StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetEvo tko bio profitirao

Otkrili smo koji je stvarni cilj referendumske inicijative Željke Markić: novi izborni zakon ne kroje za sebe, niti za bilo koju drugu stranku radikalne desnice, nego za HDZ! Ali, ne za onaj s Plenkovićem na čelu...

Piše MARINA KARLOVIĆ-SABOLIĆ
3. lipnja 2018. - 12:15

Kada bi se parlamentarni izbori proveli po modelu koji propagiraju zagovornici referenduma, profitirala ne bi ni Željka Markić, ni njezina udruga "U ime obitelji", ni Hrast, ni bilo koja druga stranka radikalne desnice.

Ne bi profitirali ni populisti u Živom zidu, nova hrvatska desnica okupljena oko Neovisnih za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića, a neke velike koristi ne bi izvukao ni Most. Glavni i najveći pobjednik izbora održanih po takvim pravilima bio bi – HDZ

To pokazuje analiza koju je provela redakcija Slobodne Dalmacije u pokušaju da simulira rezultate izbora u okolnostima u kojima bi broj izbornih jedinica bio smanjen s 20 na šest ili sedam, kada bi se izborni prag s pet snizio na četiri posto, i kada broj zastupnika u Saboru više ne bi bio 151, nego 100 ili 120.

Stranka Andreja Plenkovića izvukla bi koristi i iz činjenice što bi u većini izbornih jedinica bila prva lista, što u D'Hondtovoj metodi preračunavanja glasova ima svojih prednosti, pa i pokojeg zastupnika više, i iz činjenice da još uvijek visoki izborni prag, uz radikalno smanjen broj izbornih jedinica, sprječava male marginalne stranke da se dočepaju saborskog mandata, i iz činjenice da bi uvođenje dopisnog glasanja, zbog popularnosti te stranke u BiH i inozemstvu, dodatno podebljao broj njezinih glasača.

To, dakako, ne znači da autori inicijative žele pripomoći Plenkoviću da učvrsti svoju vlast u državi. Jasno je da oni žele snažni, politički dominantni HDZ koji bi vodio netko malo više po njihovu guštu, netko profila Davora Ive Stiera.

Za primjer smo uzeli područje Dalmacije, koja je do sada bila podijeljena u dvije izborne jedinice, IX. i X. Kada bi, dakle, taj prostor činio jednu jedinicu, u njoj bi pravo glasa imalo 787 tisuća birača. Uz broj nevažećih listića, i broj glasova za svaku pojedinu stranačku listu jednak onome s prošlih parlamentarnih izbora, HDZ bi dobio 198 tisuća glasova, SDP 109 tisuća, a Most 62 tisuće glasova. To bi, preračunato u mandate, značilo da bi HDZ dobio 12, SDP šest, a Most četiri zastupnička mjesta.
Uz jednu ogradu: na izborima 2016. godine Živi zid ni u jednoj dalmatinskoj izbornoj jedinici nije uspio prijeći izborni prag i osvojiti saborski mandat.

Zbrojeno, Živi zid je u dvije dalmatinske jedinice dobio ukupno 3,91 posto glasova. Danas, u vrijeme kada je politička scena u previranju, a stranka Ivana Pernara i Ivana Vilibora Sinčića iz mjeseca u mjesec raste, moguće je očekivati i njihov pokoji mandat u Dalmaciji. Ako, naravno, do idućih izbora ostanu na rejtingu od 13 posto.

Ne bi, prema svemu sudeći, tako loše prošao ni SDP, kojega ne ugrožava ni D'Hondt, ni okrupnjivanje izbornih jedinica, a još uvijek ni izborni prag. Socijaldemokrati su, unatoč krizi u kojoj se nalaze, zadržali mrežu organizacija po čitavoj Hrvatskoj i za sada ipak mogu računati na poziciju druge stranke u zemlji. Koja od eventualnih izbornih promjena ne bi ni profitirala, niti bi joj one naštetile.

Najveći gubitnici – uz zastupnike nacionalnih manjina, kojima inicijativa cilja smanjiti i broj i ovlasti – doista bi mogle biti male radikalne stranke kojima novi model ne bi osigurao prolaz u Sabor. One su teško prolazile prag i u znatno manjim izbornim jedinicama. U velikim, regionalnim, to bi za njih bilo praktički nemoguće.

Njima bi puno više odgovarali izbori s Hrvatskom kao jednom izbornom jedinicom i izbornim pragom od dva ili tri posto. Ili izbori po britanskome modelu, u kojima bi se u Sabor biralo stotinjak zastupnika u jednako toliko izbornih jedinica, što bi manjim strankama s istaknutim liderima možda omogućilo prolaz.

Upravo suprotno od onoga što nudi predloženi referendumski model. Osim ako plan nije "odraditi" posao za HDZ. Ne, naravno, onaj kojemu je na čelu Andrej Plenković. 

Što traži 'Narod odlučuje'
- 100-120 ZASTUPNIKA U SABORU

- 6-7 IZBORNIH JEDINICA

- 6 MANJINSKIH ZASTUPNIKA

- 3 PREFERENCIJSKA GLASA

- 15 ZASTUPNIKA PO IZBORNOJ JEDINICI

- 4 POSTO IZBORNI PRAG

- ELEKTRONIČKO I DOPISNO GLASANJE

- ZASTUPNICI MANJINA BEZ PRAVA GLASA O POVJRENJU VLADI I DRŽAVNOM PRORAČUNU

23. travanj 2024 11:00