U Poduzetničkoj zoni Podi u vlasništvu Grada Šibenika, smještenoj desetak kilometara od grada, zadnjih nekoliko godina izgrađeno je i u funkciju stavljeno sedam novih pogona u kojima je ukupno otvoreno 350 novih radnih mjesta.
Točnije, prije četiri godine u zoni je bilo zaposleno 950, a danas je 1300 radnika u ukupno 35 poduzeća i proizvodnih pogona. Trenutno su u izgradnji četiri nova objekta u kojima će biti otvoreno tridesetak novih radnih mjesta, a riječ je o domaćim investitorima.
Tvrtka “Atlas Grubišić” će u hali na Podima pokrenuti proizvodnju hidrauličnih crijeva za teške građevinske strojeve te njihovo servisiranje. Druga je tvrtka "Termes Podi" d.o.o. koja će proizvoditi ventilacijske kanale i različitu drugu metalnu galanteriju, a bavi se i montažom, servisom i održavanjem opreme za grijanje, plin i klimatizaciju.
“Ultima auto” i “Automehanika Gavran” tvrtke su koje će se baviti servisiranjem automobila, te proizvodnjom nekih manjih dijelova za potrebe servisiranja. Proizvodnja i rad u objektima startat će u prvoj polovici sljedeće godine.
Pogoni za energene
- Uskoro će poduzeće "Sense Esco" d.o.o. početi izgradnju pogona energene na biomasu, a prošlog petka Grad Šibenik je raspisao natječaj za prodaju još jedne parcele površine 2750 četvornih metara za poduzeće koje već posluje i ima 20 djelatnika. Krajem studenoga bit će raspisan još jedan natječaj za prodaju još jedne parcele - kaže direktor Poduzetničke zone Podi Jakov Terzanović te dodaje da je razvoj malog i srednjeg poduzetništva u zoni pozitivan primjer gospodarskog restrukturiranja i razvoja, nakon propasti velikih poduzeća koja su postala šibenska prošlost.
Valja napomenuti da je zona potpuno infrastrukturno uređena, relativno je blizu autoceste, luke i samog grada, a među prvim je zonama u Hrvatskoj koja je spojena na sustav odvodnje što je ogroman plus.
- Ne smijemo zaboraviti i činjenicu da je u svibnju 2015. godine Agencija za investicije i konkurentnost Republike Hrvatske proglasila našu zonu najboljom poduzetničkom zonom u Hrvatskoj što je vrlo važno i za samu promidžbu zone na domaćem i stranom tržištu kapitala, a te smo godine dobili i Nagradu Grada Šibenika za uspješan rad - podsjetio je Terzanović.
S obzirom na to da gospodarska kretanja, interesi ulagača i samog vlasnika zone, nalažu nove sadržaje na Podima, prošle godine donesene su treće izmjene Urbanističkog plana uređenja Poda, pa je među ostalim u zonu ucrtana i markica za helidrom.
Kad će njegova izgradnja početi, Terzanović u ovom trenutku ne zna. No, da je on Šibeniku potreban, nema dvojbe a tako su razmišljali i vijećnici Gradskog vijeća kad su donosili izmjene i dopune UPU-a.
Sve više zahtjeva
- Šibensko-kninska županija i naš grad nemaju helidrom, a razvoj turizma i gospodarstva uopće nameće njegovu potrebu. Često nam to pitanje postavljaju i potencijalni ulagači, jer očito je da helidrom danas nije luksuz već potreba. Dakle, prostora za heliodrom na Podima ima te bi trebalo krenuti u izradu idejnog projekta, proučiti zakonsku regulativu, vidjeti koje sve preduvjete treba ispuniti da bi se uopće moglo o njegovoj gradnji govoriti, a tek onda krenuti u izradu potrebnih studija - govori Terzanović.
Nadalje, kod izmjena Urbanističkog plana uređenja zone, a u koordinaciji sa Županijskom obrtničkom komorom, ucrtana je i jedna mini obrtnička zona. Naime, prije izmjena najmanja parcela koju se moglo kupiti bila je 2500 kvadrata. Pokazalo se da je obrtnicima to preveliko, pa sada imaju mogućnost kupnje parcela od 500 kvadrata u takozvanoj obrtničkoj zoni.
- U izmijenjeni UPU ucrtan je i terminal za kamione, što je vezano uz planove rješavanja prometa u mirovanju u gradu Šibeniku, a također smo predvidjeli i dio za sportsko-rekreacijsku namjenu što u budućnosti otvara mogućnost izgradnje sportskih dvorana komercijalnog tipa, jer smo i za to imali upita - na kraju će Terzanović.
UVJETI ULASKA U ZONU
Proizvođači oslobođeni komunalija
Zona Podi planski obuhvaća ukupno 5,5 milijuna četvornih metara prostora od čega je 2,2 u vlasništvu Grada Šibenika, a izgrađeno je 1,2 milijuna četvornih metara što znači da slobodnih parcela ima dovoljno. Uvjeti ulaska u zonu od njezina osnivanja nisu se mijenjali, što je u poslovnom svijetu jako važno.
- Cijena četvornog metra zemljišta od osnivanja zone do danas iznosi pet eura, apsolutno preferiramo proizvodnu djelatnost koja je maksimalno oslobođena komunalnih davanja - kaže Terzanović.
Terzanović:
U svibnju 2015. Agencija za investicije i konkurentnost proglasila je našu zonu najboljom u Hrvatskoj što je vrlo važno i za samu promidžbu zone na domaćem i stranom tržištu kapitala