Danas u sedam ujutro službenici u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu, nakon neuspjelih pokušaja pregovora Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) s Ministarstvom pravosuđa i uprave da za 400 eura poveća plaća najniže i najgore plaćenom dijelu pravosuđa, započinju štrajk.
Najavljuju da će štrajkati do ispunjenja zahtjeva. Hoće li u tome uspjeti, ovisi i o odluci suda je li štrajk zakonit ili nije. Županijski sud u Zagrebu će u deset sati objaviti prihvaća li zahtjev Vlade da se štrajk proglasi nezakonitim.
Predsjednici sudova dodijelili su organizatorima štrajka sobe za povjerenike. Za građane štrajk službenika znači blokadu svih usluga, da osim nužnih poslova na sudovima i državnom odvjetništvu neće moći ništa obaviti.
Plaća samo 480 eura
Nema ročišta, nema razvoda, rasprava o skrbništvu nad djecom, radnih sporova, nema vađenja izvadaka iz zemljišnih knjiga, ni predaje dokumenata u ZK odjelu, registacija tvrtki... Sve se odgađa do daljnjega.
SDLSN od Vlade traži povećanje plaća i promjenu propisa, reguliranje pregovaranja za službenike i namještenike u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu. Spremačice na sudovima imaju oko 480 eura plaću, država im mora isplaćivati dodatak od 81 euro zato što su ispod minimalne plaće, zapisničari oko 700, upisničari 650, arhivari 630 eura, sudski savjetnici oko 900 eura - to su sve iznosi ispod prosječne plaće u Hrvatskoj. Povišicu od 400 eura smatraju minimumom. Zahtjev sindikata o reguliranju pregovora jednako im je važan kao i povećanje plaća jer žele ostvariti reprezentativnost i time pravo na kolektivne pregovore za svoje članove u pravosuđu, ali i u drugim dijelovima državne službe u kojima imaju većinu članova i smatraju neopravdanim da im Vlada zbog nereprezentativnosti za cijelu državnu službu odriče pravo na štrajk. Priznaje ju u državnoj službi samo policijskim sindikatima jer je najviše zaposlenih u sustavu MUP-a i policiji.
Vlada tvrdi da SDLSN traži povećanje koeficijenta za službenike u pravosuđu, a da se o tome ne može pregovarati jer ih oni određuju uredbom i da nisu reprezentativni budući da je SDLSN izgubio dio članova koji je prešao u policijske sindikate koji su potpisali su kolektivni ugovor koji sve službenike i namještenike obavezuje na socijalni mir do kraja godine.
Predsjednica SDLSN-a Iva Šušković, međutim, odbacuje taj Vladin argument. Naglašava da oni nisu tražili ništa drugačije nego što je Vlada do sada ugovarala s pojedinim sindikatima u štrajku, a to su bili i koeficijenti. U pregovorima s Ministarstvom istaknuli su da im nije bitno na koji način će se poboljšati socijalni položaj zaposlenih u tijelima sudbene vlasti i pravosuđu, hoće li to biti koeficijent ili dodatak na plaću.
Zabrana štrajka
Županijski sud u Zagrebu prošli je petak odbio zahtjev Vlade o privremenoj mjeri i zabrani štrajka i najavio odluku o zakonitosti štrajka za ponedjeljak u 10 sati. Je li za očekivati da Županijski sud, koji je u petak dopustio početak štrajka, u ponedjeljak isti proglasi nezakonitim? Šušković je uvjerena da sud neće štrajk utvrditi nezakonitim jer sindikatu propisi dopuštaju štrajkati radi socijalno-gospodarskih interesa članova. Jezičac na vagi mogla bi biti i nedavna ocjena Ustavnog suda da se ne smiju diskriminirati članovi "običnog" od reprezentativnog sindikata oko regresa.
Na sudu i državnom odvjetništvu radit će se samo oni poslovi koji su prijeko potrebni radi sprečavanja ugrožavanja života, zdravlja ili osobne sigurnosti pučanstva. Ali nije baš jasno koji su to. "Utvrđivanje poslova koji se ne smiju prekidati je Vlada trebala predložiti u postupku mirenja, ali nije, pa nam je zbog toga htjela zabraniti štrajk. Sad je odgovornost na nama", kaže Šušković i tumači: "Radit će se samo one stvari kod kojih bi mogla nastati šteta za građane, poput ovrhe ili predmeta koji bi mogli otići u zastaru. Dali smo takvu uputu našim članovima."
Profesor radnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu i bivši predsjednik zagrebačkog SDP-a Viktor Gotovac u petak je izrazio stav da sud treba zabraniti štrajk jer ga organizira sindikat koji nije reprezentativan. Sporni su, po njemu, i razlozi za dopušten štrajk: uvećanje plaća državnim službenicima i namještenicima može ići samo kroz uredbu o koeficijentima i kolektivne pregovore.
Kamen smutnje
Šušković smatra da je Zakon o reprezentativnosti jedan od glavnih kamena smutnje koji im ugrožava status i mogućnost djelovanja. Upozorava kako neki dijelovi sustava nemaju toliko zaposlenika da bi njihovi sindikati mogli postati reprezentativni, poput pravosuđa, sindikata porezne uprave ili pravosudnih policajaca, dok je MUP dominantan s brojem zaposlenih u sustavu državnih službenika i po definiciji njihov sindikat reprezentativan. Zbog toga su i tražili od Vlade da im se prizna reprezentativnost, a Vlada je odbila to učiniti. Opravdava se da Sabor donosi propise: "U stvarnosti je to dovelo do raslojavanja među članovima i metode zavadi pa vladaj. Dok smo mi pregovarali o povećanju za najniže rangirane službenike koji imaju najmanje plaće, i otvarali probleme, oni tamo, reprezentativni, pregovarali su o 50 eura regresa, što im je poslužilo isključivo za vrbovanje naših članova da prijeđu k njima. Ovisimo o policajcima. Zamislite da ljude u kulturi zastupaju medicinske sestre jer se zbog brojnosti smatraju reprezentativnima!" objašnjava Šušković. U SDLSN-u se nadaju da bi Vlada ipak mogla ponuditi povećanje prvenstveno najniže plaćenim službenicima.