Iako se zbog drugih aktualnih domaćih i svjetskih tema te zbog turističke sezone koja je u Hrvatskoj izvrsno krenula, epidemija korone našla u "trećem planu" i nije više udarna vijest, virus je tu, među nama. Nije nestao i nitko ne može predvidjeti koliko dugo ćemo se još s njim i njegovim mutacijama susretati, obolijevati i liječiti, no činjenica je da je zadnjih tjedana i službeni broj oboljelih u našoj zemlji porastao. Tako je u Šibensko-kninskoj županiji u proteklom tjednu, od 20. do 26. lipnja, ukupno 218 osoba oboljelo od COVID-19, duplo više nego u tjednu ranije kada je oboljelo 111 osoba.
Početkom tjedna, točnije u utorak, na Odjelu infektologije Opće bolnice u Šibeniku bile su hospitalizirane tri osobe oboljele od korone, te jedna u Jedinici intenzivne njege, na respiratoru. Porast oboljelih i najave stručnjaka da će nas nakon ljeta zahvatiti novi, šesti val epidemije, bili su razlogom da na tu temu razgovaramo s ravnateljem županijske Opće bolnice Šibenik, dr. Kristijanom Stipaničevom.
Neće biti lako
– Bilježimo opet porast oboljelih od COVID-a. Međutim, ono što nas tješi u toj situaciji jest činjenica da jako mali broj oboljelih ima teške kliničke slike, pa je samom time i manje hospitaliziranih. A što nas čeka na jesen, vidjet ćemo. S petim valom, koji je bio izrazito žestok, shvatili smo da izlaz iz cijele ove situacije neće biti jednostavan, kao što ništa u životu nije jednostavno.
Kad sam u listopadu prošle godine preuzeo funkciju ravnatelja, odlučio sam, naravno sa svojim suradnicima, da krenemo u pripremanje bolnice za normalno funkcioniranje i u COVID uvjetima. Naime, u posljednje dvije godine kada bi se pojavio jači val COVID-a, neki odjeli bi se spajali, ukidali bismo određene pretrage, zaustavljao se operacijski program… Osobno smatram da nakon dvije godine iskustva s COVID-om trebamo prestati funkcionirati na taj način, jer druge bolesti nisu nestale. Naprotiv, nakon razdoblja epidemije najvjerojatnije ćemo imati eksploziju onkoloških i svih drugih bolesti, jer su brojni pacijenti izbjegavali dolaziti u zdravstvene ustanove na kontrole strahujući od zaraze – kaže dr. Stipaničev.
Da podsjetimo, pojavom epidemije korone i prvih iskustava stečenih s tom bolešću, bivša uprava bolnice, Odjel infektologije, koji prihvaća osobe oboljele od korone, premjestila je na Odjel otorinolaringologije, a COVID jedinicu intenzivnog liječena u Odjel infektologije. U međuvremenu, bilo je dodatnih reorganizacija, ovisno o broju pacijenata oboljelih od COVID-a kojima je bila potrebna liječnička skrb. Nova uprava je "predah" iskoristila i koristi za pripremu novih bolničkih prostora za liječenje oboljelih od korone.
Povoljna pozicija
– Odjel otorinolaringologije se uređuje i više neće biti u funkciji COVID-a, već se u njega vraća stara djelatnosti. Odjel infektologije, s petnaestak kreveta, na svojoj originalnoj lokaciji u tom će slučaju biti temeljni COVID odjel. Nadalje, odlučili smo takozvanu "malu kuću", koja je zasebni paviljon, potpuno prilagoditi za potrebe COVID-a tako da je opskrbimo s dovoljno priključaka kisika, kako bi tu mogli smjestiti najveći broj pacijenata, 45 do 50 osoba. To rješenje nas stavlja u jako povoljnu poziciju i što se tiče ljudskih resursa na koje izrazito pazimo. Naime, do sada smo imali male COVID odjele s 10, 15 ili 20 kreveta i na svakom takvom odjelu morali smo imati od dvije do četiri sestre u smjeni, što iziskuje jako puno medicinskog osoblja koje se brine o pacijentima. Kad sve pacijente smjestimo u jedan veliki odjel, onda broj osoblja možemo smanjiti i bolje se organizirati na način da ne ukidamo druge usluge koje pružamo – govori Stipaničev.
Prostor u "maloj kući" nije privremenog karaktera, dodao je, jer će jednog dana kad prođe pandemija korone služiti za smještaj pacijenata i liječenje drugih bolesti s epidemiološkim prefiksom.
U novoj COVID (re)organizaciji dolazi do promjena i s jedinicom intenzivne njege.
– Ona je do sada funkcionirala na način da tzv. "čistu" jedinicu intenzivne njege izmještamo po bolnici gdje uspijemo, smanjujemo broj kreveta da bi u postojeću jedinicu intenzivne njege koja je velika, zajedno s koronarnom jedinicom napravili jednu veliku COVID intenzivnu. To nije bilo idealno rješenje što se tiče kadrova, tako da smo odlučili prilagoditi prostor uz samu koronarnu jedinicu na Internoj A, samo za COVID intenzivnu njegu.
Rušenjem pregradnih zidova i spajanjem četiri sobe u jednu veliku dobili smo prostor u kojem možemo zbrinuti 20 pacijenata koji zahtijevaju intenzivnu skrb zbog teže kliničke slike. Postavljeno je dovoljno priključaka svih medicinskih plinova koje zahtijevaju respiratori, primopredaja prostora bila je u ponedjeljak, opremu imamo i sada više nećemo morati dirati "originalnu" jedinicu intenzivnog liječenja koja ima osam kreveta za sve ostale ne-COVID pacijente – naglasio je Stipaničev.
'Mala kuća'
Vjeruje kako će ove tri COVID lokacije, s ukupno oko 80 kreveta, u slučaju eventualno jačeg novog vala kakav je bio početkom godine, zadovoljiti potrebe liječenja oboljelih, a da pri tomu bolnica ne smanjuje nikakve usluge na drugim odjelima i operacijski program održi na razini kao što je sada. Treba dodati da je na svakom odjelu osigurana i tzv. COVID soba za pozitivne pacijente koji nemaju COVID simptome i hospitalizirani su zbog neke druge dijagnoze. Inače, bolnica raspolaže s 13 respiratora za COVID odjel, te sedam na takozvanoj "čistoj" jedinici intenzivne njege. Ako bi u novom valu COVID-a trebali još respiratora, posudit će pet, šest iz KBC-a Split, što su činili i ranije, jer za više i nemaju kapacitete. No, Stipaničev vjeruje da za to neće biti potrebe. Kao i s "malom kućom" i s tim prostorom imaju planove za budućnost.
– Da sutra prostor ne bi zjapio prazan, razmišljamo unaprijed i s obzirom na to da bolnica nema internističku intenzivnu jedinicu, a želimo je razviti u našoj ustanovi, ona će biti na toj lokaciji – kaže ravnatelj šibenske bolnice.
Kao i u najvećem broju hrvatskih zdravstvenih ustanova tako i u šibenskoj bolnici nedovoljan broj medicinskih sestara i tehničara je rak-rana, što je posebno došlo do izražaja baš u godinama pandemije koronavirusa. Trenutno ih je zaposleno 380, a realno je u "pogonu" njih 260 do 280. Trideset do 40 sestara je na porodiljnom dopustu ili dužem bolovanju, 35 ima rješenje o invalidnosti i rade četiri sata, a ostalo su kratkoročna bolovanja.
– Gotovo na svakom odjelu nedostaje nam medicinskih sestara i tehničara. Mojim dolaskom na mjesto ravnatelja, odmah smo napravili analizu stanja i došli do izračuna da nam u sljedećih pet godina 100 medicinskih sestara odlazi u mirovinu. To je jedan zabrinjavajući podatak, poglavito iz razloga što smo do sada u šibenskoj Srednjoj medicinskoj školi imali samo jedan razred sestara s prosječno 25 učenika. Neke bi odlazile na daljnje školovanje, tako da bi na tržište rada došlo njih pola.
Ugovori na neodređeno
Nedavno sam s glavnom sestrom bolnice Nikolinom Višnjić Junaković otišao u Medicinsku školu kako bismo provjerili koliko je učenika zainteresirano za rad u bolnici nakon što završe školovanje i došli smo do podatka da ih je petnaestak zainteresirano.
Tim tempom i godišnjom brojkom zapošljavanja mladih medicinskih sestara za pet godina došli bismo do brojke 75, što u praksi znači da već danas gubimo "bitku" sa zapošljavanjem medicinskih sestra i tehničara i znamo da će to vrijeme biti vrlo izazovno. U suradnji s osnivačem škole, Šibensko-kninskom županijom i županovom podrškom, u novoj 2022./23. školskoj godini bit će otvoren još jedan razred za medicinske sestre i tehničare u šibenskoj Medicinskoj školi. A za ove koji su završili i izrazili želju za radom u našoj bolnici, krajem srpnja ili početkom kolovoza raspisat ćemo natječaj za prijem 17 medicinskih sestara i tehničara, pomoći ćemo im u ishodovanju licencija za rad tako da mogu što prije početi raditi.
Početkom mog mandata dobili smo suglasnost od resornog ministarstva za zapošljavanje 40 medicinskih sestara i tehničara na neodređeno, te smo svima koji su radili na određeno radno vrijeme, a bilo ih je 33 dali ugovor na neodređeno – zaključio je ravnatelj šibenske Opće bolnice dr. Kristijan Stipaničev.
Smanjena lista čekanja za magnetsku rezonanciju
– Liste čekanja za pojedine preglede u bolnici nisu ništa veće negoli u drugim zdravstvenim ustanovama, ali smo krenuli gledati na koji način ih smanjiti. Prije svega imali smo veliku listu čekanja za magnetsku rezonanciju i tu smo, uz pomoć glavnog inženjera i voditelja Odjela radiologije napravili način rada da se magneti rade sedam dana u tjednu, gotovo u tri smjene, iskorištavamo aparat maksimalno koliko je to moguće da naprave što više snimki te smo angažirali kolege iz KBC-a Split, uže specijaliste za pojedina područja tijela, da nam očitavaju snimke. Na taj način smo došli do toga da ćemo vrlo brzo imali listu čekanja za magnetsku rezonanciju 30 dana, a možda i kraće, a do sada je to bilo pola godine, pa čak i devet mjeseci za pojedine pretrage.