U Njemačkoj se, poštujući stroge ekološke standarde, masovno rješavaju dizelskih automobila, a Hrvati na njih pohitali grlom u jagode.
Godišnje iz EU-a u prosjeku uvezemo oko 60 tisuća "polovnjaka". Podsjetimo se, sve je počelo odlukom Upravnog suda u Leipzigu koji je odlučio da se u njemačkim gradovima, s ciljem opće zaštite okoliša i smanjivanja zagađenja zraka, može zabraniti prometovanje autima s dizelskim motorima. Takvu mjeru iz dana u dan provodi sve više gradova. Od tada su u nas puni oglasnici rabljenih dizelaša iz Njemačke za koje ovdje vlada veliki interes.
I Francuzi su najavili da će dizel kao "prljavo" gorivo, a što se potreba automobilske industrije tiče, potpuno zabraniti do 2040.
U međuvremenu, dizel je, nakon sedam godina, u Hrvatskoj ponovno skuplji od benzina, a da sve bude zanimljivije - ne radi se o slučajnosti, nego o trendu.
Godine 2011., tek nakon što se Vlada uplela u formiranje cijene dizela - on je pojeftinio u odnosu na benzin. Danas je ponovo skuplji, a analitičari predviđaju da će mu cijena i dalje rasti. Zašto?
- Glavni razlog tomu jest promjena tehnologije u naftnim rafinerijama. Sada se obavlja dublja prerada goriva, što rezultira na kraju većim količinama skupljih, "lakših" proizvoda - superom, kerozinom. Znači, sve je jasno, ide se na to da se proizvede više tzv. bijelih proizvoda jer su oni u konačnici skuplji, više se isplate proizvođaču, pa je dizela manje, a kad nečega nema dovoljno - cijena mu raste - objašnjava naš vodeći stručnjak za energetska pitanja Davor Štern.
Interesantno je da Štern ne misli da se radi o iznimci; u pitanju je, kaže, trend.
- Dizel će ostati skuplji od supera, ali će oni koji voze dizel automobile i dalje biti u prednosti što se troškova potrošnje goriva tiče. Naime, dizel će biti tek neznatno skuplji od supera, ali dizelaši troše manje. S druge strane, razlika u cijeni automobila između dizelaša i automobila s benzinskim motorima nije više tako velika kao nekada, pa se i dalje isplati kupiti i voziti dizelaša. Naravno, u svemu je bitna kilometraža, i koliko tko koristi automobili - kaže Štern.
U trenutku dok pišemo ovaj tekst, cijena litre eurosupera 95 BS na Tifonovim crpkama je 10,01 kuna, a eurodiesela BS 10,21 kunu.
Cijena dizela je porasla i zbog spomenutih ekoloških standarda koji se nameću međunarodnim standardima.
Do 2020., udio sumpora u dizelu mora pasti na najviše pola posto, a tehnološki proces čišćenja goriva u rafinerijama je prilično skup. I to je jedan od razloga zašto se proizvodi sve manje dizela, pa mu cijena na globalnom tržištu već neko vrijeme stalno raste.
Doduše, smanjivanje sumpora za sada se primjenjuje tek na dizelu za brodove, ali će do toga najvjerojatnije doći i kad su u pitanju goriva za automobile. No, napuste li brodarska i automobilska industrija dizel, kao pogonsko gorivo mogle bi ga koristiti termoelektrane jer će tada njegova cijena, u odnosu na današnje, bitno pasti.