Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

Koronavirus
StoryEditor
Prostorijavrtlarica savjetuje

Kako uzgojiti vlastiti organski vrt: 10 savjeta Kornelije Benyovsky Šoštarić

Piše PSD.
13. studenog 2014. - 14:17
Hvaljena i iznimno informativna emisija HRT-a ‘Vrtlarica’ Kornelije Benyovsky Šoštarić pokazala je kako svatko od nas može u svom domu, na parceli od kojih 100 metara kvadratnih, tijekom cijele godine imati ukusno i zdravo voće i povrće, a viškove spremiti kao zimnicu. Koliko je “teško” imati svoj vrt, pitali smo najpoznatiju hrvatsku vrtlaricu.

Na moj prijedlog prijateljima (koji se često žale da je hrana puna pesticida) da sami u svojim vrtovima posade pome, salatu, krastavce, kažu “a tko će to?”. Je li zaista teško imati svoj vrt?

- Mislim da pitate krivu osobu. Ja nikada ne povezujem vrtlarstvo uz pojmove teško, mukotrpno i sl. Vrt je za mene mjesto relaksacije, odmaka od dnevnih stresova, ukratko, oaza uživanja. Ako nešto volite, to ne može biti teško, bez obzira radi li se o vrtlarstvu, kuhanju ili vožnji automobila. Osobno, mislim da je bolje ne baviti se uzgojem biljaka ako krećete s negativnim stavom.

Je li teško doći do sjemena koje nije genetski modificirano, te će se sjeme iz plodova moći ponovno iskoristiti?


- Javnost ima često prenapuhanu sliku o GM sjemenu. Treba znati da je genetska modifikacija skupa igra i da se ne isplati ako nije riječ o kulturama kojima se trguje na svjetskoj razini poput soje, pšenice ili kukuruza.

Vrtlari amateri koji žele posaditi nešto povrća za svoju potrebu još uvijek kupuju sjeme u malim paketićima od oko 5g koji nisu GM, a prema propisima EU-a, ne smiju biti tretirani ni fungicidima. Uzgojimo li biljke od takvog sjemena, možemo ga sačuvati i za sljedeću godinu, osim kada se radi o F1 sjemenu, odnosno sjemenu hibrida.

Kupuj na selu, kažu moji kolege, ali sam isto tako primijetio da se i na selu na sve strane sipaju pesticidi i herbicidi, i to znatno više od propisanih količina. To sam i sam vidio kada se stavljao prah protiv krumpirove zlatice.

- Imate aspolutno pravo. Kupovati domaće, nažalost, ne jamči nikakvu sigurnost, jer naši su ljudi po mentalitetu ležerni, pa čak i kada se radi o otrovima. Jer ne treba zaboraviti da je svaki pesticid otrovan za okoliš i redovno na uputama nosi vrlo ozbiljna upozorenja.

No, ja nisam nikada vidjela ni jednog domaćeg uzgajivača koji nosi zaštitnu masku na licu i rukavice kada rukuje nekim pesticidom. A i svi će radije staviti malo više otrova, za svaki slučaj... Novi zakoni vezani uz obveznu edukaciju i ograničenje prodaje pesticida dobar su korak, ali ne i jamstvo da će se nešto bitno promijeniti.



Može li se imati dobar urod bez pesticida i herbicida?

- Zašto ne? Postoje mnoga veoma učinkovita zaštitna sredstva koja nisu štetna za okoliš i ljudsko zdravlje, ali i različite tehnike uzgoja koje djeluju preventivno. Stvorite li zdravo, hamonično okruženje za svoje biljke, bolesti i štetnika bit će uvijek manje.

A na kraju krajeva, nije li i pomalo neukusno očekivati od prirode da nam daje uvijek stopostotni urod? Ponešto treba ostaviti i za ptice, kukce i druge životinje s kojima dijelimo vrt, barem 10 posto. Mislim da je to fer cijena.

Može li dalmatinski buhač biti zamjena za kupovne pesticide?


- Ne. Dalmatinski buhač djeluje kao sistemski pesticid, što znači da nije selektivan i da djeluje na širok spektar kukaca, a ne pojedinog koji je izazvao probleme. Riječ je o odličnom prirodnom insekticidu (čija je aktivna tvar spoj piretrin), ali ne i o čudotvornoj biljci. Treba ga koristiti kao jednu u nizu korisnih biljaka za organski uzgoj.

U svijetu je trenutačno prava epidemija malignih i autoimunih bolesti, a dio njih povezuje se i s prekomjernim korištenjem pesticida. Koliko su zaista ti pripravci krivi za te bolesti?

- O toj temi premalo se govori, jer bi vjerojatno dovela u pitanje svjetsku proizvodnju hrane. Osobno mislim da su pesticidi odgovorni za mnoge bolesti i da problem postaje sve veći. Teško je zapravo i pratiti djelovanje jednog pesticida kada u tijela unosimo stotine drugih. Koji djeluje kako i u kojoj kombinaciji, gotovo je nemoguće istražiti. Jasno je samo jedno. Hrana se danas u svijetu uzgaja da bi se zaradio novac, a ne da bi se ljudi zdravo hranili.



Koliko bi zemlje bilo potrebno za četveročlanu obitelj, a gdje bi imala trajan izvor svježe hrane, kao i zimnice?

- Ovisi o prehrambenim navikama. Netko jede mnogo povrća, a netko manje. No, ako izuzmemo uzgoj krumpira, tada je za jednu osobu dovoljno između 25 i 50 četvornih metara vrtnog prostora pa da zadovolji potrebu za povrćem i začinima, pa čak i da sačuva viškove za zimu. Prema tome, za prosječnu, četveročlanu obitelj to znači da je posve dovoljan vrt od 100 do 200 m2.

Što mislite o hrani iz trgovačkih centara?


- Većina hrane koja se nudi na našim policama preopterećena je konzervansima, aditivima, umjetnim bojama, emulgatorima i, naravno, ostacima pesticida. U ponekim namirnicama potiho se provlači i GM soja, ali to nije uvijek istaknuto na etiketama.

Srećom, sve je više polica s organski, odnosno ekološki uzgojenom hranom. No, kako i u ekološkom uzgoju postoje ustupci, a i razlike među pojedinim znakovima (bio, eko, organski), jedino jamstvo potpuno zdrave hrane može biti naš vlastiti uzgoj. Na kraju krajeva, “eko” je danas snažna marketinška oznaka i dodaje se, nažalost, svemu i svačemu.

Gdje kupujete meso, jaja?

- Meso ne jedem, a jaja kupujem od susjede čije kokice trče po dvorištu i kljucaju crviće.

Na što bi građani trebali paziti prilikom kupnje voća i povrća u trgovinama i tržnicama?

- Konvencionalna jabuka, lijepa i sjajna, prska se tijekom proizvodnje u prosjeku 27 puta, i obično stoji 1-3 godine u nekom skladištu prije nego što ju kupimo svome djetetu. Za moj pojam, takve su jabuke štetne za zdravlje i bolje je ne kupovati ih.

Umjesto toga treba odabrati voće i povrće s hrvatskim ekološkim znakom, ili one voćne vrste koje tijekom uzgoja treba malo ili minimalno prskati poput mušmula, starih sorti jabuka, krušaka punih točkica i oštećenja, a od grožđa hibridne sorte poput francuza, izabele i sl.

saša jadrijević tomas

10 Kornelijinih savjeta za početnike koji bi željeli imati svoj vrt pun povrća

1. Nabavite dobru knjigu o organskom uzgoju

2. Odaberite sunčan položaj u blizini kuće

3. Pripremite tlo organskim gnojivima

4. Birajte vrste i sorte koje su otporne na bolesti i štetnike

5. Napravite plan sadnje

6. Njegujte vrt prema organskim principima

7. Malčirajte

8. Kompostirajte

9. Hranite i čuvajte životinje prijatelje vrta

10. Čuvajte autohtono sjeme i voćne vrste

Izdvojeno