StoryEditor
ProstorijaUzgoj bilja na balkonima

URBANA VRTLARICA Na 11. katu zgrade na Trsteniku vrt pun zdravih plodova

Piše PSD.
24. listopada 2013. - 21:31
Za sve su krive koštice limuna iz limunade napravljene od pristiglih plodova iz bakina hvarskog vrta: redaktorici Slobodne Dalmacije Mirjani Rašević bilo ih je žao baciti, pa ih je sve zasadila vjerujući da će barem neke proklijati.

Bujale su u posudicama, a čim bi koja stasala, završila bi kod nekog od kolega s posla, ili bi našla mjesto u dvorištu ispred nebodera.

Već 20-ak godina Mirjana presađuje, sadi, zalijeva, hrani i brine o svojim biljkama. I olakšava time kućni budžet, jer domaću blitvu, špinat, zelenu salatu, rukolu za kornjaču, chilli papričice, koprivu, bosiljak, vlasac i ostalo začinsko bilje tako ima pri ruci.

Pa ako se zaželi domaćeg zelenila, a ne da joj se do tržnice, bez problema se može poslužiti u svom vrtu. Niknuo je on na devet metara kvadratnih balkona, na 11. katu zgrade na splitskom Trsteniku.

Vođene dobrom rukom, sadnice su se i plodom oplodile, neke prije, neke, kao rajčica, nakon tri godine strpljiva uzgoja. I sve te njihove etape razvoja Mirjana je kao samouka gradska vrtlarica zapisala i ukoričila u knjigu “Uzgoj voća, povrća i začinskog bilja na balkonima”, koja se u izdanju Slobodne Dalmacije na kioscima može naći koncem listopada.

- Nakon sadnje standardnih balkonskih biljaka tipa bosiljka, vlasca, lavande, ružmarina, jagode, timijana ili paprike, uglavnom iz kupljenih sadnica, zadnjih godina najčešće uzgajam biljke iz sjemenki. A kako mi je žao ne iskoristiti sve sjemenke, ponekad ih zasadim i previše. Ove godine je skoro bilo nemoguće proći kroz kuhinju u kojoj se na toplome grijalo preko tisuću različitih sadnica – kaže Mirjana, u čijem su kućnom rasadniku stasali i obični i tajlanski bosiljak, vlasac, avokado, goji bobice, kopriva, limuni, lavanda, ružmarin, stevija, calistemon, gaura…

Ove joj je godine najzanimljiviji bio uzgoj krumpira u vrećama, a osobito se ponosi bundevom koja je nakon djetinjstva na trsteničkom balkonu, s presađivanjem na Hvar dosegla do 12 kilograma. Kaže i kako ovakav tip uzgoja najviše prakticiraju umirovljenici i mlade mame.

A svi su oni, kao i sama, trebali naučiti slušati biljke, usput čineći i greške. To ju je navelo na pisanje knjige, kako bi druge naučila njihovu govoru.

- Krenula sam od samih početka, organizacije balkona, praćenja sunčanih sati, gnojenja, vlaženja… A onda malo pomalo dolazimo i do pojedinačnih želja biljaka koje sam uzgojila u svom domu. Jako bih voljela kada bi se u Splitu, kao u nekim drugim hrvatskim ili europskim gradovima, omogućilo građanima da zakupe dio zapuštenog zemljišta i koriste ga za sadnju biljaka. Naravno da bih odmah krenula u takav projekt – kaže autorica knjige Mirjana Rašević.

Tanja ŠIMUNDIĆ BENDIĆ, foto: privatni album

Svaka posuda dobro dođe

Kako bi olakšala budžet, Mirjana biljke umjesto u kupovnim pitarima uzgaja u čašicama jogurta, pudinga, iskorištenoj ambalaži od svježih sireva, kiselog vrhnja, mlijeka...


Bosiljak tjera komarce

Svaka biljka ima svoje zakonitosti sadnje. Bosiljak se, primjerice, sadi po balkonima i vrtovima i zato što mirisom rastjeruje komarce, biljne uši, mnoge štetočine, ali i privlači pčele. Ako za peršin piše da se sadi na dubini od 1 centimetra, nemojte ga ni slučajno saditi na pet jer će vam rezultat biti jednak nuli. I čuvajte se puževa koji u nekoliko sekunda mogu potamaniti mlade biljčice.


Izdvojeno

08. srpanj 2020 09:09