StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetsve što morate znati

Donosimo veliku analizu mirovinske reforme i upozoravamo na 'mine': ako odmah želite svojih 15 posto iz drugog stupa, na to ćete platit do 18 posto poreza!

21. siječnja 2019. - 20:05

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 12.732 osiguranika koji su dobrovoljno ušli u drugi mirovinski stup odlučilo se do sada za povratak u prvi stup.

A prema informaciji iz Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva, koje zasad jedino isplaćuje mirovine iz drugog stupa, na dan 1. siječnja 2019. godine u isplati su bila ukupno 352 aktivna ugovora.

U prvi stup dosad su se vraćali oni osiguranici koji su u dobi između 40 i 50 godina dobrovoljno ušli u drugi stup, a povratkom su dobili dodatak na mirovinu od 27 posto, koji se inače isplaćuje umirovljenicima iz sustava međugeneracijske solidarnosti, tj. prvog stupa. Ove godine, s izmjenama zakonskih propisa, svi osiguranici koji štede u obveznim mirovinskim fondovima, kad im dođe vrijeme za mirovinu, neće se morati vraćati u prvi stup kako bi dobili taj dodatak.

Kako ide postupak

– Od početka ove godine, svi osiguranici koji su osigurani u drugom mirovinskom stupu, ako im se pravo na mirovinu priznaje s 1. siječnja 2019. i dalje, moći će sami izabrati žele li ostvariti mirovinu samo iz prvog stupa (generacijske solidarnosti) ili iz oba obvezna mirovinska stupa (uključujući i individualnu kapitaliziranu štednju) – ističu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), koji je – kao i Središnji registar osiguranika (REGOS), nadležan za evidenciju o članovima i uplatama doprinosa u drugom stupu – priredio upute o tome kako do mirovine nakon što su na snagu stupili novi propisi.

Ovisno o tome što im je povoljnije, osiguranici se mogu vratiti u prvi stup ili ostati u drugom te ostvariti kombiniranu mirovinu iz oba stupa. U tom slučaju za staž navršen do 31. prosinca 2001. dobivaju na mirovinu iz prvog stupa dodatak od 27 posto, a za staž od početka 2002., kad je počela obvezna mirovinska štednja u drugom stupu, dodatak od 20,25 posto. U slučaju da su izabrali osnovnu mirovinu iz prvog stupa, dodatno će s mirovinskim osiguravajućim društvom ugovoriti i mirovinu iz drugog stupa.

Kad dođe vrijeme za mirovinu, osiguranik najprije treba podnijeti zahtjev Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a nakon toga dobit će na kućnu adresu obavijest REGOS-a o informativnom izračunu najpovoljnije mirovine.

Kako pojašnjavaju u HZMO-u, na osnovi dostavljenog izračuna osiguranik će donijeti odluku o izboru mirovine samo iz prvog ili iz oba obvezna stupa mirovinskog osiguranja i na šalteru REGOS-a, u bilo kojoj poslovnici Fine, osobno će predati potpisanu izjavu o vrsti mirovine za koju se opredijelio.

Podatak o vrsti izabrane mirovine REGOS dostavlja HZMO-u, na temelju kojeg će HZMO budućem korisniku mirovine izdati rješenje o priznanju prava na mirovinu.

70 kuna za izračun

– Više informacija vezanih uz ostvarivanje svojih prava na mirovinu, osiguranici uvijek mogu, osim na infotelefonima, zatražiti i od pravnih savjetnika u nadležnim područnim službama/uredima HZMO-a, gdje će dobiti odgovarajući pravni savjet.

Prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na mirovinu uputno je pokrenuti postupak pretkompletiranja podataka o stažu i plaći. Dakle, osiguranik može 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva obavijestiti HZMO o namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu radi kompletiranja i kontrole podataka o stažu osiguranja i plaći, odnosno osnovici. Ta "obavijest" ne smatra se zahtjevom za priznanje prava na mirovinu. Ovu uslugu moguće je zatražiti i preko "Korisničkih stranica" dostupnih na internetskoj stranici Zavoda www.mirovinsko.hr ili preko sustava e-Građani.

Pretkompletiranje podataka omogućava brže ostvarivanje prava i točniji informativni izračun mirovine – kazuju nam u HZMO-u.
Informativni izračun moguće je zatražiti i u područnim službama i uredima Zavoda, u kojem se slučaju naplaćuje 70 kuna.

Navode i da preko "Korisničkih stranica", građani, među ostalim, imaju uvid u vlastite podatke o stažu, plaći, prijavama i odjavama s osiguranja, a može se izraditi i valjani elektronički zapis o radnopravnom statusu (tzv. e-radna knjižica) koji sadrži podatke o prijašnjem i trenutačnom statusu u elektroničkom formatu (PDF-u), koji je moguće ispisati ili poslati elektroničkom poštom.

Prosječne 1222 kune

Kako nam kazuju u Raiffeisen mirovinskom osiguravajućem društvu, do sada se nije značajnije povećavao broj korisnika mirovina iz drugog stupa, trenutačno je na razini od 10 novih ugovora mjesečno. Međutim, očekuju kako će se od ove godine taj broj višestruko uvećati s obzirom na novi zakonski okvir koji daje mogućnost izbora najpovoljnije mirovine s uračunatim razmjernim dodatkom iz prvog stupa. Inače, prosječna isplaćena mirovina za obvezno mirovinsko osiguranje iznosi 1222 kune.

Osim što je izmjenama mirovinskih propisa, koji su na snazi od 1. siječnja 2019., došlo do značajne izmjene u proceduri, novost je i što će uz ugovor o mirovini iz drugog stupa dio korisnika ostvariti i mogućnost jednokratne isplate 15 posto ukupno prenesenih sredstava iz obveznog mirovinskog fonda.

Ta jednokratna isplata moguća je u slučaju da korisnik mirovine ima osnovnu mirovinu iz prvog stupa veću za 15 posto od najniže mirovine. U postupku izbora mirovine svi korisnici će iz informativnog izračuna, koji dobiju od REGOS-a, odmah vidjeti ispunjavaju li ovaj uvjet. Jednokratna isplata bit će dio prve isplate iz mirovinskog osiguravajućeg društva, nakon sklapanja ugovora o mirovini. Prva isplata sadrži isplatu redovne mirovine, sve zaostatke mirovine od dana ostvarivanja prava na mirovinu te jednokratnu isplatu, ako je ista ugovorena, pojasnili su nam u RMOD-u.

I porez i prirez

Isto tako valja znati da će prigodom ove isplate biti uplaćen porez na dohodak od nesamostalnog rada prema odgovarajućoj poreznoj stopi. Ona iznosi 12 posto na iznos do 30.00 kuna i 18 posto na koji eventualno premašuje tu svotu, plus pripadajući prirez u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak. Korisnici mogu dobiti povrat dijela poreza i prireza po godišnjem obračunu ili ako je svota veća, moguća je i obveza doplate.

Ako se korisnik odluči za jednokratnu isplatu 15 posto sredstava, mirovina iz drugog stupa izračunat će se prema preostaloj svoti, što znači da se umanjuje.

OSNOVNI KORACI: Što učiniti pri umirovljenju

1. Osoba osigurana u I. i II. mirovinskom stupu podnosi HZMO-u zahtjev za starosnu/prijevremenu starosnu mirovinu.
2. Osiguranik na kućnu adresu dobiva obavijest REGOS-a o informativnom izračunu mirovine.
3. Na šalteru REGOS-a, u bilo kojoj poslovnici Fine, osiguranici daju osobno potpisanu izjavu o vrsti mirovine za koju su se opredijelili.
4. Podatak o vrsti izabrane mirovine REGOS dostavlja HZMO-u, na temelju kojeg HZMO budućem korisniku mirovine izdaje rješenje o priznavanju prava na mirovinu:
a) ako je izbor mirovina samo iz I. stupa, HZMO će odrediti mirovinu kao da je osiguranik bio osiguran samo u I. stupu. Ovaj izbor znači istupanje iz II. stupa, a ukupna sredstva kapitaliziranih doprinosa prenose se u državni proračun;
b) ako je izbor kombinirana mirovina iz I. i iz II. stupa, HZMO će odrediti osnovnu mirovinu iz I. stupa i dostaviti REGOS-u podatke.
– REGOS potom izrađuje dva primjerka obrasca R-POD (Prijava o izboru osiguravajućeg društva) i dostavlja ih budućem korisniku mirovine na potpis.
– Protekom roka od 15 dana od dana zaprimanja potpisanih obrazaca RPOD, ukupna sredstva prenose se odabranom MOD-u.
– Korisnik mirovine s izabranim MOD-om sklapa ugovor o mirovini a iz doznačenih sredstava, a MOD isplaćuje mirovinu iz II. stupa.

Hrvatska lider po akumuliranim sredstvima

Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d., ističe da je Hrvatska lider u srednjoj Europi, nakon Švicarske, po akumuliranim sredstvima u mirovinskim fondovima u odnosu na društveni bruto proizvod, a razvoj i osnaživanje individualne kapitalizirane štednje predstavlja i smanjenje implicitnih troškova države za buduće mirovine i oazu sigurnosti za članove fondova. I to na temelju sredstava na njihovim računima u obveznim mirovinskim fondovima koja su njihova vlastita imovina.

Kao najznačajnije promjene u zakonodavstvu koje se odnose na obveznu mirovinsku štednju izdvaja sljedeće:

– Proširivanje prava na dodatak na mirovinu u prvom stupu i na članove obveznih mirovinskih fondova, iako ne u istom postotku kao i za one koji će primati mirovinu samo iz sustava generacijske solidarnosti.

– Mogućnost isplate dijela sredstava akumuliranih na računu u obveznom mirovinskom fondu u jednokratnom iznosu prilikom umirovljenja u sustavu individualne kapitalizirane štednje.

– Mogućnost izbora povoljnijeg modela primanja mirovine, iako je bilo i boljih, a održivih, prijedloga koji su značili i dosljednije provođenje mirovinske reforme za koju smo se opredijelili. Naši prijedlozi da primanje kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa bude barem primarni, osnovni model primanja mirovine, a prijenos sredstava iz drugog stupa u državni proračun alternativa za one koji će na taj način dobiti u startu višu mirovinu, nisu prihvaćeni.

– Iako nije dio paketa zakonskih izmjena, najava da će se u okviru mirovinske reforme povećati stopa izdvajanja za obveznu mirovinsku štednju sukcesivno za ukupno 1 % u sljedećih nekoliko godina. To bi bila prava podrška proklamiranom cilju osnaživanja drugog stupa.

– Davanje opravdano velikog značenja informiranju javnosti i članova mirovinskih fondova i sustavnom osnaživanju financijske pismenosti u području mirovinskih fondova i mirovinskog sustava.

Na mirovine 50 posto niži porez

Svaka mirovina je u poreznom smislu primitak od nesamostalnog rada i oporeziva je, jednako vrijedi za mirovine iz I. i II. stupa. Korisnici mirovine imaju pravo na osobni odbitak i olakšice za djecu i uzdržavane članove obitelji, kao i za invalidnost, a preostali iznos mirovine oporezuje se stopama od 12% i 18%, odnosno porezne stope su niže za 50% u odnosu na porezne stope koje se primjenjuju na plaće. Osnovica za primjenu porezne stope od 12% je 30.000 kuna, a 18% se primjenjuje na iznos viši od toga.

19. travanj 2024 15:51