Scena Kultura

Predrasude stare stoljećima

Mara nikada nije dobila Adelovo posljednje pismo: tragična priča o splitskom Romeu i Juliji dira u srce, a aktualna je i danas

Predrasude stare stoljećima

Redatelj Ozren Prohić u zagrebačkom HNK-u postavlja operu Josipa Hatzea "Adel i Mara", priču o nesretnoj ljubavi splitskih Romea i Julije, mladog Turčina Adela i kršćanke Marije, koja je temeljena na stvarnom događaju iz 16. stoljeća.
Prohić u prvom redu napominje kako je šteta da ova hrvatska opera – a nemamo ih baš previše – nije u Zagrebu izvedena od premijere 1933. godine.

U Splitu je ipak postavljana nekoliko puta, zadnji put prije šest godina, a sada, nakon zagrebačke premijere 2. studenoga, velika je vjerojatnost i da će zagrebačka predstava gostovati u Splitu.

U timu se uz to okupio i priličan broj umjetnika vezanih uz Split i splitski teatar – od basa Ivice Čikeša i sopranistice Valentine Fijačko, do dirigenta Nikše Bareze i samoga Prohića koji je karijeru započeo u HNK-u Split.

– Čitava ekipa uživa u radu, osjeća dubinu drame i ljepotu glazbe, a iz spoja zagrebačke racionalnosti i splitskog duha izići će nešto dobro – kaže redatelj.

Dok je radio u riječkom HNK-u, nastojao je svake sezone postaviti jedno novo ili "zaboravljeno" domaće djelo, a "Adela i Maru", siguran je, ne smije se zapostavljati.
 

 


Jedna od pet najboljih


– Tu operu svrstavam među "top 5". Također, vrlo cijenim i Hatzeov "Povratak", djelo koje su tridesetih i sami Talijani preveli jer je bio učenik talijanskog skladatelja Pietra Mascagnija, začetnika verizma – i jer su uočili njegovu vrijednost. Hatze je pomaknuo hrvatsku operu prema svjetskim trendovima, ali ovdje ga često nisu do kraja razumjeli, zbog čega je bio i depresivan. A on je naprosto tvrdio da piše "od srca k srcu" – kaže Prohić.

Izvor priče o Adelu i Mari nalazi se u jednom starom dokumentu iz 16. stoljeća u kojem je opisan slučaj tragične ljubavi Turčina s Klisa (Klis je tada bio u turskim rukama) i mlade kršćanke koju je susreo na splitskom pazaru. Ogorčeni tom vezom, roditelji su djevojku zatvorili u samostan, u kome je uskoro i umrla, a Adel je nije uspio vidjeti premda je odlučio prijeći na njezinu vjeru. Nije čak dobila ni njegovo posljednje pismo, koje je u samostan dobacio strelicom. Luka Botić našao je taj dokument koji ga je inspirirao za spjev "Bijedna Mara", a kasnije je Hatze skladao operu za koju je libreto napisao Branko Radica.

– Priča je silno aktualna, i to stalno, nažalost. Bila je i u Botićevo i u Hatzeovo vrijeme, a i danas. Međutim, iz nje se iščitava moćan trijumf ljubavi koja je iznad religije, etnosa, nacionalnog – iznad svega. Iz glazbe se, pak, odmah iščitava da je skladatelju uho "odraslo" u Splitu, u Dalmaciji.

U ovoj glazbenoj drami, punoj složenih odnosa, i glazba i drama potvrđuju se međusobno, ne da ih se dijeliti, veli Prohić, koji ne odaje još detalje premijere. Međutim, ukratko napominje kako će ukazati da, na našu nesreću, vučemo još uvijek probleme i predrasude stare stoljećima.

 

 

 

Toljev nauk

Njegov dugogodišnji boravak u Splitu svakako mu je olakšao rad na djelu.

– Došao sam u splitski teatar početkom devedesetih, kao "fetivi" purger, i tu ostao godinama, bio sam i ravnatelj Drame. Mislim da sam dobro upoznao bilo grada koji beskrajno volim i stekao tu puno prijatelja. U ono vrijeme bio sam valjda jedini purger koji je mogao mirne duše proći kroz Get usred noći. Danas je, naravno, sve drukčije zbog turizma.

Jedan od ljepših doživljaja mi je bio onaj kada me pokojni Tolja Kudrjavcev vodio po splitskom pazaru i učio kako se tamo razgovara i kupuje – prisjeća se redatelj, koji je, pripremajući se za rad na operi, među ostalim pročitao i čitav spis iz 1574. godine u kome se spominje tragična ljubavna priča.

– To je zapravo špijunski spis koji providur šalje u Mletke. U tekstu se optužuju Splićani, koji se previše druže, prijateljuju i trguju sa svojim susjedima druge vjere. Ukratko, takvo "bratstvo i jedinstvo" nije bilo vlasti po volji – zaključuje Prohić, koji vjeruje da će i splitska publika uskoro vidjeti njegovu novu predstavu.

Naslovnica Kultura