StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetprikupljeni podaci

Koje cjepivo najdulje štiti i kome se preporuča treća doza? Pročitajte odgovore na najvažnija pitanja ‘četvrtog vala‘

Piše Tanja Rudež/JL
28. studenog 2021. - 08:05

Četvrti pandemijski val i dalje "bjesni" Hrvatskom. Iako među hospitaliziranima i umrlima nadmoćno dominiraju necijepljene osobe, nažalost sve je veći broj zaraženih osoba koje su cijepljene s dvije doze cjepiva, piše Jutarnji list. 

Tako nešto nije neočekivano, jer četvrti je pandemijski val uzrokovan visoko zaraznom delta varijantom (dvostruko zaraznija od originalnog wuhanskog soja), a cjepiva protiv covida nisu 100 posto učinkovita. No, cijepljeni su izloženi puno manjem riziku da će biti hospitalizirani ili umrijeti.

Prema podacima koje su objavili američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), necijepljeni ljudi u SAD-u izloženi su 14 puta većem riziku smrti od covida-19 od onih koji su u potpunosti cijepljeni. Donosimo odgovore na pitanja koja u posljednje vrijeme zaokupljaju potpuno cijepljene osobe.

Igra li vrsta cjepiva ulogu u riziku od zaražavanja?

- Boljima su se pokazala mRNK cjepiva, od kojih je Modernino cjepivo pokazalo nešto bolju zaštitu nego Pfizerovo, a lošijima adenovirusna (vektorska) cjepiva.

Klinička ispitivanja pokazala su da kod wuhanskog soja Modernino cjepivo smanjuje rizik od razvoja simptomatskog covida-19 za 94 posto, dok Pfizer/BioNTech taj rizik smanjuje za 95 posto. Cjepiva Johnson & Johnson i AstraZeneca pokazala su slabije rezultate, smanjujući ovaj rizik za oko 66 posto odnosno 70 posto. No, zaštita koju nudi cjepivo AstraZeneca povećala se na 81 posto kad se ostavi dulji razmak između doza.

Kako su postojeća cjepiva razvijena za wuhanski soj, od zaraze delta varijantom štite slabije. Podaci o učinkovitosti se razlikuju ovisno o studiji, no dva tjedna nakon druge doze učinkovitost u sprečavanju zaraze deltom za Pfizer i Modernu bila je oko 80 posto, a za AstraZenecu oko 67 posto.

Ipak, i u slučaju delta varijante postojeća cjepiva i dalje su učinkovita u prevenciji teških slučajeva covida i smrti. Drugim riječima, najveći dio onih koji su cijepljeni, a koji se zaraze i razbole, razvit će blaži oblik prehlade ili hunjavice, neće dobiti upalu pluća, neće završiti na respiratoru i umrijeti.

Koliko protok vremena utječe na slabljenje zaštite?

- Sve je očitije da imunitet stečen cijepljenjem opada s vremenom. Medicinski časopis Lancet nedavno je objavio studiju švedskih znanstvenika sa Sveučilišta Umeå o učinkovitosti cjepiva tijekom vremena. Učinkovitost cjepiva Pfizer protiv zaraze progresivno je opadala s 92 posto između 15. i 30. dana nakon cijepljenja na 47 posto između 121. i 180. dana nakon cijepljenja, a od 211. dana nadalje nije se mogla utvrditi učinkovitost u odnosu na necijepljene.

Učinkovitost je slabila nešto sporije za Modernu i procijenjena je na 59 posto od 181. dana nakon cijepljenja nadalje. Nasuprot tome, učinkovitost AstraZenece općenito je bila niža i brže je slabila, a od 121. dana nakon cijepljenja nije se mogla detektirati učinkovitost protiv zaraze u odnosu na necijepljene. Općenito, učinkovitost svih cjepiva protiv zaraze bila je niža i brže je slabila među muškarcima, starijim osobama i osobama s komorbiditetima.

Koliko je rizik zaraze cijepljenih individualan?

- Rizik zaraze uvelike ovisi o imunološkom sustavu svakog pojedinca, ali i izloženosti virusu. Imunološki sustav slabi s godinama, a također imunološki kompromitirane osobe (npr. onkološki pacijenti) mogu imati nižu razinu zaštite nakon cijepljenja ili ona brže pada protokom vremena.

Dva puta sam cijepljen, no kako se mogu dodatno zaštititi?

- Imunološki kompromitiranim osobama preporučuje se treća doza cjepiva, a o vremenu njezina davanja odlučit će specijalist koji liječi pacijenta.

Ostalima se šest mjeseci nakon druge doze preporučuje booster doza koja se u nekim zemljama, primjerice Izraelu, pokazala vrlo učinkovitom u zaustavljanju širenja delta varijante. No, u teškoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj sve cijepljene osobe trebale bi se ponašati kao da nisu cijepljene. Drugim riječima, trebaju nositi maske u zatvorenim prostorima i izbjegavati okupljanja puno ljudi. Nadalje, važno je održavati fizičku distancu od drugih ljudi te često prati ruke.

Nedavno objavljena studija u British Medical Journalu, zasnovana na analizi 72 istraživanja, pokazala je da je nošenje maski jedna je od najučinkovitijih javnozdravstvenih mjera za prevenciju covida-19 jer smanjuje incidenciju bolesti za 53 posto.

18. travanj 2024 00:03