StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetlora vidović

Pučka pravobraniteljica tvrdi: Jednostavno nema opravdanja; Šibenska policija morala je sankcionirati ustašluk u Kninu

Piše Marina Karlović-Sabolić
7. kolovoza 2019. - 15:50

Policija jednostavno nema opravdanja. Prema praksi Ustavnog i Visokog prekršajnog suda, svako uzvikivanje pozdrava "Za dom spremni" je protupravno – istaknula je u izjavi za Slobodnu Dalmaciju pučka pravobraniteljica Lora Vidović komentirajući zbivanja u Kninu na dan proslave Oluje.

Osvrnula se na uzvikivanje spornog pozdrava na glavnom trgu, tezu glasnogovornice Policijske uprave šibensko-kninske Marice Kosor, po kojoj u tome nema ništa sporno jer je "Za dom spremni" zazivan pokraj spomenika na trgu, a ne na ulici, te pojašnjenje policijskog Ivice Kostanića da su prije dvije godine protiv Marka Skeje podnijeli prekršajnu prijavu, ali ga je sud zbog istog djela oslobodio.

– Činjenica je i da postoje odluke nižih sudova prema kojima su osobe za uzvikivanje tog pozdrava bile oslobođene, no važno je istaknuti da takve presude nisu izvor prava, i kao takve ne mogu biti opravdanje policiji da ne podnosi prekršajne prijave u drugim slučajevima uzvikivanja spornog pozdrava, a kao što je bio slučaj pripadnika 9. bojne HOS-a koji su ispred spomenika hrvatske pobjede Oluja 95 na središnjem gradskom trgu u Kninu izvikivali "Za dom spremni" – naglašava Lora Vidović.

Izvor prava

Za nju dileme nema. Policija je napravila pogrešku kada je propustila žaliti se na prvostupanjsku oslobađajuću presudu prije dvije godine, na koju se sada poziva. A čini je, upozorava ona, i svaki put kada propusti djelovati po tom pitanju.
– Nedopustivo je da policija na sebe preuzima ulogu suda i ne postupa zbog nižestupanjskih presuda iz prijašnjih slučajeva – decidirana je pučka pravobraniteljica.

 

 

Njezin ured prikupio je 37 prvostupanjskih presuda o javnoj uporabi pozdrava "Za dom spremni", donesenih od 2010. do 2018. u postupcima koje je najčešće pokrenula policija, a rjeđe državna odvjetništva. U 27 predmeta donesene su osuđujuće, u osam oslobađajuće presude, dok je u dva predmeta nastupila zastara progona.

– Propuštanjem ulaganja žalbe na prvostupanjske presude, policija je u ovim slučajevima, zajedno s prvostupanjskim sudovima, svojim propustom kreirala praksu na koju se sada poziva, no koja ne bi trebala biti osnova postupanja u budućim slučajevima. Policija, ali i sudovi, postupaju na temelju Ustava, međunarodnih ugovora, zakona i drugih važećih izvora prava, vodeći računa o prijašnjim presudama najviših sudova, a ne na temelju stajališta koje u pojedinačnom slučaju zauzme nižestupanjski sud jer ono, još jednom napominjem, nije izvor prava. To isključivo mogu biti odluke najviših sudskih tijela, a prema kojima je pozdrav "Za dom spremni" protupravan – pojašnjava Lora Vidović.

Ispitni postupak

Ona pritom upozorava da se u ovom najnovijem slučaju policija ne može pozivati ni na Dokument dijaloga, koji je u veljači 2018. donijelo Vladino Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Odnosno na konkretan prijedlog iz tog dokumenta da je u iznimnim situacijama, poput komemoriranja branitelja koji su pod oznakama HOS-a poginuli u Domovinskom ratu, dopušteno korištenje spornog pozdrava.

– Naime, taj dokument, kao i navedeni prijedlog, isto tako nisu pravno obvezujući, a konačnu odluku o izuzecima pod kojim će, i hoće li uopće, biti moguće koristiti sporni pozdrav, može dati jedino Ustavni sud, i svakako nije na policiji da o tome odlučuje – poručuje pučka pravobraniteljica.

Lora Vidović napominje još jednu važnu činjenicu: da je samo i Vijeće taj pozdrav "Za dom spremni" ocijenilo neustavnim i utvrdilo da nije prihvatljivo njegovo vezanje uz Domovinski rat, jer je i u to doba taj pozdrav bio protivan Ustavu.

Zbog nepokretanja postupka protiv počinitelja, Lora Vidović je za Slobodnu Dalmaciju potvrdila da će pokrenuti i ispitni postupak te tražiti očitovanje svih nadležnih institucija.

A sve kako se ovakve situacije, uz "sekundažu" policije, u budućnosti ne bi ponavljale.

Sudska praksa

37
prvostupanjskih presuda od 2010. do 2018.
27
osuđujućih presuda
8 oslobađajućih presuda
2
zastare progona

24. travanj 2024 19:25