Raskuživač za ruke sa 70-postotnim alkoholom iz berbe 2018., 2017., pa i ranijih?
Umjesto na nepca i u grla degustatora i pilaca, šest milijuna litara hrvatskih vina bit će destilirano u medicinski alkohol, vrlo traženu robu otkako je izbila epidemija koronavirusa.
Mediji su tu intervenciju države s 38,5 milijuna kuna za destiliranje i još pet za krizno skladištenje vina pogodnih za odležavanje već prozvali "mutacijom virusa", a vinari dočekali dobrodošlima. Ionako su zadnji došli na red da u korona-krizi država pomogne i njima. Tih šest milijuna litara vina namijenjenih destilaciji je oko deset posto neprodanih zaliha koje će ostati u podrumima vinara, budući da stiže nova berba, a vinsko suđe treba osloboditi za novo vino.
I dvije velike vinarije sa šibensko-kninskog područja, šibenski "Vinoplod- Vinarija" d.o.o., te splitska "Dalmacijavino", čiji su plantažni vinogradi na drniškome području, imaju u tome milijunskome moru i svoja vina koja će se pretvoriti u alkohol.
- U slučaju "Vinoploda" to je trideset tisuća litara sa zalihe sortnih vina Debita i Plavine koje će u destilaciju za medicinski alkohol - kaže Krešimir Lokas, predsjednik Uprave tvrtke.
Potpore za destilaciju iznose od 4,09 do 6,36 kuna po litri otkupljenoga vina, ovisno o jakosti.
- Mjere su u svakom slučaju dobrodošle i prije svega pomoći će nam da se riješimo viškova budući da je berba pred vratima, a i da pokrijemo gubitke nastale zbog epidemije. Potrošnja je pala, a zbog blokade redovitih prodajnih kanala nismo mogli sačuvati uobičajenu cijenu.
Preostalu zalihu namjeravamo prodati ove i iduće godine, a najviše je sortnog vina Babić - napominje Lokas.
- Iako je pandemija koronavirusa u velikoj mjeri negativno utjecala na dosadašnju prodaju i poslovne planove, vjerujemo da autohtone sorte poput Babića, Debita i Plavine imaju potencijal rasta te da će otkup od kooperanta biti na sličnim razinama kao i prethodnih godina. Prema trenutnim informacijama, ovogodišnji urod zadovoljavajući je količinom i kakvoćom grožđa. Očekujemo da će otkup grožđa od naših kooperanata započeti sredinom rujna – optimističan je Lokas.
Deset puta više vina sa zaliha nego šibenski "Vinoplod-Vinarija" na destilaciju šalje "Dalmacijavino". Riječ je o oko 406 tisuća litara vina uskladištenog u Splitu i Drnišu, od čega je drniški dio oko stotinjak tisuća litara. To je nešto manje od 30 posto zaliha toga vinara, koliki je bio limit za otkup u destilerije - izvijestio je Ivan Kuštra, član Uprave splitskog vinara.
- To će nam do neke mjere osloboditi kapacitete. U Drnišu ćemo ostati uglavnom s novom berbom u podrumima, no u podrumu nam ostaje 2019. - veli Kuštra.
Bijelih vina ima dovoljno dok za prodaju ne dospije nova berba, a crna vina mogu odstajati. Prema Kuštri, "Dalmacijavino" u zalihama ima godišta od 2015. i mlađa te nisu prioritet, za razliku od bijelih.
Kuštra je zadovoljan tom državnom mjerom prema vinarima, još više otkako je novom odlukom poboljšana cijena otkupa na sedam, osam kuna. "Mi smo pristali i na onu prvu od pet, šest kuna, budući da su nama, velikim vinarima fiksni troškovi visoki pa nam treba svaka kuna i ovo povećanje cijene otkupa za destilerije ipak je došlo kao nekakav neočekivani bonus."
- Nama je zapravo najvažnije bilo riješiti se najviše kritičnih 20 posto zaliha i to je očistilo podrume, što je u svakom slučaju dobro.
Doduše, nastavlja, otkup u destilerije je po cijeni koja baš nije popularna jer je vino ipak vrjednije, no za neka starija vina sa zaliha vinari su dobili više od očekivanog, a za veliku većinu toga manje.
U pogledu butelja su u minusu, no situacija je takva da se prodalo puno manje nego prošlih godina, najviše zbog zatvaranja hotela i restorana, čime je u tom segmentu zamro HORECA opskrbni kanal.
To je naročito unazadilo male vinare, govori Kuštra. Velikima, poput "Dalmacijavina", ipak stiže nešto iz lanca trgovina ma koliko da su uvjeti plasmana za vinare nepovoljni.
- Zbog visokih marža i rabata koji se od nas traže vinari vrlo tanko zarađuju u trgovačkoj mreži, to nas doslovce iscijedi - zaključio je Ivan Kuštra.