StoryEditorOCM
Crna kronikaMUP-ovo izvješće

Kriminal u pandemiji: porast obiteljskog nasilja i ubojstava, masovno se pljačkaju benzinske, droga se više troši...

Piše Dušan Miljuš/JL
19. travnja 2021. - 17:04

Sve zemlje svijeta pa tako i Hrvatska kad je u pitanju kriminal u prošloj godini promatrale su ga u kontekstu pandemije covida-19. Prilagodio je tome i MUP svoje statističko izvješće o kriminalu u prošloj godini te napomenuo kako je i u Hrvatskoj to rezultiralo nekim specifičnim obilježjima kriminala i trendovima.

Iako je značajan dio policijskih snaga preusmjeren na bavljenje epidemijom, to po ocjeni MUP-a, kako piše Jutarnji.hr, nije negativno djelovalo na stanje sigurnosti. Prošle godine prijavljena su 53.082 kaznena djela koja se gone po službenoj dužnosti, što je 5,2 posto manje u usporedbi s 2019. S 1306 kaznenih djela na 100.000 stanovnika Hrvatska se svrstava u skupinu sigurnih zemalja.

PU zagrebačka s 1281 kaznenim djelom na isti broj stanovnika čak je ispod prosjeka ostatka Hrvatske, iako na Zagreb i okolicu otpada 30 posto kriminaliteta u Hrvatskoj. Policija tvrdi da je razriješila čak 71,2 posto prijavljenih kaznenih djela, što je najviša razina otkrivačke djelatnosti u proteklih deset godina, odnosno čak za 8 posto bolje nego što je to bio prosjek prethodnih godina.

Tri neriješena ubojstva

Tijekom prošle godine najviše prijava policija je podnosila za krađe i teške krađe, prijetnje, zloporabe djetetovih prava, krivotvorenja isprava, nasilja u obitelji i prevara. Prosječni počinitelj u dobi je između 29 i 39 godina, njih 87 posto su muškarci od čega ih je čak petina iz Zagreba, a 11 posto iz Splita. Među počiniteljima je i 4,5 posto mlađih od 18 godina.

Prošla godina "upada" u tri uzastopne godine s najmanje evidentiranih ubojstava. Zabilježeno ih je 36. Godinu dana ranije bilo ih je 30, što znači da je statistički broj ubojstava porastao za 20 posto, a 2018. prijavljena su samo 22 ubojstva. Lani ih je najviše bilo na zagrebačkom području na kojem je policiji ostalo i jedno neriješeno ubojstvo od 9. srpnja prošle godine kada je na jarunskom jezeru upucan Mladen Komuškić (29). Žrtva je bila optužena da je 2014. godine sudjelovao u višemilijunskim prijevarama s vjetroelektranama te prebacivanjem ukradenoga novca u zlatne poluge, a šteta je iznosila 24 milijuna kuna.

Drugo neriješeno ubojstvo je na području riječke policije koja još istražuje tko je na području Gornjeg Jelenja pokušao zapaliti tijelo prethodno zadavljenog 24-godišnjeg Francuza Eliota Charleta. Mladi Francuz prije lockdowna došao je u Hrvatsku. Njegova obitelj i dalje nudi nagradu od 5000 eura za informaciju o počinitelju.

Trećina svih ubojstava u Hrvatskoj dogodila se na području Zagreba i Splita, a nijedno na području Bjelovarsko-bilogorske, Sisačko-moslavačke i Varaždinske policijske uprave. Koprivničko-križevačka policija u prošloj godini nije zabilježila čak nijedan pokušaj ubojstva. U 84 posto ubojstava žrtve su muškarci.

Zatvorene granice

Kad je riječ o imovinskom kriminalitetu, on je u pak za 12,7 posto manji, teških krađa je 17,8 posto manje, provalnih 17,5 posto manje, odnosno bilo ih je 20.128. Najveći pad provala bilježi se u škole i vrtiće jer su većinom godine bili zatvoreni. Pad se povezuje s time da je manje provalnika iz susjednih zemalja dolazilo na "posao" u Hrvatsku zbog ograničenog kretanja. 

Krađa automobila bilo je 523, što je za 28,5 posto manje u usporedbi s 2019. godinom. Koronakriza smanjila je za petinu i razbojstva, ali upola više, čak za 50 posto ih je na benzinskim crpkama nego 2019. U prošloj godini manje je i kaznenih djela maloljetnika, manje je međuvršnjačkog nasilja, ali je čak za 39,2 posto više nasilja u obitelji - prijavljeno ih je 1578.

Policija je prijavila više kaznenih djela organiziranog kriminala. Međutim, posebno upada u oči, kako piše Jutarnji.hr, da je u prošloj godini prijavljeno za trećinu manje korupcijskih kaznenih djela. Jedino na što pandemija nije utjecala je droga, jer iako je lockdown u početku poremetio opskrbu droge, ona se ustabilila, a potrošnja droga čak i povećala.

Silovanja prividno u porastu, broj prijava zapravo pao

Prema policijskoj statistici, broj prijavljenih silovanja u 2020. je skočio za 130 posto u odnosu na 2019. no to je rezultat promjene zakonodavstva. Naime, ranije su postajala dva kaznena djela: silovanje i spolni odnos bez pristanka. Od lani se pak i jedno i druge se vodi pod kaznenim djelom silovanja.

U 2019. su prijavljena 73 slučaja silovanja i 116 slučajeva spolnog odnosa bez pristanka. Zbrojeno, u 2019. je bilo 189 kaznenih prijava. U 2020. je bilo 168 silovanja, tako da je broj prijava zapravo u padu. Većina žrtava poznavala je počinitelja, žrtve tri silovanja su i muškarci.

16. travanj 2024 07:21