StoryEditor
Moj apartmanluksuz u srcu otoka

Hvarski biseri: turisti se rado vraćaju u ‘eco-friendly‘ smještaj

23. lipnja 2020. - 11:47
Sveta Nedjelja

Grad i otok Hvar su prije dvije godine proslavili 150. obljetnicu organiziranog turizma. Svjetski poznato turističko odredište je od onoga doba do danas prošlo kroz Scile i Haribde, ali unatoč svemu ostalo onako gordo, što bi se reklo "svoj na svome".

U međuvremenu je zavrijedilo čak šest UNESCO-ovih povelja kojima se štiti svjetski vrijedna kulturno-povijesna i prirodna baština (Faroska hora, procesija "Za križen", tehnika izrade čipke od agava, mediteranska prehrana, klapsko tradicijsko pjevanje i umijeće suhozidne gradnje), čime će vam se Hvarani na svakom koraku pohvaliti. No, ove godine smo proživjeli i tu vrlo neugodnu pandemiju koronavirusa, pa s našom sugovornicom Vilmom Plazonjom iz Svete Nedjelje, koja se već dugo bavi obiteljskim smještajem, razgovaramo o novim trendovima u toj gospodarskoj grani, ali i očekivanjima od turističke sezone.

image
Vilma Plazonja

Otkad se bavite iznajmljivanjem i što imate od kapaciteta?

● Naša obiteljska kuća Plenković izgrađena je 1936. i od tada je prošla nekoliko rekonstrukcija i adaptacija. Roditelji su prve turiste ugostili ranih šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada Sv. Nedjelja još nije bila povezana prometnicom s ostatkom škoja. Gosti su dolazili brodom u Hvar, gdje bi ih roditelji dočekali i prevezli vlastitim brodom do Sv. Nedjelje. U to vrijeme iznajmljivale su se sobe s upotrebom kupaonice, nije bilo restorana u blizini, tako da su svi gosti bili na punom pansionu.

Uglavnom smo ugošćavali Nijemce, Austrijance, Slovence, te domaće goste, uglavnom Zagrepčane. S vremenom je došla i prometnica, počeli su se otvarati restorani, tako da smo gostima, umjesto tri, posluživali dva obroka dnevno, što je uvelike olakšalo posao cijeloj obitelji, jer je svaki član obitelji imao svoja zaduženja i sudjelovao u brizi oko gostiju.

Bilo je to vrijeme kada su turisti dolazili svake godine u isto vrijeme i ostajali kod nas po tri tjedna, te bi već pri odlasku iz smještaja rezervirali smještaj za sljedeću godinu. Često smo brodom odlazili na izlete, gdje bih ja kao dijete s njima provodila cijeli dan. Turisti su u to vrijeme bili kao članovi obitelji. Zajedno smo slavili rođendane, imendane, lokalne fešte... Sjećanja na rastanke nakon ljetnog druženja dandanas u meni evociraju osjećaj praznine koji bih proživljavala nakon što bi ljudi s kojima smo se svakodnevno družili otputovali svojim kućama. Bila su to drukčija vremena, drukčiji način života, drukčiji turizam...

Što danas nudite gostima? Imate li nešto novo, drukčije, posebno?

● Svakako, s promjenom načina života mijenjali su se trendovi u turizmu, pa i naša ponuda. Godine 2007. u potpunosti smo rekonstruirali interijer kuće i oblikovali ga u tri odvojene smještajne jedinice/apartmana s posebnim ulazima i prostranim privatnim terasama, te se počeli oglašavati na tržištu pod nazivom "Villa Perka". Shvatili smo koliko je našim gostima bitan okoliš, zelenilo i mir u kojem žele uživati tijekom odmora. Zato smo se fokusirali na uređenje okućnice, koja se prostire na 2000 četvornih metara, i osmišljavanje novih sadržaja, umjesto na proširenje ili izgradnju dodatnih smještajnih kapaciteta. Izgradili smo vrtove i uredili veliki maslinik pred kućom. Jedan od vrtova namijenili smo isključivo sadnji ljekovitog i aromatičnog bilja, gdje trenutačno imamo 15-ak vrsta autohtonog bilja. Izgradili smo parkiralište za pet-šest automobila, dječje igralište površine 160 kvadrata, te prelijevni bazen s terasom i roštiljem.

image
Villa Perka

Ako želite biti konkurentni i ponudom se izdvojiti iz tolike mase smještajnih kapaciteta koji se nude na tržištu, potrebna su konstantna ulaganja i osmišljavanje novih sadržaja. Kontinuirano se trudimo gostima ponuditi nešto novo i drukčije. Tako već desetak godina izrađujem prirodne sapune na bazi maslinova ulja, od lavande, nevena, kozjeg mlijeka, limuna, murge... koji ih dočekaju u kupaonici. Prošle godine su se posebno oduševili sapunom od vina, sorte plavac mali, po kojoj su ove južne padine Hvara nadaleko poznate. Izrađujemo travaricu od hvarskog ljekovitog bilja, kao i cijelu paletu domaćih likera. Potrudili smo se i sve to lijepo upakirali, tako da gosti koji ovdje slave rođendane dobiju autentičan i originalan dar.

Gosti koji nam se godinama vraćaju također dobivaju darove koje odnose svojim kućama, da bi ih još neko vrijeme podsjećali na Hvar i odmor proveden na otoku. Printala sam i knjižicu "Mirisi Hvara" u kojoj sam im predstavila tipične hvarske proizvode, te na taj način zapravo ispričala priču o otoku i bogatstvu biljnih vrsta koje kod nas uspijevaju. Ne zaboravimo da je od dalmatinskih otoka Hvar najbogatiji biljnim vrstama, a 1163 biljne vrste brojka je koja odgovara broju biljnih vrsta puno veće Irske ili Danske.

Pa kakva će biti ova sezona? Kako stojite s rezervacijama, ima li otkazivanja dolazaka?

● Jedna stvar koju sam u životu već odavno naučila jest da nikada ne treba očekivati puno. To vam je najbolje jamstvo da na kraju nećete ostati razočarani. Kako za ljude, to vrijedi i za sezonu i sve ostalo. U uvjetima pandemije i svega što se proteklih mjeseci događalo, ne bi bilo ni razumno gajiti prevelika očekivanja. Sretna sam što smo u Hrvatskoj svi zajedno postigli vrlo dobre rezultate u borbi s virusom, te da se u zemljama našeg okruženja situacija počela smirivati. Otkazane su rezervacije za 4. i 5. mjesec. Rezervacije za 6. mjesec su dijelom otkazane, a dijelom prebačene za 2021. jer se uglavnom radi o rezervacijama iz Velike Britanije i Australije. Stari gosti koji nisu bili u mogućnosti doći, svoj odmor su pomakli kasnije. Stalno smo u kontaktu i vidim da ljudi zaista žele doći na Hvar.

Po upitima u posljednjih 10-ak dana zaključujem da su mnogi ohrabreni popuštanjem mjera. Čak smo dobili i četiri-pet novih rezervacija, što od strane novih gostiju preko platformi za oglašavanje, što direktno preko naše web-stranice po preporuci starih gostiju. Mogu reći da sam zadovoljna situacijom. Virus je u naše živote donio mnoge promjene. Više ništa, pa tako ni turizam, neće biti onako kako je bilo. Virus je ne samo nas, nego i naše goste, okrenuo upravo onim vrijednostima koje mi kroz našu ponudu pokušavamo promovirati – povratak prirodi, održivi razvoj, ekološka osviještenost, promoviranje kvalitetnih autohtonih proizvoda... Jako se ponosimo činjenicom da smo prvi "eco-friendly" smještajni objekt na otoku Hvaru. Certifikat smo ishodili u sklopu Dalmatia Green programa Udruge "Sunce" iz Splita, a također smo jedan od prvih deset smještajnih objekata u Hrvatskoj oglašenih na novoj Ecobnb platformi sa sjedištem u Italiji. Gosti cijene naš rad i ulaganje u kvalitetu. Zato nam se vraćaju i preporučuju nas svojim prijateljima.

Jesu li vam država i lokalna samouprava pomogle u poslovanju?

● U 2016. godini smo od države dobili poticaj za podizanje kvalitete smještaja i izgradnju bazena. Poticaj smo dobili i od Splitsko-dalmatinske županije budući da se zaista radilo o velikoj investiciji koja je, osim izgradnje prelijevnog bazena, uključivala i izgradnju pristupa bazenu, dekinga i natkrite terase. Ako visinu potpore usporedimo s ukupnim troškom investicije, onda to i nije neka velika pomoć. Međutim, ipak nam je to itekako značilo i zahvalni smo za poticanje mikropoduzetnika kada je riječ o podizanju kvalitete ponude i privlačenju kvalitetne klijentele, od koje profitira ne samo pružatelj usluge smještaja, nego i cijela destinacija.

Može li se još nešto dodatno učiniti u novim okolnostima?

● Reći ću da može i mora! Uvijek se može više, bolje i kvalitetnije. Kao nekadašnja članica Izvršnog odbora Udruge iznajmljivača grada Hvara, koja je djelovala punih deset godina, stekla sam naviku praćenja zakonske regulative i svih izmjena i dopuna koje se donose, a tiču se naše djelatnosti. Aktivna sam članica Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u, ogranak u Splitu, te se trudim onoliko koliko mi mogućnosti dopuštaju aktivno participirati u komunikaciji i prijedlozima koje upućujemo prema nadležnim institucijama. Da bi donijele prave odluke, institucije trebaju konstantan input direktno s terena. Bez komunikacije s terenom ne mogu donositi kvalitetne odluke, a nitko bolje od nas koji smo u ovom poslu ne može znati s kakvim se problemima suočavamo, niti dati bolje prijedloge za njihovo rješavanje.

Lokalna Turistička zajednica je poprilično aktivna kad je u pitanju organiziranje edukacija, što je za svaku pohvalu. Međutim, ako usporedimo broj iznajmljivača na području grada Hvara s brojem ljudi koji se odazivaju edukacijama, onda pokazatelji nisu baš optimistični. Umjesto učenja i rada na sebi, ljudi su nekako skloniji sve promatrati sa strane i čekati da netko drugi za njih odradi ono što mogu napraviti sami. Čini mi se da među otočanima još uvijek ne postoji svijest o tome da kao destinacija možemo napredovati samo ako se udružimo i radimo zajedno, ako jedni druge doživljavamo kao partnere, a ne kao konkurenciju. Nije baš razvijena ni svijest o tome da naš obraz nije samo smještaj koji nudimo, nego i svaka javna površina u destinaciji. Moramo imati primjerena odlagališta smeća, uredne šetnice, očišćena žala, obilježene staze, jasne putokaze i, najvažnije, skladnu i prijateljsku društvenu zajednicu, jer uzajamnom potporom i zajedništvom gostima prenosimo svu onu pozitivnu energiju koju sami stvaramo.

Luksuz u srcu Hvara

Obitelj Frane Carića iz Svirača, u srcu otoka Hvara, tradicionalno se bavi graditeljstvom, pa su zlatne ruke tih neimara u svome mjestu obnovile stoljetnu kuću i prenamijenile je u luksuznu vilu s bazenom, naravno za iznajmljivanje. Njegov moto je "Ako može Istra, zašto ne bismo i mi", ne moraju svi kapaciteti biti nakraj mora. I tako mu je supruga Vinka, uz kuću u Ivan Dolcu u kojoj se također bavi turizmom, dobila još dosta posla, a mi smo je upitali čime oni zapravo privlače goste i hoće li im se njihovi višegodišnji trudi sada isplatiti.

– U našim objektima preferiramo udobnost, dakle, potpuni komfor, tako da se gosti, osim mora i plaže, ugodno osjećaju u kući ili apartmanu, što znači da imamo velike terase, prostran dnevni boravak, a svaka soba svoju kupaonicu i sve je klimatizirano. Posebno vodimo računa da gosti spavaju u udobnim krevetima. Što se tiče rezervacija, stari gosti nam se vraćaju, no za vrijeme korone i nije bilo upita, ali sada se situacija ipak popravlja. Imali smo nekoliko otkazivanja i prebacivanja za sezonu 2021. godine, međutim, mislimo da bi druga polovina sezone mogla pozitivno iznenaditi u manjim sredinama.

Što se tiče pomoći države i lokalne samouprave, mislimo da se uvijek može više, ali ova je godina specifična i moramo se s tim pomiriti. A kada spominjemo Ivan Dolac, znamo da je to prepoznatljivo, omiljeno odredište, ali je cesta od Zavale do tog naselja posve uska i u vrlo lošem stanju. Također bi mjesta za odlaganje otpada (kontejneri) mogla biti bolje uređena – rekla nam je ova marljiva žena, koja ljeti živi na relaciji Svirče – Ivan Dolac.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

25. studeni 2020 22:48