Na Krapnju, najnižem otoku na Jadranu, površine samo 36 hektara, tridesetih godina prošlog stoljeća stalno je živjelo 1560 ljudi, a pred kraj 18. stoljeća čak 135 obitelji. Točno onoliko koliko na njemu danas ima stanovnika. A kad sezona krene, na Krapnju boravi i tri puta više turista nego što je školjara.
Malen i nekoć prenapučen otok Krapanj, s tlom uzdignutim nad morem manje od metar i pol, kroz povijest se može podičiti tradicijom nadaleko poznatog spužvarstva, ronilaštva, samostanom i crkvom sv. Križa iz 16. stoljeća s vrijednim umjetninama, prvom seoskom osnovnom školom u šibenskom kraju i jednom od najstarijih uljara u Dalmaciji, "mlinom za ulje" iz 1584. godine, koja je radila sve do osamdesetih godina prošloga stoljeća.
Bratovština sv. Lovre
O bogatstvu materijalne i duhovne kulture Krapnja pisao je u 18. stoljeću i putopisac Alberto Fortis u knjizi "Viggio in Dalmatia". U novije doba, među inima, i šibenski kroničar don Krsto Stošić u poznatom djelu "Sela Šibenskog kotara" iz 1941. godine.
Stara uljara s velikim mlinskim kamenom, pokretanim ljudskom silom ili snagom tovara, pripadala je u početku Bratovštini sv. Lovre i više je puta kroz stoljeća mijenjala vlasnike. Od godine 2005. vlasništvo je obitelji Tudić s Brodarice, koja vodi poznati restoran "Zlatna ribica".
Tijekom vremena više je puta obnavljana, temeljito u 19. stoljeću. Danas je to muzejski prostor prastaroga zanata, koji rado obilaze turisti i u kojem je sačuvan i izvorni kutak uljare kakva je bila u početku.
Godine 2004. Krapanj je, kako to stoji na brončanoj ploči na rivi, obilježio i 300. obljetnicu početka lova na spužve.
U ophodu otokom pratio nas je vlasnik uljare Branko Tudić. Dok je uljara još zatvorena za posjetitelje, u njoj caruje mir s mirisom povijesti. Ali, kako navodi Tudić, uljara bi se uz manje dorade brzo mogla staviti u pogon.
U blizini je i galerija spužava i suvenirnica "Žitak" obitelji Jurić.
Ondje su se održali tragovi djelatnosti stare tri stoljeća, s nekoliko obitelji ronilaca i spužvara na Krapnju i susjednoj Brodarici koje se i danas bave lovom na spužve.
'Veliko uho'
– I danas, nakon tri stoljeća, uporaba morskih spužava u kućanstvu, kozmetici, kao i u druge svrhe, nije iščeznula. Glavno je svojstvo prirodne spužve to što nema statičkoga elektriciteta i zato upravo u kozmetici ima široku primjenu – rekla nam je vlasnica Divna Jurić pokazujući nam široku, plosnatu spužvu nazvanu "veliko uho", koja je vrlo tražena.
Nekoć su se spužve lovile i velikim ostima u vodama Žirja i drugih naših otoka, ali i na širem prostoru Sredozemlja. Ronioci su došli kasnije, prije šezdesetak godina. Sačuvali smo dio ronilačke opreme, odijelo s kacigom i olovnim čizmama, kao i stari uređaj za ručno tlačenje zraka roniocu pod vodom. Komplete takve opreme imala je zadruga "Spužvar", od koje je danas ostalo samo ime. Ali, eto, ostao je "Žitak".
A u hotelu "Spongiola" službenica Nicol Baić pokazala nam je dio takve opreme izložene u posebnom muzejskom odjeljku, koja je pripadala legendarnome krapanjskom spužvaru Jerku Tanfari.
Naposljetku, obišli smo i crkvu sv. Križa sa samostanom, posvećenu 1523. godine. Danas je taj kompleks, koji vodi gvardijan fra Ivan Lelas, i muzej umjetnina. Među njima posebno mjesto zauzima velika slika "Posljednja večera", jedno od kapitalnih djela venecijanskoga slikara Francesca di Santacrocea, a tu je i slika Bogorodice iz kasnogotičkoga doba i knjižnica s 23 inkunabule.
Tunel s akvarijem
Prema podacima Turističke zajednice Krapanj-Brodarica, u protekloj 2017. godini na njihovu je području ostvareno 166.812 noćenja, dok ih je 2016. bilo 154.100. U 410 privatnih objekata, tri kampa i hotelu ima 2600 raspoloživih kreveta, većim dijelom visoke kategorije. Uz to, na području Krapanj-Brodarica ima i 200 nekomercijalnih objekata, kuća za odmor – vikendica.
Zanimljivo je da je TZ, s ostalim čimbenicima Grada Šibenika i Županije, među projektima za razvoj Brodarice i otoka Krapnja uz pomoć EU fondova osvježio i stari, sada modernizirani plan gradnje pješačkoga spoja – tunela između Brodarice i Krapnja, nazvanog mostun, s velikim prirodnim akvarijem, kao posebne atrakciju te nevelike, ali po svemu zanimljive turističke rivijere.