Scena Kultura

INICIJATIVA

Predrag Matvejević nominiran za Nobela

INICIJATIVA
Predrag Matvejević član je Akademije nauka i umjetnosti BiH/ Darko Tomas/EPH
Predrag Matvejević član je Akademije nauka i umjetnosti BiH/ Darko Tomas/EPH
Predrag Matvejević član je Akademije nauka i umjetnosti BiH/ Milivoj Keber/EPH
'Mediteranski brevijar' preveden je na 23 jezika

Vijest kaže da je Predrag Matvejević (84), naše gore list, ma što tko mislio o tomu, nominiran za ovogodišnju Nobelovu nagradu za književnost. Iza nominacije ovog hrvatskog i bosanskohercegovačkog književnika, autora "Mediteranskog brevijara", člana Akademije nauka i umjetnosti BiH stoji stoji skupina od šezdesetak uglednih talijanskih književnika, pisaca, urednika, novinara, sveučilišnih profesora, filmskih i kazališnih djelatnika, direktora brojnih časopisa i kulturnih institucija, a očekuje se da će svoje potpise na prijedlog staviti i brojni drugi uglednici s Apeninskog poluotoka.

Inicijativu je pokrenuo književnik, prozaist i kritičar Claudio Magris, poznat kao jedan od najvećih stručnjaka za povijest i kulturu srednje Europe.

Matvejević je Mostarac, rođen 1932., otac mu je bio Rus iz Odese, majka Hrvatica, kao dječak bio je partizanski kurir.., dovoljno za jedno trajno ljudsko opredjeljenje.

Deklarirao se kao Jugoslaven i Hrvat - baš tim redosljedom, što je još u onim vremenima imalo značajne političke implikacije. Sarajevski je student, doktorirao na Sorboni, čovjek koji je Francuskoj (dakle, Zapadu) otkrio Miroslava Krležu. Glavni je, još tamo 1971., bio kretor pariške izložbe "Umjetnost na tlu Jugoslavije od predhistorije do danas", koja je smatrana jednim od glavnih kulturnih događaja na ovim prostorima u drugoj polovici minulog stoljeća. Intelektualac, nadasve.

Kao što su ruski realisti, zapazio je Dostojevski jednom zgodom, izlazili redom iz Gogoljeva "Šinjela", tako su ovdašnji lijevo orijetnirani intelektualci uvijek dolazili iz Krležinih kružoka. Svjedoče tomu "Razgovori s Krležom" iz 1969., prva Matvejevićeva knjiga sa širokim odjekom u javnosti. Hrvatski i srpski, pozivajući se na Krležu, smatrao je za isti jezik s dvije različite varijante.

Ulogu intelektualca s angažmanom shvaćao je doslovno. Sjećam ga se sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, konac sedamdesetih, dok su u auli, tamo negdje u uglu, tamburali Čupko, kasnije poznatiji kao Johnny Štulić i Jura Stublić, a pred nama, studentarijom koja pauzira između dva predavanja, prolazili, s obznom aktovkom u ruci, "živi spomenici" Jure Kaštelan, Nikola Milićević, Gajo Petrović, Milan Kangrga, Rudi Supek, Zoran Bujas, starog Ramira sin, Vera Horvat Pintarić, Milivoj Solar, Ante Peterlić... Predrag Matvejević je bio najmađi među njima, a ulogu '"ivog spomenika" zaradio je nakon otvorenog pisma upućenog 1974. Josipu Brozu Titu u kojemu je predlagao njegovo odstupanje sa svih funkcija u državi, za što ke 'peškao' uvjetnu zatvorsku kaznu.

Osuđen zbog klevete

Koju godinu kasnije, sjećam se zaprepaštenja jednog aparatčika koji je, nakon još jednog Matvejevićeva ekscesa, govorio: "Pa on sve ovo radi sam, u svoje ime", aludirajući na to da ne pripada ni jednoj frakciji, klanu, interesnoj skupini... Ostajao je dosljedan svojim uvjerenjima i kasnije, kad je, u poziciji između azilanta i egzilanta koju je sam izabrao, u jednom javnom istupu 2001. godine tražio suđenje književnicima Dobrici Ćosiću, Matiji Bećkoviću, Momi Kaporu, Rajku Petrovu Nogu, Gojku Đogu, Ivanu Aralici, Anđelku Vuletiću i Mili Pešordi kao "kvislinškim piscima" koji su odgovorni za zločine u BiH. Općinski sud u Zagrebu, tim povodom, osudio ga je zbog klevete na pet mjeseci zatvora uvjetno što je Vrhovni sud i potvrdio.

Uz izuzetno bogatu bibliografiju, čašćen i poštivan u Italiji, besmrtnost je ipak stekao "Mediteranskim brevijarom", knjigom prevedenom na 23 jezika koja je samo u Italiji prodana u 300 tisuća primjeraka. Ta knjiga čudesna je avantura duha koja izmiče književno-znanstevnim definicijma i, pretpostavljam, ne treba je ovom prigodim posebno predstavljati. Tek treba napomenuti da je u Mediteran svrstao i svoj Mostar, jer i onamo s mora dolijeću galebovi, ne praveći razliku između istočnog i zapadnog dijela grada.

 

Naslovnica Kultura
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last