Europski sud za ljudska prava presudio je da je Goranu Vlahovu, nekadašnjem povjereniku šibenske podružnice Sindikata carinika Hrvatske, povrijeđeno pravo na slobodu udruživanja, zbog čega mu država treba isplatiti odštetu od 5000 eura.
Povjerenik koji je dobio spor pred sudom u Strasbourgu je početkom 2007. odbio učlaniti 15-ero carinika u taj sindikat pa je kazneno prijavljen i pravomoćno osuđen po hrvatskom zakonu za povredu prava na udruživanje.
Sud u Strasbourgu je primijetio da je taj sindikat djelovao kao neovisna i samostalna organizacija od 30-ak članova te da nije bio jedini sindikat koji je u to vrijeme predstavljao carinike.
Dakle, ništa nije upućivalo da bi 15 potencijalnih članova pretrpjelo bilo kakvu štetu ili poteškoće u pogledu uvjeta zaposlenja zbog njihove nemogućnosti da se pridruže tom sindikatu jer su se slobodno mogli pridružiti drugom postojećem sindikatu, osnovati vlastiti ili zaštititi svoja prava kroz sudski postupak u vezi s uvjetima zapošljavanja, zaključio je ESLJP.
Također nije bilo naznaka da su budući članovi bili podvrgnuti diskriminatornom postupanju, već je spor nastao oko pitanja je li povjerenik postupio na neopravdan i nerazuman način kršeći pravila sindikata kad je odbio primiti nove članove.
Povjerenik je nakon promjene članstva u sindikatu smijenjen s dužnosti iako ne postoje podaci iz kojih bi se dalo zaključiti da nije zastupao interese sindikata ili drugih članova sindikalnog ogranka.
Ujedno, postojale su uspostavljene procedure koje su budućim članovima omogućile da se eventualno učlane u sindikat, a postupci podnositelja nisu imali za cilj uskratiti im prijem kao takav, već odgoditi odlučivanje o proširenju članstva do nadolazeće redovne godišnje skupštine sindikata, smatra sud u Strasbourgu.
ESLJP je primijetio i da su presude hrvatskih sudova bile vrlo sažete i neobrazložene u pogledu usklađenosti postupanja s pravilima i statutom sindikata te da su odbili izvođenje dodatnih dokaza koji su mogli rasvijetliti okolnosti u kojima su se potencijalni članovi htjeli pridružiti sindikatu.
"Imajući u vidu propuste hrvatskih sudova da ispitaju sve relevantne okolnosti predmeta u svjetlu prakse Europskog suda te nepostojanje štete na strani budućih članova sindikata kao i nepostojanje diskriminatornog motiva u postupanju podnositelja zahtjeva, Europski sud je zaključio da je uslijed navedenog došlo do povrede prava na slobodu udruživanja podnositelju, izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.