StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetevo zašto se učitelji bune

Prava istina o koeficijentima: ovo je sva ljepota Plenkovićeve raspodjele složenosti poslova - nastavniku 1,325, šefu restorana 1,649, koordinatoru za protokol 1,921 i, kao šlag za kraj, šefu Ureda dobrodošlice za Hrvate izvan RH 2,425

Piše Marko Špoljar/JL
30. studenog 2019. - 11:25

Premijer Andrej Plenković uporno je u pregovorima sa školskim sindikatima odbijao otvoriti pitanje koeficijenata složenosti poslova, koji su uz “dodatke” najvažnija komponenta za izračun plaća svih radnika u javnim i državnim službama.

Dok učitelji traže da im se koeficijenti povećaju za 6,11 posto, Vlada im nudi povećanje plaće od četiri do maksimalno pet posto – ali isključivo kroz dodatke.

Glavni argumenti koje premijer navodi braneći stajalište da se koeficijenti ne smiju taknuti su: da bi to izazvalo lančanu reakciju drugih javnih i državnih službi, koje bi se povele primjerom učitelja i od njegove Vlade tražile isto, te da je izmjena koeficijenata složen posao kojemu treba pristupiti sustavno, angažiranjem konzultanata, i stručnom višemjesečnom analizom dugoročno urediti kompletan sustav koeficijenata za sva radna mjesta u svim javnim i državnim službama – a njih s pripadajućim koeficijentima ima doslovno na tisuće.

Iako je točno da u sustavu klasifikacije radnih mjesta i koeficijenata za izračun plaća vlada popriličan kaos, da je prepun nepravednih i nelogičnih stavki, te da bi za ispravljanje “krive Drine” trebali mjeseci, ovaj drugi Plenkovićev argument pao je u vodu nakon što su mediji usred učiteljskog štrajka rekapitulirali politiku i praksu njegove Vlade i otkrili da je već nekoliko puta uredbom mijenjala koeficijente. I to ne sustavno – što Plenković, barem deklarativno, zagovara – nego parcijalno. Baš kao što sada traže učitelji.

A diplomaciji je dizao...

Recimo, Plenkovićeva Vlada korigirala je koeficijente u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, u Ministarstvu financija, službenicima u saborskim i Vladinim službama... Ljetos je povećala koeficijente velikom broju državnih službenika, od zaposlenih u Državnom inspektoratu, preko pravosuđa do MUP-a.

Prvi je Plenkovićev argument – da bi povećanje učiteljskih koeficijenata izazvalo lančanu reakciju – točan. U redu već stoje carinici, policajci, zatvorski čuvari, medicinske sestre... Ali to što ovaj Plenkovićev argument stoji ne znači da je premijer u biti u pravu kad uporno odbija povećati učiteljske koeficijente.

Pa i po cijenu da bi uskoro njegova Vlada uredbom isto morala učiniti za još neke službe.

Naime, sustav klasifikacije radnih mjesta i koeficijenata tako je tragično nelogičan i nepravedan da je to jasno i iz površnog pregleda službenih popisa.

Krenimo s nastavnicima koji imaju položen stručni ispit i rade u školi. Njihov koeficijent iznosi 1,325, a povećanjem od 6,11 posto žele se izjednačiti s asistentima na fakultetima, koji imaju koeficijent 1,406.

Kada učiteljski zahtjev stavimo u širi kontekst i usporedimo ga, primjerice, sa stručnim savjetnikom specijalistom u Hrvatskoj matici iseljenika (1,698), koordinatorom za medije i protokol u policiji (1,921), voditeljem knjižnice u Ministarstvu obrane (1,649) ili voditeljem Ureda dobrodošlice u Državnom uredu za Hrvate izvan RH (2,425), teško je shvatiti zašto učitelji imaju od 24 do čak 83 (?!) posto niži koeficijent od spomenutih državnih i javnih službenika (izvor: Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnim i javnim službama, objavljene u Narodnim novinama, na stranicama Porezne uprave...)

Žalosni krvni delikti

Naime, plaća zaposlenih u državnim i javnim službama je umnožak osnovice i koeficijenta, čemu se pribroje dodaci. Budući da je osnovica za sve javne i državne službenike jednaka i iznosi 5695,87 kuna bruto, jasno je da na konačni iznos plaće dramatično utječe iznos koeficijenta. Bez obzira na to što se umnošku pridodaju dodaci, koji su brojni i različiti za razna radna mjesta u javnom sektoru. Naime, ni jedan postojeći dodatak učiteljima ne može kompenzirati startnu poziciju u odnosu na, primjerice, upravitelja restorana u MORH-u s koeficijentom 1,649. Naime, umnožak osnovice i koeficijenta – dakle osnovna bruto plaća – učitelja iznosi 7547 kuna, a spomenutog “šefa” restorana čak 9392,48 kuna. Žalosna je osnovna bruto plaća i policijskog službenika za krvne delikte, koja iznosi samo 6464,82 kune...

Još malo...

- specijalist u Hrvatskoj matici iseljenika - 1,698

- koordinator za medije i protokol u policiji - 1,921

- voditelj knjižnice u MORH-u - 1,649

19. travanj 2024 05:31