StoryEditor
Auto motoSadržaj omogućio Hep

E-mobilnost: jedini mogući iskorak za budućnost

19. svibnja 2020. - 10:37
HEP-ova punionica električnih vozila ELEN koja se puni putem solarnih panelaNeja Markicevic/HANZA MEDIA

Budućnost kao nekakva očekivana ili uopćena paradigma opstanka života kakav poznajemo na zemlji, nije negdje u magli ispred nas, nije nigdje na horizontu ni pred vratima, ona je počela.

Borba za očuvanje planeta više nije dio osobnosti, stvar s(a)vijesti i odabranih osviještenih i romantičnih životnih postulata. Svjedoci smo vremena kad je pitanje trenutka kada će se kriteriji o ekološkim preduvjetima početi primjenjivati bezuvjetno.

U nikad većim međusobnim razlikama između najbogatijih i najsiromašnijih, nemilosrdnoj tržišnoj konkurenciji, borbi za gospodarsku prevlast između velikih svjetskih sila pa posljedično borbi za političku dominaciju, cilj, možda prvi put od industrijske revolucije naovamo, nije ni profit ni materijalno blagostanje. Konačni, ultimativni cilj je opstanak vrsta. Opstanak naše vrste. Kriteriji će biti nemilosrdni, oni najuspješniji će se uspjeti prilagoditi, svi drugi će biti osuđeni na propast.

U svjetlu nezapamćene pandemijske krize izazvane koronavirusom i s još uvijek desecima upitnika koji sa statističkim, brojčanim, pa i medicinskim predznacima lebde iznad ove gotovo nadrealne kataklizmičke situacije, gotovo da je nevjerojatan podatak kako svake godine u zemljama EU-a više od pola milijuna ljudi umire zbog onečišćujućih tvari u zraku. Usporedite te brojke s dostupnim statističkim podacima glede pandemije i zapitajte se – tko je ovdje lud?

Promet kakav poznajemo i bez kojega je nezamisliv dnevni ritam života na svim meridijanima označen je kao jedan od najvećih krivaca onečišćenja zraka, pogotovo kad je riječ o kancerogenim dušikovim oksidima (NOx). Za one koji to ne znaju – a to su teme o kojima ćemo vrlo skoro morati znati sve – riječ je o spojevima koji nastaju oksidacijom atmosferskoga dušika pri visokim temperaturnim izgaranjima (industrijski procesi) ili pod utjecajem elektromagnetskog izboja (munje, kozmičke zrake...).

Dušikovi oksidi zagađuju zrak u manjim i većim gradovima, gdje nastaju u automobilskim motorima spajanjem kisika i dušika (oko dva grama po kilometru prijeđenog puta). Svi dušikovi oksidi, prisutni u atmosferi, u manjoj su ili većoj mjeri otrovni i nadražuju ljudske dišne organe, glavna su komponenta zagađenja atmosfere, uključeni su u stvaranje kiselih kiša i fotokemijskoga smoga te stvaranje i razgradnju ozonskoga sloja u stratosferi. Sve nabrojeno su kataklizmički indikatori i prijetnja planetu Zemlji desetljećima unatrag.

U Hrvatskoj je, prema zadnjim dostupnim podacima iz 2016. godine, cestovni promet pridonio ukupnoj emisiji NOx s 42,6 posto, a samo osobna i gospodarska vozila s 24,44 posto, pa ispada da zbog starih i loše održavanih dizelskih automobila i kombija u Hrvatskoj godišnje umire više ljudi nego u prometnim nesrećama. Ako znamo da smo i po kriterijima sigurnosti u prometu na samom dnu u čitavoj Europskoj uniji, razlozi su slojeviti i kompleksni, stanje je, blagim rječnikom rečeno, alarmantno.

Vodeći proizvođač i opskrbljivač električnom energijom u Hrvatskoj na svojim internetskim stranicama nudi podatak kako je intenzitet emisija CO2 u 2019. godini bio 131 gram po kilovatsatu proizvedene i nabavljene električne energije.

Zbog tako iznimno povoljnog specifičnog emisijskog faktora električne energije, koji ju u Njemačkoj oko 500 grama CO2/kWh, a u susjednoj Sloveniji 370 grama CO2/kWh, električni automobili u Hrvatskoj posredno emitiraju iznimno malo stakleničkih plinova. Usporedbe radi, pri crpljenju i proizvodnji goriva potrebnog za pokretanje klasičnih auta, uključujući i njihovu opskrbu, nastaje i do 20 posto veća emisija stakleničkih plinova.

Što to točno znači? Doslovno da nas čeka novi, neizbježni izazov maksimalnog korištenja obnovljivih izvora energije, odnosno borba za prevlast na platformama studija i znanja veće učinkovitosti i što manjih posljedica na okoliš. Proizvođače i opskrbljivače električne energije čekaju izazovi opskrbe koji će omogućiti nesmetanu dinamiku kretanja kao i do sada, ako ne i bolju, a proizvođače električnih automobila, a prvenstveno suvremenih baterijskih punjenja, nemilosrdna borba za tržište. I tako se ponovno vraćamo na početak priče.

Većina današnjih električnih automobila koristi litij-ionske baterije, a litij će kao ograničeni resurs s vremenom postajati sve skuplji, a zato će i električnim automobilima rasti cijena. U industriji električnih automobila koriste se i rijetki metali, kao što su disprosij, lantan, neodimij i praseodimij. Oni se opet vade u uvjetima koji s niza aspekata nisu optimalni i njihova povećana potražnja direktno šteti okolišu koji bismo trebali čuvati njihovom primjenom.

Puno je otvorenih pitanja i puno odgovora. O ovome i svemu drugome pisat ćemo svakog utorka na ovim stranicama. Ovu temu otvorili smo zajedno s našim partnerom HEP-om, nazvali smo je “e-mobilnost” i tijekom pet tjedana ćemo vam približiti budućnost koja je već počela.

Izdvojeno

12. srpanj 2020 19:38