulagati u ambulante. U sljedećem razdoblju trebali bismo nabaviti nove stomatološke stolice jer su u većini ordinacija one stare od 10 do 15 godina. Nedavno su sva tri županijska doma zdravlja, Šibenik, Drniš i Knin, preko Fondova EU-a dobili ginekološke i pedijatrijske ultrazvučne aparate, sterilizatore i drugu sitnu, ali vrijednu opremu. Nama je veliki problem obnavljanje sanitetskih vozila, jer godišnje svako u prosjeku prijeđe sto tisuća kilometara. Voze prema Zagrebu, Splitu, Rijeci, raznim toplicama, tako da kompletan vozni park godišnje prijeđe oko milijun kilometara. Za četiri godine ta vozila su u biti izraubana i stoga nastojimo, a za sada i uspijevamo, godišnje nabaviti jedno do dva nova vozila kako bismo imali zadovoljavajući i siguran vozni park – na kraju će Jurić.