U povodu obilježavanja 400. obljetnice smrti Fausta Vrančića povjesničara, jezikoslovca, izumitelja, diplomata, inženjera, svećenika i biskupa, Grad Šibenik je postavio spomen - ploču na njegovoj rodnoj kući u Šibeniku.
- Faust Vrančić zasigurno je jedan od najpoznatijih Šibenčana iz vremena renesanse koji je svojim izumima te radom na polju jezikoslovlja i povijesti ostavio trag na svjetskoj razini. Spomen - ploča koju je Grad dao izraditi i postaviti je podsjetnik da je Faust živio upravo u ovoj kući te da ga ispred svih epiteta krasi onaj da je Šibenčanin- rekao je zamjenik gradonačelnika Danijel Mileta.
Vrančić je rođen 1. siječnja 1551.godine u Šibeniku, a umro je 20. siječnja 1617.godine u Mlecima, dok je njegovo tijelo pokopano u crkvi sv. Marije od Milosti na otoku Prviću, gdje je bio obiteljski ljetnikovac Vrančićevih.
Obrazovao se u Požunu, kod strica Antuna Vrančića, potom je u Padovi studirao filozofiju i pravo. Od njegovih brojnih djela najznačajniji su: 'Rječnik pet najodličnijih europskih jezika, latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga' tiskan 1595.; potom „ Machinae novae“- 'Novi strojevi Fausta Vrančića', knjiga tiskana 1595.godine, s crtežima vlastitih i tuđih izuma koje prate i opis samih izuma, ' Život nekoliko izabranih divic'...
- Zadnjih desetljeća Faust Vrančić postaje sve više predmet istraživanja. Medaljon s njegovim likom ugrađen je na rektorski lanac Sveučilišta u Zagrebu 1969.godine, dok je 1992. godine Sabor ustanovio i Državnu nagradu tehničke kulture Faust Vrančić. Iduće godine postavljeno je njegovo poprsje u Parku skulptura velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike u Tehničkom muzeju u Zagrebu. U čast ovom velikanu održava se i godišnja manifestacija ' Kreativni dani Fausta Vrančića' u okviru Memorijalnog centra Faust Vrančić na otoku Prviću- rekao je Vilijam Lakić, ravnatelj Gradske knjižnice Juraj Šižgorić.
