Scena Mozaik

Z-eko projekt

'Traži se astronaut koji zna šalovati': svi koji su imali problema s meštrima razumjet će ovaj oglas zadarske tvrtke

Z-eko projekt

‎Počelo je ozbiljno, a onda se, kako to u nas često zna biti, pretvorilo u tešku sprdačinu. Dakle, jednoj građevinskoj tvrtki iz Zadra, "Z-eko Projekt" se zove, posljednjih se dana otvorilo dosta gradilišta i poslova po Dalmaciji, pa su vlasnici objavili oglas za zapošljavanje tesara i armirača.

Potražnju za radnicima objavili su početkom veljače i na Facebook stranici "Tražim posao/ nudim posao – Dalmacija". Bez ikakvog uspjeha. Njihov je oglas, uz samo nekoliko lajkova i jednog jedinog tagiranog, vjerojatno meštra, u moru sličnih vrlo brzo potonuo na stranici ispod mnoštva novih objava na ovom virtualnom pazaru. Među oglasima puno je upravo ovakvih u kojima se traže bauštelci. Ništa čudno, sezona je obnove apartmana i hotela, pikameri se čuju na sve strane i građevinske tvrtke vape za manovalima. Trenutno su traženiji i od kuhara i konobara.

Nakon nekoliko dana, 11. veljače, ista je tvrtka ponovila oglas na istoj platformi, u kojem je malo detaljnije opisala koga traži i pod kojim uvjetima. Naveli su da inače zapošljavaju 20 radnika i da traže školovanog građevinskog majstora koji zna čitati projekt i voditi ekipu, te armirača, tesara i zidara.

Napisali su i da se radi po cijeloj Dalmaciji, da su radnicima osigurani smještaj i dva topla obroka, da ih zanimaju samo stručne osobe, koje će uredno prijaviti i platiti prema odrađenim satima. Rezultat: pet lajkova, nula bodova.

Frustrirani manjkom interesa za posao koji nude i "meštrima koji su se proglasili stručnjacima, a na terenu se pokazalo da ne znaju ni kariolu voziti", u "Z-eko Projektu" su objavili novi oglas za zapošljavanje. Ovaj treći nije prošao nezapaženo. Štoviše, postao je pravi viralni hit na društvenim mrežama.

"Tražimo dva psihijatra za rad u građevinskoj firmi od 20 ljudi, radno mjesto po gradilištima; opis posla objašnjavati majstorima, nadzoru i ostalima... što je tko ispravno rekao", napisali su vlasnici tvrtke, a naknadno su dodali da bi rado zaposlili i neurologe, pa čak astronauta pod uvjetom da zna "šalovati, zidati, žbukati i pivati i lansira se na gradilište u roku od 24 sata".

Ne znamo jesu li Zadrani u međuvremenu našli ove specijaliste, jer nisu bili voljni svoju mučnu potragu za radnicima razvlačiti po novinama, ali primijetili smo da su za ovu objavu dobili stotinu lajkova i komentara.

"Evo mogu ja, imam iskustva i debele živce. Objašnjavala sam vodoinstalateru kako da postavi cijevi jer me je pitao: Kako ću ja ovo? Dalje, 13 ili 14 puta sam meštru za pločice objašnjavala kako da mi postavi pločice da ide blagi pad jer su bile na balkonu pa da se voda sliva... Uglavnom, možda jesam žensko, ali znam i dreknit. A da ne pričam o međuljudskim odnosima i tome ovaj je rekao ovako, ovaj onako", napisala im je jedna Marijana.

Kako bilo, možda ova vrsta "gerila-marketinga" meštrima iz Zadra stvarno pomogne da pronađu radnike, jer teško će se usrećiti raspoloživim kadrom s burze rada.

– Oni tamo Boga mole da ne nađu posao. Rade na crno, a na Zavodu su samo fiktivno prijavljeni. Desetke sam puta zvao da mi pošalju vodoinstalatere i električare, ali sve što mogu dobiti je tek svršeni srednjoškolac kojemu se ne da ustati iz kreveta za manje od 10.000 kuna. Pravi radnici odavno su otišli preko granice – komentirao nam je vlasnik jednog splitskog građevinskog obrta. On se još uvijek nekako snalazi bez astronauta, ali pitanje je do kada će.

Na HZZ-u 17.000 nezaposlenih građevinara

Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo, promet i veze, već godinama upozorava da nam u građevinarstvu nedostaju tisuće radnika. Upozorava kako ukupan broj nezaposlenih u evidenciji HZZ-a sugerira da postoji radna snaga za potrebe većinu gospodarskih grana, ali da je realnost potpuno drukčija.

– Podatak o 17.000 nezaposlenih građevinskih radnika, koliko ih je na HZZ-u, najnetočniji je i HZZ bi morao naći načina da te ljude briše iz evidencije. Velike su investicije u građevinarstvu i suočeni smo s drastičnim manjkom kvalificirane radne snage. Zato je dobro da smo uspjeli izlobirati da se poveća kvota za uvoz stranih radnika. Sada ona iznosi 11.700 ljudi, ali i to je nedovoljno – komentira Mirjana Čagalj.

Da stvar bude apsurdnija, strukovne škole koje regrutiraju ove vrste radnika iz godine u godinu upisuju sve manje učenika.

 

Naslovnica Mozaik