Scena Kultura

O ROMANTICI I OSTALOME

Kristian Novak, hit pisac zbog čijeg se 'Ciganina' luduje, prekinuo šutnju i otkrio nam: Kompulzivno slušam Splićane, Vojka V i Krešu Bengalku!

O ROMANTICI I OSTALOME

U našem javnom prostoru već se dulje vrijeme lamata etiketama bez ikakvih ograda

Kristian Novak pisac je dvaju nagrađenih, cijenjenih i čitanih romana, "Črna mati zemla" i "Ciganin, ali najljepši", koji su dočekali kazališna uprizorenja, također nagrađena, cijenjena i gledana.

Sve to donijelo je piscu veliku i dugu prisutnost u medijima, koja se nadogradila i aferom oko Povjerenstva za otkup knjiga, u kojem se našao. Kada je izbila afera s neshvatljivim nefinanciranjem časopisa Gordogan, pisac se povukao. I kao kruna toga neželjenog publiciteta bio je nenadani napad saborskog zastupnika romske nacionalne manjine Veljka Kajtazija koji ga je najprije prozivao zbog korištenja riječi "ciganin", da bi ustvrdio kako Novak na Romima zarađuje.

Pisac, znanstvenik i bivši prvak u karateu, koji u četverogodišnjim, olimpijskim ciklusima proizvodi nagrađivane znanstvene knjige i romane, oštro mu je odgovorio, ali i odlučio povući se iz javnosti. Ovim intervjuom za "Slobodnu" uspješan pisac, ali i profesor na kroatistici u Rijeci i germanistici u Zagrebu, nakratko je prekinuo šutnju. A ima što reći.

Na splitskoj premijeri filma "S one strane", Mate Matišić je kazao da je taj scenarij toliko daleko od njega kao da ga nije napisao. Kakav je vaš odnos prema romanu "Ciganin, ali najljepši" koji ste završili prije gotovo dvije godine?

– Najradije bih pobjegao od njega, pa mu se vratio za nekoliko godina, kad mi se slegne sve. Jednako je bilo i s "Črnom mati zemlom". Čovjek je malo predoziran nakon što se četiri godine vrti po istom tekstu i istim košmarima. No, neprestano se nalazim u situacijama kada moram nešto iz romana pojašnjavati, čitati, rekontekstualizirati. Nadam se ne zadugo, htio bih se posvetiti daljnjim proznim skicama.

Što je razlog da "Ciganina" niste do sada promovirali u Splitu kad se po broju publike i prodanih primjeraka na MFK-u vidi da je interes za vašim knjigama i za predstavama i te kako živ?

– Točno, u Splitu sam gostovao prije nego je izišao "Ciganin", na "Bookari" Marija Glavaša. A zašto poslije nisam bio? Razlozi su čisto tehničke naravi. Jedan je već dogovoreni nastup u svibnju 2017. bio otpao zbog organizacijskih problema, a s obzirom na to da mi je cijela prošla godina bila kaos, nismo mogli pronaći drugi termin.

No, nadam se da je pogreška ispravljena s Mediteranskim festivalom knjige. A ne mogu opisati koliko mi znači što su moje priče, pritom ispričane djelomično na kajkavskome, bliske splitskoj publici. Da mi je to netko rekao prije pet godina...

Teško je prevesti međimurski

Koliko poznajete Split i Dalmaciju? Ima li šanse da se neki roman ovdje odvija?

– Nemam pojma koliko uopće možeš reći da ikada poznaješ neko mjesto. S obzirom na to da živim drugdje, bit će da mi je u glavi neka romantičarska predodžba, ali sigurno je da se Dalmaciji stalno vraćam, i to ne samo ljeti. Split je većinom mjesto na kojem se kratko zadržim na putu u svoju privatnu Arkadiju, Vrisnik na Hvaru.

Moja je percepcija Splita u zadnje vrijeme obilježena, osim djelima ovdašnjih pisaca poput Olje Savičević Ivančević, pogledom suvremenog rapa/hip-hopa. Kompulzivno slušam Vojka V i Krešu Bengalku. Tako da – ima tko će ispisivati priče o ovom području. Ja ću se još neko vrijeme tematski zadržati na sjeveru.

Uspjesi ova dva romana nisu izazvali ponovni interes za objavu prvijenca "Obješeni" i za poeziju. Nije bilo zanimanja ili vi niste bili zainteresirani?

– Ima interesa, i za čitanje i za objavljivanje. Nemam pojma što ljudi očekuju, ali činjenica je da sam ga pisao u ranim dvadesetima. Bitna je to stepenica za romanopisca, ali nisam siguran kome bih učinio uslugu da to ponovno objavim. Publici vjerojatno ne, sebi sigurno ne.

Jesu li romani, zbog međimurskoga govora, teški za prevođenje?

– Jesu. Prevoditelji se teško odlučuju na to, jer osim međimurskog ima i niz sociolekata kojima ispisujem prozu. Ali, eto, ide polako. Imam mađarski, slovenski, bit će i vjerojatno njemački, a sigurno engleski i norveški, zasad.

Osim uspjeha s romanima, bili ste u žiriju nagrade T-portala, koju ste dvaput dobili. Bili ste i član Povjerenstva za otkup knjiga Ministarstva kulture, iz kojeg ste istupili nakon skandala s Gordoganom. Jeste li time zauvijek zatvorili vrata sličnim poslovima i upadaju li pisci prelascima na suprotnu, odlučujuću stranu, u sukob interesa?

– Zatvorio sam vrata na neko dulje vrijeme, da. Nezgodna je to pozicija za autora jer, kako god da okreneš, prosuđuješ svoje kolege. Novca nema dovoljno za sve i htio-ne htio, zamjeriš se onima koji te godine nisu dobili potporu. A ne daj Bože da se nađeš u međurazini između javnog novca i izdavača, to je dvostruko zeznuta pozicija. Sukob interesa je meni vrlo teška kvalifikacija. Kad se počelo nešto pričati u tom smjeru, ja sam se samo pitao kako to da nitko nije utvrdio moje stvarne interese i s čim su to u sukobu. Ali u našem javnom prostoru već se dulje vrijeme lamata etiketama bez ikakvih ograda.

Dobro se nosim s agresijom

Zbog afere oko povjerenstva, publiciteta oko knjiga, predstava, nagrada i piratstva te niskih politikantskih napada, odlučili ste se povući iz javnosti. Jeste li požalili zbog te odluke, ili ste se uspjeli fokusirati na sebe i svoj književni rad? Je li ovaj intervju znak povratka pod toplo svjetlo reflektora?

– Odluka je jedno, provedba malo kaska. Napadi mi nisu problem, prilično se dobro nosim s agresijom, želim se povući kako bih radio na novim tekstovima i krenuo u novo istraživanje. To je ono što zapravo želim raditi, nastupi me brzo iscrpe i brzo dođem do točke kada sam siguran da sam rekao sve što sam imao reći. Ovaj intervju je u paketu s Mediteranskim festivalom knjige, taj je nastup dogovoren prije godinu dana.

Vaš roman "Črna mati zemla" našao se na meti prerevnih iščitavača kurikuluma s ćudorednih pozicija zbog prikaza pedofilije. Traju li napadi još i planirate li se, kao iz javnosti, povući i iz lektire?

– Mislim da s onima koji su revno iščitali taj roman nikada nisam imao problema. Jer takvom ne bi palo na pamet da autor na bilo koji način normalizira ili promiče pedofiliju. Iz lektire se ne mogu povući jer ja tamo roman nisam ni stavio.

'Črna mati zemla' ide i na film

Pišete i scenarij prema romanu "Črna mati zemla". S kojim redateljima radite, kad bi film trebao biti pred gledateljima, je li Zajecova dramatizacija upotrebljiva?


– Redatelj je nagrađivani mladi Slovenac Rok Biček, pišemo scenarij još do kraja godine. Snimamo krajem 2019., pa plus postprodukcija... ma, bolje da se ne izlijećem s datumima. Za Zajecovu dramatizaciju imam samo riječi hvale, i nije isključeno da će se i on sam uključiti u nekom dijelu u rad na filmu. U mnogim smo detaljima krenuli u drugom smjeru, jer ne funkcioniraju ta dva medija jednako, ali je osnovna potka ista kao i u drami – priča je to o prijateljstvu i izdaji.

Na jezičnoj ste katedri na riječkoj kroatistici i na germanističkoj u Zagrebu? Može li znanstvena zajednica očekivati prinose donekle približne onima koje ste dali hrvatskoj književnosti?

– Baš ste me zatekli, nekako sam mislio da sam već dao "približni" prinos. Napisao sam monografiju o višejezičnosti u doba ilirskoga pokreta, koja je na mnogim sveučilišnim popisima literature. Uskoro krećem u novi veliki istraživački projekt. Iako su modusi djelovanja različiti, ima sličnosti. Moj proces traje po četiri godine i za znanstvenu monografiju i za roman. I u oboje dajem sve što imam u tom trenutku. Za mene je ili tako, ili nikako.

 

Naslovnica Kultura