U modernom svijetu koji teži što odgovornijem i aktivnijem odvajanju otpada i koji poziva na očuvanje okoliša, prirode, voda i zraka njegovim pravilnim odlaganjem i recikliranjem, Šibenik je izgleda, miljama daleko od cilja. Zašto, pitate se? Pa zato što na gradskom području i dalje postoji znatan broj građana ili "građana" koji svoje smeće bacaju gdje stignu. Ne kažemo da među nama nema odgovornih i poštenih koji svoj otpad odvajaju i odlažu na za to predviđena mjesta te redovito plaćaju mjesečnu naknadu za njegovo zbrinjavanje, no činjenica je da ti isti ljudi plaćaju i odvoz smeća koje nije njihovo.
Naime, prema podacima koje je objavio Zeleni grad u razdoblju od 1. siječnja do 31. srpnja ove godine, 2498 korisnika iz kategorije kućanstava i 391 poslovni subjekt nikad nisu predali svoj otpad komunalcima da ga odvezu, niti su ga evidentirali na kartici a zaista je nemoguće povjerovati da ga u domaćinstvima ne proizvode. Od toga još više zabrinjava činjenica da ih Zakonom o gospodarenju otpadom niti bilo kojim drugim propisom nije moguće prisiliti da svoj otpad prijave.
Grad je pokušao regulirati odlaganje miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada, ujedno i smanjiti mogućnost stvaranja divljih deponija ugradnjom podzemnih kontejnera a za evidenciju količine odloženog otpada trebale su služiti kodirane kartice. Svako provlačenje kartice iznosilo je četiri kune na račun korisnika, jednako kao i iznošenje kante pred dvorišna vrata.
Nedugo nakon uvođenja, kartice su ukinute jer je praksa pomela svu dobru teoriju i namjere. Sve više otpada bilo je pored kontejnera, a ne u njima, te je jedino rješenje da se sačuva čist grad bilo da se kontejneri otvore do daljnjeg. Kartice su ukinute i zato jer podzemni kontejneri nisu postavljeni na svim predviđenim lokacijama i tek će tada opet u upotrebu. Budući da su se mjesečne naknade obračunavale prema karticama, odnosno prema zbroju njihovih očitavanja kao i po učestalosti iznošenja kućnih kanta pred vrata, postavlja se pitanje na temelju čega građani sada plaćaju zbrinjavanje svog, a očito je i tuđeg otpada?
-Svi korisnici podzemnih kontejnera priključeni su na sve postavljene podzemne kontejnere i raspoređen im je zajednički udio prema ukupnom volumenu spremnika. Udio se računa na temelju broja članova kućanstva, a o tome ovisi i cijena pražnjenja spremnika uz ovaj fiksni dio. Po istom principu mjesečna naknada obračunava se i korisnicima otvorenih kontejnera odnosno korisnicima usluga Zelenog grada na područjima koja još nisu pokrivena podzemnim spremnicima – kaže nam Damir Lambaša, rukovoditelj sektora financijsko – računovodstvenih poslova Zelenog grada.
Zvuči fer i korektno, no izgleda da u praksi baš i nije. Primjerice, dvočlanim kućanstvima s različitih područja Šibenika, mjesečne naknade itekako variraju. Neka kućanstva plaćaju oko 50 kuna, neka oko 100, a nekima cijena dođe i do 150 kuna mjesečno. Količine se ne evidentiraju jer se kartice ne koriste, a da jedno dvočlano kućanstvo odlaže za toliko veću količinu otpada od drugog, također je teško povjerovati. Stoga se kao jedino logično rješenje nameće pretpostavka da su neki šibenski kvartovi na frekventnijim ili pristupačnijim mjestima za usputno odlaganje otpada onih neodgovornih građana zbog čega se naravno, povećava učestalost pražnjenja kontejnera. Proporcionalno, korisnicima se tako povećava mjesečna naknada.
-Fiksni dio mjesečne naknade isti je za sve, ali varijabilni dio ovisi o obujmu spremnika i naravno o učestalosti njegovog pražnjenja. Logično je da oni koji otpad pravilno odvajaju, manje puta bacaju smeće pa ga tako mi i rjeđe odvozimo. Tamo gdje se otpad gomila odnosno gdje se baca učestalije i više, stvara se potreba za češćim odvoženjem, a time se automatski povećava taj varijabilni dio – govori Lambaša.
Podzemni kontejneri sa sustavom očitavanja kartica objektivno su dobra ideja koja bi s jedne strane građane vrlo lako mogla potaknuti na pravilno odvajanje otpada, a s druge pak strane im na transparentan način naplaćivati zbrinjavanje jer je matematika ovog plana vrlo jednostavna – koliko odlažete, toliko plaćate. Problem nastaje tamo gdje treba nastupiti građanska odgovornost i korektnost prema drugima. Složit ćemo se da nije nimalo pravično plaćati zbrinjavanje i odvoz tuđeg otpada, a hoće li se scenarij njegova gomilanja oko kontejnera ponoviti kada se kartice vrate u upotrebu, ostaje za vidjeti. Imamo čist grad, no zahvaljujući "nečistim" računima zbog isto takvih obraza dijela sugrađana.