Što se događa s projektom TEF i tvrtkom Batižele? U dvije godine iz gradskog proračuna bit će angažirano 1,8 milijuna kuna za taj projekt. Zašto?- pitao je SDP-ov vijećnik Joško Šupe gradonačelnika Željka Burića na zadnjoj ovogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća i tako, sasvim neočekivano, reaktualizirao temu koja je ne tako davno predstavljana kao ključna, nosiva tema mandata jednog ministra u Plenkovićevoj vladi.
Ali, dogodilo se da je taj ministar, a radilo se o Goranu Mariću, zaduženom za upravljanje državnom imovinom, smijenjen puno prije negoli se stigao ozbiljno zauzeti da Batižele i TEF donesu Šibeniku i hrvatskom turizmu dodanu vrijednost.
Kako je iz Vlade otišao Marić, koji je TEF proglasio projektom svoga mandata, tako je i priča o Šibeniku za 21. stoljeće pala u sjenu. Doduše, gradonačelnik Burić se vjerojatno se bi složio s tom ocjenom, ali, činjenica je da se na napuštenom, i nikad do kraja saniranom zemljištu TEF-a, još uvijek ništa ne događa, pa nije nikakvo čudo da je vijećnika Šupu začudio proračunski izdatak za projekt Batižele od gotovo 2 milijuna kuna u dvije godine. O čemu se radi?- pitao je.
U međuvremenu, gradskim kuloarima proširile su se i glasine kako je projekt TEF propala stvar, da je gradonačelnik zbog njegove “blokade” intervenirao i kod premijera Plenkovića, ali da tu nije naišao na osobito razumijevanje, štoviše, da je od stranačkog šefa popio “jezikovu juhu”.
Osim što glasine s indignacijom odbacuje, Burić otkriva kako je još jedna smjena zapravo kriva što je došlo do zastoja u realizaciji projekta TEF radi kojega je osnovano državno-gradsko mješovito poduzeće Batižele.
Projekt se razvija
- Ništa nije propalo. Projekt Batižele se vrlo dobro razvija, ali mi smo kolateralna žrtva smjene direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Dubravka Ponoša, jer do imenovanja novog direktora nema tko potpisati odluku Fonda o pristupanju dokapitalizaciji. Grad Šibenik je ostao dužan Fondu 28 milijuna kuna pozajmice za sanaciju zemljišta TEF-a, iako mi nismo ni trebali biti obveznici sanacije, nego država, ali što je, tu je. U svakom slučaju, očekujemo da će uskoro biti imenovan novi direktor Fonda, kazao nam je gradonačelnik Burić, koji je ovlašten potpisati ugovor o dokapitalizaciji kakav su već potpisali Ministarstvo gospodarstva, Mnistarstvo financija, Hrvatske vode i Carinska uprava, pretvarajući svoja potraživanja u udjele u tvrtki Batižele. Fond je vlasnik svega osam posto udjela.
Potpisivanje ugovora o pristupanju dokapitalizaicji je i preduvjet za sklapanje društvenog ugovora nakon kojega slijedi javni poziv investitorima.
- Eto, kako vidite, žrtva smo nekih zbivanja koja nemaju nikakve veze s nama, ni s projektom Batižele. U međuvremenu smo, dodaje Burić, aneksom ugovora produžili mandat Skupštini tvrtke Batižele, kako ne bi doveli u pitanje njezino funkcioniranje. Prema mojim informacijama- optimistično će šibenski gradonačelnik- imenovanje novog direktora Fonda očekuje se svaki dan, najkasnije do Nove godine, a onda i potpisivanje ugovora o dokapitalizaciji. Čim se ta formalna procedura obavi, odmah idemo s javnim pozivom investitorima, a mogu reći da je interes za TEF veliki, i to na svjetskoj razini!
Teški tereti
Kad je u lipnju prošle (2018.) godine šibensko Gradsko vijeće većinom glasova podržalo osnivanje mješovite tvrtke Batižele, u kojoj Grad ima dvije trećine udjela, a država jednu trećinu, izgledalo je da se napokon i formalno i stvarno kreće u valorizaciju prostora bivše Tvornice elektroda i ferolegura i njegovo privođenje novoj stambeno-poslovnoj, rekreativnoj i turističkoj funkciji. Doduše, prostor od preko 200 tisuća četvornih metara uz more trebalo je “očistiti” od teških financijskih, imovinskih i pravnih tereta koji su se godinama gomilali, uglavnom zahvaljujući nesposobnosti i indolenciji gradskih nomenklatura koje su se smjenjivale na vlasti.
U mješovitu tvrtku Batižele ušlo je zemljište na kojemu su nekoć bila postrojenja stare šibenske Tvornice elektroda i ferolegura, a sve što je ostalo izvan “tvorničke žice” zajedno s teretima dugova (18 milijuna kuna prenesenog gubitka), ostalo je u nekadašnjem TEF-u, kao i 22 milijuna kuna u imovini. Država svoja potraživanja pretvara u udjele u tvrtki Batižele, kao i Grad Šibenik, koji je još prije pet godina posebnim aranžmanom riješio najtežu hipoteku na TEF-u, potraživanje INA-e od 46,5 milijuna kuna, za koje je platio 12,5 milijuna.
Inače, ukupna potraživanja na zemljištu TEF-a iznosila su oko 150 milijuna kuna, i tek njihovim rješavanjem, taj, desetljećima troskom kontaminiran prostor, procijenjene vrijednosti od oko 350 milijuna kuna,otvara se, nakon više od 20 godina, investitorima i novoj namjeni. Ambicije šibenskog gradonačelnika Željka Burića su, kako je to ne jednom izjavio, da to bude nova, moderna, elitna četvrt grada. No, put od ideje, preko otkupljivanja hipoteka, rješavanja imovinsko-pravnih pitanja i izbora investitora dug je i spor, a skeptici bi rekli i krajnje krivudav. Samo da se ne dogodi još koja smjena u državi, jer, tko ga zna kako bi se to reflektiralo na projekt Batižele...
Ministrovi investitori
Kad je svojedobno ministar Goran Marić, tek što je imenovan, dotrčao u Šibenik da bi s Gradom potpisao sporazum o osnivanju zajendičke tvrtke, i odmah obišao prostor TEF-a, gdje je pretenciozno izjavio kako će to biti “projekt gospodarskih i poduzetničkih pothvata, projekt demografskog osvježenja i pomlađivanja grada”, te da je siguran kako će ući u gospodarsku i opću povijest Šibenika, kod mnogih se probudio crv sumnje.
Ako ministar nesanirani prostor TEF-a na kojemu i danas još leže tone i tone crne otpadne troske, proglašava projektom svoga, tada tek započetog, mandata, kakav je njegov interes u tome? Ima li ministar Marić neke “svoje investitore”, tko su oni i kakav je njegov poslovni odnos s njima? Neki su vjerovali da Marić ima već spremne investitore i da samo treba riješiti formalno-pravna pitanja i krenuti u posao. Ali, ministar je otišao iz Vlade i sva su ta pitanja s njegovim odlaskom postala deplsirana, a TEF je, bar se činilo, otišao “na čekanje”. Do izbora novog direktora Fonda za zaštitu okoliša. Hoće li se tim izborom projekt napokon ozbiljnije pokrenuti, i javni poziv investitorima objaviti?
Gradonačelnika Željka Burića investitori ne brinu, jer, kako tvrdi, interes za ovaj najvrijedniji šibenski resurs je, “ na svjetskoj razini”, velik. Prošlog tjedna čak dva potencijalna investitora bila su u gradskoj upravi na razgovoru, objelodanio je Burić, nazivajući potpisivanje sporazuma između Grada i države o osnivanju zajedničke tvrtke, najznačajnijim trenutkom suvremene povijesti grada Šibenika otkad je samostalne Hrvatske. (!?)