Scena Mozaik

sveučilište u zadru obznanilo otkrIĆA o do sada gotovo potpuno nepoznatoj arheološkoj baštini vitezova kršćanskogA vojnog reda u HrvatskoJ

Grobovi templara pronađeni kod Vranskog jezera

sveučilište u zadru obznanilo otkrIĆA o do sada gotovo potpuno nepoznatoj arheološkoj baštini vitezova kršćanskogA vojnog reda u HrvatskoJ

Na lokalitetu Crkvina  otkrivena velika nekropola i 75 grobova iz 13. do 15. stoljeća, te jedinstveni primjer zidane grobnice oslikane crvenim križevima na bijeloj žbuci

NALAZISTE_CRKVINE2-080611.1

Najnoviji rezultati arheoloških istraživanja na lokalitetu Crkvina kod Vranskog jezera, proglašenijavnosti u srijedu na Sveučilištu u Zadru, donijeli su otkrića o do sada gotovo potpuno nepoznatoj arheološkoj baštini templara u Hrvatskoj.

- Na tom prostoru smo pronašli veliku nekropolu i do sada utvrdili 75 grobova, od koji većina datira od 13. do 15. stoljeća, iako ima i znatno starijih. Međutim, sada je otkriven jedinstveni primjer zidane grobnice oslikane crvenim križevima na bijeloj žbuci, a oblik križeva upućuje na prikaze templarskih križeva. Ovaj se

KNIGHT_TEMPLAR_BATTLE_WEARY
nalaz dovodi u vezu sa vranskim, odnosno zablatskim templarskim preceptoratom – kazao je dr. Ante Uglešić, rektor Sveučilišta u Zadru i voditelj arheoloških istraživanja na lokalitetu Crkvina, koji su započeli 2006. godine.

- Točan izgled oslikanih templarskih križeva bit će poznat nakon provedene konzervacije. Već ovih dana, nadam se što prije, ta će se freska vaditi iz groba i zatim konzervirati – rekao je dr. Uglešić.

Rijetko nalazište

Glavni konzervator Ministarstva kulture Miljenko Domijan, kazao nam je u srijedu da je ovo otkriće iznimno važno stoga što nema puno sačuvane templarske baštine, osobito ne u ovakvom obliku.

- Templari su bili zabranjeni red, zanimljivi su i atraktivni te se o njima puno piše, ali materijalne baštine zapravo nema. Ima nešto sačuvane arhitekture, no materijalni nalazi, kao ovaj iz Crkvine, jedinstven je, u pitanju je grobnica oslikana templarskim križevima, te je iznimno važan svaki materijalni nalaz koji bi više mogao kazati o životu templara u Hrvatskoj. Unatoč tomu što su papinskom odlukom postali zabranjeni red, što su bili proganjani i protjerivani, templari su bili vrlo moćni – kazao je Domijan.

PAPINA_BULA-080611.1

Osim templarskih križeva, istraživanjem na predjelu Crkvina otkrivena je i jednobrodna crkva s polukružnom apsidom koja čini dio samostanskog kompleksa s nekropolom. U grobovima je nađen nakit, kao i dijelovi nošnje. Važni su i pronalasci crkvenog namještaja među kojima je i iznimno rijedak nalaz – škropionica iz doba predromanike.

LADA KALMETA
FOTO: CROPIX

Bula pape Hadriana IV.

Arheološka istraživanja lokaliteta Crkvina donijela su još jedan važan nalaz: bulu pape Hadriana IV. iz 12. stoljeća. Riječ je o papinskom olovnom pečatu koji na jednoj strani ima prikaz Sv. Petra i Pavla između kojih je križ, dok je na drugoj strani ime pape Hadriana.
- Olovne bule predstavljaju rijedak arheološki nalaz u Hrvatskoj, te ih je za sada poznato samo nekoliko – rekao je dr. Ante Uglešić.

Templari kod Zadra

Povjesničari su složni u ocjeni da je pronalazak groba templara kod Vrane iznimno značajan. Na području Vrane templarima je u 12. stoljeću bilo sjedište, te su na tom prostoru od pape Aleksandra III. dobili samostan sv. Grgura. U Vrani su imali preceptorat (utvrđeni posjed) gotovo 150 godina. U Hrvatskoj su u to vrijeme u nekoliko županija imali veliki utjecaj u javnom i političkom životu, a sjedište u Vrani uspostavili su 1169. godine. Nakon njihova ukidanja početkom 14. stoljeća, papinim odlukama njihovi su posjedi u Vrani dodijeljeni drugim redovima.

Od povlastica do lomače

Templari – “Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama”, nazivani i “Vitezovi templari“ – je kršćanski vojni red osnovan 1118. godine, nakon prvoga križarskog rata. Cilj im je bio pomoći novome Jeruzalemskom kraljevstvu da se odupre napadima muslimana, te pružiti sigurnost velikom broju hodočasnika koji su krenuli u Jeruzalem nakon njegova osvajanja. Kao i ostali crkveni redovi, templari su polagali vječni zavjet poslušnosti papi.

Bili su vrlo dobro organizirani, postali su značajni i u politici, a dobili su neke povlastice od pape, kao što je pravo na ubiranje poreza na područjima pod njihovom kontrolom. Rezultat takvog položaja je bio njihov brzi uspon, no takvim su aktivnostima, osim moći, stekli i brojne neprijatelje. Započele su optužbe protiv templara, za razvrat i za krivovjerstvo, te su s vremenom počeli njihovi progoni, najžešće od strane francuskog kralja Filipa IV. Sukob Filipa IV. i templara završio je 1314. godine, kada je na lomači spaljen zadnji Veliki meštar templara. Papa Klement V. je Red templara službeno ukinuo 1312. godine.

Petak 13., Sveti gral i masoni

Postoji vjerovanje da uzroci praznovjerja o nesreći koju donosi datum petak 13. potječu od dana masovnih uhićenja templara, koja su bila organizirana u Francuskoj u petak, 13. listopada 1307. godine. Uz templare se još i danas povezuju legende o Svetom gralu, Zavjetnoj škrinji i nekim tajnama graditeljstva. Usko ih se povezuje i s masonima.


Naslovnica Mozaik