Odgovorna politika jedina može zaštititi prostor kao jedan od najznačajnijih resursa kojim društvo raspolaže. Legislativa i prostorno-planska regulativa može biti savršena, no nema te politike koja zakonske propise ili prostorne planove iz određenog interesa neće promijeniti onako kako njoj odgovara. Tako je i u Šibeniku i u Splitu, a primjera je mnogo, od pumpe na šibenskoj rivi do "tradicijske" gradnje na Marjanu. Ipak, u toj je priči Šibenik u znatno povoljnijem položaju jer, za razliku od drugog najvećeg grada u Hrvatskoj, ima razvojnu strategiju.
Kazano je to, uz ostalo, na tribini "Prostorno planiranje između javnih i poslovno-političkih interesa" koju su u šibenskoj Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić večeras zajednički organizirali Udruga TRIS i Kuća ljudskih prava. Na skupu kojeg je moderirala kolegica Davorka Blažević sudjelovali su Diana Magdić, sociologinja aktivna u splitskoj Udruzi Teserakt, Dragan Žuvela, predsjednik Društva arhitekata Split, Dario Crnogaća, predsjednik Društva arhitekata Šibenik te Dražen Hofman (GONG) koji je govorio o mogućnostima građana da utječu na prostornoplanske dokumente.
Predstavnici Grada Šibenika su izostali opravdavši nedolazak, a iz Šibensko-kninske županije pozivu su se odazvali Damir Lučev, šibenski gradski vijećnik i ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje i Sanja Slavica Matešić, pročelnica Županijskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove.
Iako je na početku skupa kazano kako tribina nije posvećena spornoj INA-inoj benzinskoj crpki na šibenskoj rivi o kojoj se zadnjih mjeseci govorilo na različitim institucionalnim i neformalnim razinama, ta se tema višekratno nametala u raspravi. O njoj je govorio arhitekt, ujedno i investitor budućeg hotela u nekadašnjoj "Revijinoj" zgradi Zoran Popović, kao i njegov poslovni partner u istom projektu Ante Mioč, gradska vijećnica sa Nezavisne liste Stipe Petrina Iris Ukić-Kotarac, bivši šibenski dogradonačelnik i saborski zastupnik Petar Baranović...
Razlog je, rezimirala je Davorka Blažević, činjenica što je to najsvježiji primjer koji je, dodala je, toliko apsurdan da ga je nemoguće preskočiti.
- Nitko u privatnom razgovoru, čak ni ljudi u vrhu stranke koja je u gradu na vlasti, nisu za ostanak benzinske crpke na šibenskoj rivi. Priča bi bila bitno drugačija da je i građanima, a i potencijalnim investitorima jasno kazano kako je koncesija toj crpki produžena za narednih 20 godina kao rezultat nagodbe Grada i INA-e oko hipoteke koju je INA imala na prostoru TEF-a. Taj prostor je jedan od najvrijednijih prostora u gradu za njegov budući razvoj. Da se nije oslobodio hipoteka, Šibenik na prostor TEF-a ne bi mogao računati idućih 50 i više godina. U tom smislu razumijemo da je takva nagodba vezala ruke gradskoj vlasti ali to se naprosto nije jasno kazalo već je slučaj poprimio apsurdne razmjere-istaknula je moderatorica.
Na tribini se, inače, govorilo i o potrebi raspolaganja prostorom kao općim dobrom, interdisciplinarnog pristupa izradi prostornih planova, ulozi društava arhitekata i izrađivača, izostanku građana, pa i vijećnika predstavničkih tijela sa javnih rasprava o urbanističkim planovima, izmjeni regulative u ovisnosti o željama potencijalnih investitora te mnogim drugim pitanjima.